Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju

NN 42/2024 (9.4.2024.), Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

742

Na temelju članka 65. stavka 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20, 151/22 i 156/23) ministar znanosti i obrazovanja donosi

ODLUKU

O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

I.

Ovom odlukom donosi se Posebni nastavni program za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.

II.

Sastavni je dio ove Odluke Posebni nastavni program za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.

III.

Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snage:

– nastavni programi odgoja i osnovnoga školovanja učenika s teškoćama u razvoju koji su sastavni dio Nastavnih planova i programa odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 4, Zagreb, rujan 1996.)

– nastavni programi odgoja i srednjega školovanja učenika s teškoćama u razvoju koji su sastavni dio Nastavnih planova i programa odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 4, Zagreb, rujan 1996.).

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se:

– od školske godine 2024./2025. za učenike od 1. do 8. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Hrvatski jezik, Matematika, Priroda i društvo, Priroda, Informatika, Tehnička kultura, Domaćinstvo, Društvo, Katolički vjeronauk, Pravoslavni vjeronauk, Islamski vjeronauk, Likovna kultura, Glazbena kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura

– od školske godine 2024./2025. za učenike 1. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik

– od školske godine 2025./2026. za učenike 2. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik

– od školske godine 2025./2026. za učenike 1. razreda srednje škole

– od školske godine 2026./2027. za učenike 3. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik

– od školske godine 2026./2027. za učenike 2. razreda srednje škole

– od školske godine 2027./2028. za učenike 4. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik

– od školske godine 2027./2028. za učenike 3. razreda srednje škole

– od školske godine 2028./2029. za učenike 5. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik

– od školske godine 2029./2030. za učenike 6. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik

– od školske godine 2030./2031. za učenike 7. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik

– od školske godine 2031./2032. za učenike 8. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik.

Klasa: 602-01/23-01/00079

Urbroj: 533-06-24-0001

Zagreb, 18. ožujka 2024.

Ministar
prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r.

POSEBNI NASTAVNI PROGRAM ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

UVOD

Jedan je od ciljeva općega odgoja i obrazovanja stjecanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te drugim podzakonskim aktima, kao i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK, 2011.) omogućeno je djeci i učenicima s teškoćama u razvoju u Hrvatskoj stjecanje navedenih kompetencija u skladu s njihovim mogućnostima i potrebama.[1](Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku (»Narodne novine« br. 14/2024) u ovom se dokumentu upotrebljava pojam kurikul i njegove izvedenice. Kod navođenje srodnih dokumenata, koji su objavljeni prije stupanja Zakona o hrvatskom jeziku na snagu, u istom se značenju zadržava pojam kurikulum i njegove izvedenice. )

Donošenje posebnoga programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju prelazak je na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) usmjerena na sposobnosti, razvojne osobitosti i učenikove druge jake strane. Cilj je ovoga posebnoga programa omogućiti učenicima s teškoćama u razvoju stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i vještina te oblikovanje stavova potrebnih za budući život i rad i/ili nastavak obrazovanja, kao i što neovisnije svakodnevno življenje te što aktivnije uključivanje u neposredno društveno okružje. Važna je komponenta učenja učenikov osobni razvoj te stjecanje kompetencije pismenosti, kompetencije višejezičnosti, matematičke kompetencije, kompetencije u prirodoslovlju, digitalne kompetencije, osobne i socijalne kompetencije, kompetencije učenja kako učiti, kompetencije građanstva i poduzetničke kompetencije.

Tijekom cijeloga odgojno-obrazovnoga procesa neophodno je uvažavati psihofizičke osobitosti učenika te sukladno tome prilagoditi odgojno-obrazovne strategije i metodičko-didaktičke postupke i osigurati primjerenu vrstu i razinu odgojno-obrazovne potpore.

Koncept posebnih kurikula izrađenih u sklopu ovoga programa slijedi sedam odgojno-obrazovnih područja (jezično-komunikacijsko područje, matematičko područje, prirodoslovno područje, tehničko i informatičko područje, društveno-humanističko područje, umjetničko područje, tjelesno i zdravstveno područje). Svako se odgojno-obrazovno područje sastoji od kratkoga uvodnog dijela i predmetâ koji se u sklopu toga područja uče i poučavaju neovisno o tome radi li se o obveznim ili izbornim predmetima. Svaki predmetni kurikul sadrži svrhu i opis predmeta, odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja, strukturu (organizacijska područja), odgojno-obrazovne ishode, razradu ishoda s pokazateljem razine usvojenosti »dobar« (služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda), sadržaje i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, povezanost s drugim predmetima i međupedmetnim temamam, učenje i poučavanje predmeta te vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

1. JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO PODRUČJE

Temeljna je svrha jezično-komunikacijskoga područja omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vještina te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom, osposobiti učenike za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju razvijajući jezične djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja i pisanja. Jezično-komunikacijsko područje posebnih programa obuhvaća učenje i poučavanje hrvatskoga jezika i stranih jezika (engleskoga, francuskog, njemačkog, španjolskog i talijanskog).

Jezik kao sredstvo izražavanja i komuniciranja podloga je za učenje svih ostalih područja i predmeta, njime se izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja pa je temelj za cjeloživotno učenje. Usvajanjem i ovladavanjem hrvatskim standardnim jezikom i stranim jezicima omogućuje se učenicima stjecanje komunikacijskih, funkcionalnih, međukulturnih, kulturnih i digitalnih kompetencija.

Otvorenost, razvojnost i fleksibilnost kurikula jezično-komunikacijskog područja posebnih programa osnovnoškolskoga i srednjoškolskog obrazovanja omogućuje odabir sadržaja u skladu s interesima i mogućnostima učenika te tako doprinosi njihovu osobnom razvoju.

Struktura područja: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Francuski jezik, Njemački jezik, Španjolski jezik, Talijanski jezik.

POSEBNI KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA
HRVATSKI JEZIK

A. Svrha i opis predmeta

Uvod

Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i njihovo međudjelovanje, ponajprije razgovaranje i dopisivanje, pridonose njegovoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, obrazovnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama, posebice u skladu sa zahtjevima svijeta rada. U hrvatskim se školama poučava i uči hrvatski kao materinski i opći službeni jezik te hrvatski kao drugi jezik (okolinski i službeni jezik).

Posebnim kurikulom nastavnoga predmeta Hrvatski jezik objedinjene su sve razine odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se poučava i uči hrvatski jezik tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog strukovnog odgoja i obrazovanja. Svi dijelovi posebnoga kurikula čine jedinstvenu cjelinu, stoga se i čitaju u kontekstu međusobne povezanosti i uvjetovanosti.

U opisu predmeta istaknuti su svrha i ciljevi predmeta, tj. zašto je važno poučavati i učiti hrvatski jezik.

Odgojno-obrazovni ciljevi poučavanja i učenja predmeta predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici u skladu sa svojim razvojnim osobitostima, individualnim potrebama te u skladu sa sustavom podrške moći učiniti na temelju poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik.

Predmet se sastoji od tri međusobno povezana predmetna područja: hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo, kultura i mediji. Oni čine strukturu koja izravno određuje posebni kurikul predmeta Hrvatski jezik u kojemu se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji.

Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u pojedinoj godini, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik. Određeni su kao znanja, sposobnosti, vještine, stavovi i vrijednosti, a razvijaju se od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje strukovne škole.

Osim odgojno-obrazovnih ishoda navode se sadržaji i preporuke za njihovo usvajanje. Odgojno-obrazovni sadržaji obuhvaćaju jasno usmjerenje poučavanja i učenja za svako predmetno područje: ključne pojmove za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda.

U rubrici Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda navode se smjernice za moguće prilagodbe, pristupe, metode i strategije poučavanja i učenja, izbor tekstnih vrsta na temelju razvojnih osobitosti i individualnih potreba učenika, početnih procjena učenikova znanja na temelju kojih se oblikuju sustavi podrške poučavanja i učenja za svakoga učenika, sposobnosti, vještina, stavova i interesa da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju.

Posebni kurikul predmeta Hrvatski jezik povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima, posebice sa strukovnim predmetima i svakodnevnim životom u osobnome i poslovnom svijetu.

U dijelu o poučavanju i učenju predmeta Hrvatski jezik navode se okvirne smjernice, uvažavajući razvojne osobitosti i individualne potrebe učenika, o načinima organizacije podrške, poučavanja i učenja predmeta te popis predloženih književnih tekstova za čitanje na ulomcima, a prema mogućnostima i za cjelovito čitanje. U dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi vrednovanju i elementi vrednovanja učenika s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama.

Učenicima se na svim razinama i u svim oblicima školovanja omogućuje razvoj i stjecanje jezične komunikacijske kompetencije, jezikoslovnih znanja, čitalačke pismenosti i medijske pismenosti nužnih za život i rad, za pripremljenost za tržište rada te za razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi i temelja nacionalnoga identiteta.

Opis nastavnoga predmeta Hrvatski jezik

Hrvatski jezik službeni je jezik u Republici Hrvatskoj i jezik na kojemu se obrazuju svi učenici. U hrvatskim se školama hrvatski jezik poučava kao materinski i kao ini jezik. Osposobljenost za izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje predmeta Hrvatski jezik, kao i svih drugih nastavnih predmeta, stoga im dobra ovladanost hrvatskim jezikom omogućuje ravnopravan pristup obrazovanju pa se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju jezičnom komunikacijskom kompetencijom u skladu sa svojim razvojnim osobitostima, povezujući svoj organski, zavičajni idiom i hrvatski standardni jezik te stječu osnove čitalačke, medijske, kulturne i međukulturne pismenosti, što je preduvjet osobnomu razvoju i uspješnomu školovanju te kritičkomu odnosu prema pojavama u društvenome i poslovnom životu.

Svrha je poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje osnovnih znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnog i nacionalnog jezično-kulturnog identiteta uvažavajući učenikove razvojne osobitosti i individualne potrebe. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova, ponajprije nužnih za rad u struci, primjenom različitih strategija podrške i komunikacijskih strategija. Učenici razvijaju stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika i pravila kulturne komunikacije. Osvješćuju i potrebu očuvanja hrvatskih narječja i govora te se stvaralački izražavaju na svojemu organskom idiomu. Učenicima se omogućuje da, poštujući svoj jezik i jezike drugih naroda, razumiju i prihvaćaju međukulturne razlike te uočavaju i prevladavaju kulturne i jezične predrasude.

Književnost je umjetnost riječi i osobita uporaba jezika koju proučava znanost o književnosti. Književni je tekst umjetnička tvorevina koja ima osobnu, nacionalnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Učenike se različitim strategijama podrške potiče na literarno i estetsko čitanje književnih tekstova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi. Upoznaju i književnost kao umjetnost riječi – dio ljudske duhovne djelatnosti kojom se izražava estetsko iskustvo i omogućuje osobita vrsta spoznaje i zadovoljstva. Čitanje i upoznavanje književnosti hrvatskoga naroda, kulturnoga i civilizacijskog kruga te učenje o književnosti učenicima omogućuje stjecanje književnoga znanja, književne kulture i kulturnoga identiteta, a čitanje književnih tekstova europske i svjetske književnosti omogućuje pak razvijanje kulturne kompetencije i međukulturnoga razumijevanja. Osobita je vrijednost poučavanja i učenja književnosti i stvaralaštva razvijanje mašte i estetskih mjerila za prosuđivanje te doživljavanje književnosti kao izvora znanja, iskustva i vrijednosti.

Uloga i važnost hrvatskoga jezika u radu s učenicima koji uče prema posebnom kurikulu uz individualizirane postupke posebno je značajna za unaprjeđivanje učenikova sporazumijevanja u užoj i široj okolini te za izražavanje misli, osjećaja i potreba. Sporazumijevanje se ostvaruje razumijevanjem primljene jezične poruke i odašiljanjem oblikovane zvučne ili pisane poruke.

Posebnim kurikulom potiče se razvijanje i ovladavanje svim jezičnim djelatnostima jezičnim primanjem (slušanjem, čitanjem), proizvodnjom (govorenjem, pisanjem) i međudjelovanjem (ponajprije razgovaranjem i dopisivanjem), kao i usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, i to različitim oblicima i vrstama teksta te strategijama podrške s obzirom na različite osobitosti i individualne učenikove potrebe.

Za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, razvoj i usvajanje temeljnih jezičnih djelatnosti, odnosno ovladavanje komunikacijskim i jezičnim vještinama važne su početne procjene sposobnosti učenika. Na temelju uvida u razine početnih sposobnosti, omogućuje se ciljano osmišljavanje aktivnosti učenja, sustavno praćenje i unaprjeđivanje napretka svakoga učenika.

Posebni kurikul utemeljen je na načelu vertikalno-spiralnoga slijeda: odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji poučavaju se prema zahtjevnosti potičući cjelovito usvajanje učenikovih mogućnosti i uvažavajući njegove razvojne osobitosti i individualne potrebe, pri čemu je bitan i doživljaj osobnoga napretka i uspjeha u učenju o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi.

Ostala su načela posebnoga kurikula: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske prakse, načelo standardnoga jezika, načelo zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i jezikom te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti te unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim predmetnim područjima potiče razvoj cjelovitosti, jezičnoga i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti, povezanosti s hrvatskim manjinama i iseljenicima u cijelome svijetu te pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda u Hrvatskoj i Europi.

S obzirom na načelo opće naobrazbe i stručne usmjerenosti, nastava u srednjim strukovnim školama treba biti usmjerena prema općoj jezičnoj naobrazbi i potrebama izabrane struke i zanimanja: odabirom tekstnih vrsta svojstvenih pojedinoj struci, izučavanjem stručnih tekstova i stručnoga nazivlja, vježbama usmjerenima na potrebe budućega zanimanja primjenjujući odgovarajuće funkcionalne stilove u komunikacijskim situacijama.

Posebni kurikul načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta Hrvatski jezik – jezikoslovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i međudjelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja

Učenik:

– ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihovim međudjelovanjem, ponajprije razgovaranjem i dopisivanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu; usvaja i stječe temeljne komunikacijske kompetencije nužne u svakodnevnome životu, u profesionalnim situacijama i u svijetu rada

– sluša i čita s razumijevanjem tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti i tekstove različitih sadržaja, struktura, stilova i namjene prema potrebama izabrane struke radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i mogućnosti sudjelovanja u društvu; čita i interpretira tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti prema osobnome čitateljskom iskustvu i osnovnome znanju o književnosti; razvija čitalačku kulturu i navike, kritičko mišljenje i literarni ukus

– stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, ponajprije prema potrebama izabrane struke te onima koji su važni za svakodnevni život; ovladava općim i stručnim rječnikom odabrane struke i zanimanja; stječe naviku i potrebu za čitanjem različitih vrsta i oblika tekstova

– otkriva različite načine čitanja na literarnoj, estetskoj, spoznajnoj, kritičkoj i kreativnoj razini razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju osobna iskustva te otvaraju nove spoznaje, potiču razvoj književnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima

– pronalazi u različitim izvorima sadržaje i podatke o kojima kritički promišlja (procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora) te razvija medijsku pismenost za rješavanje problema i donošenje odluka u svakodnevnome i poslovnom životu

– poštuje, razvija i jača vlastiti jezični, nacionalni i kulturni identitet i osjećaj pripadnosti svojemu narodu i državi; poštuje druge jezične i kulturne zajednice upoznajući svoju i tuđu kulturno-povijesnu baštinu te izgrađuje vlastiti svjetonazor njegujući moralne i estetske vrijednosti.

C. Struktura – područja predmetnoga posebnog kurikula

Predmet Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobno povezana predmetna područja: hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo, kultura i mediji.

Pismenost se u ovome dokumentu određuje kao sposobnost razumijevanja, tumačenja i promišljanja u služenju pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja svojega znanja te vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura. Tekstom se smatra svaki cjeloviti jezični izričaj u različitim vidovima. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija.

Predmetno područje hrvatski jezik i komunikacija temelji se na poučavanju i učenju jezičnih znanja te na ovladavanju jezikom kao sustavom s uporabnoga stajališta. Stjecanje jezičnih znanja i znanja o jeziku utječe na razvoj mišljenja i osjećaja te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom. Poučavanje i učenje komunikacijskim vještinama utemeljeno je na primjerima iz svakodnevnih komunikacijskih situacija i obuhvaća postupno ovladavanje komunikacijskim bontonom uz odabir komunikacijskih strategija prema razvojnim osobitostima i individualnim potrebama učenika.

Predmetno područje književnost i stvaralaštvo utemeljeno je na čitanju i recepciji književnoga teksta koji je iskaz umjetničkoga, jezičnog, spoznajnog i osobnog poimanja svijeta i stvarnosti. Čitanjem književnoga teksta potiče se osobni razvoj, opće znanje i promišljanje o svijetu i sebi, razmjena stavova i mišljenja o pročitanome, a u srednjoj strukovnoj školi i razvoj estetskih kriterija. Književni se tekst čitanjem stavlja u suodnos s drugim tekstovima te se tako ostvaruje smisao i svrha poučavanja. Zbog različitih razvojnih osobitosti učenika bitni su sadržaji kojima se omogućuje izbor prikladnih tekstova radi stjecanja čitateljske navike i čitateljske kulture. Učenici se na temelju svojega iskustva, interesa i doživljaja književnoga teksta potiču na stvaralačko izražavanje prema razvojnim osobitostima.

Predmetno područje kultura i mediji obuhvaća poimanje kulture, kulturne baštine i književnosti u svakodnevnome životu i društvu te razvijanje medijske pismenosti koja podrazumijeva sposobnost pristupanja medijima, razumijevanja i kritičkoga vrednovanja različitih uloga medija i medijskoga sadržaja.

Hrvatski jezik i komunikacija

Predmetnim područjem hrvatski jezik i komunikacija omogućuje se ovladavanje uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja što omogućuje stjecanje jezične komunikacijske kompetencije na hrvatskome standardnom jeziku. U osnovnoj i srednjoj strukovnoj školi ono obuhvaća jezičnu, uporabnu i društvenojezičnu kompetenciju i čitalačku pismenost; komunikacijske vještine u različitim kontekstima, medijima i situacijama; komunikacijske strategije radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju stečenoga znanja i učenja; dubinsko, interpretativno, kreativno, kritičko, analitičko i sintetičko čitanje različitih vrsta tekstova; interpretaciju teksta, razumijevanje konteksta i značenjskih slojeva; stvaranje tekstova različitih vrsta i funkcionalnih stilova prema interesu i razvojnim osobitostima učenika te sposobnost služenja jezikom struke u govornome i pisanom izražavanju za učinkovito obavljanje zadataka na radnome mjestu te za razgovaranje s drugim ljudima.

Književnost i stvaralaštvo

Predmetnim područjem književnost i stvaralaštvo, uvažavajući učenikove razvojne osobitosti i individualne potrebe, obuhvaćeni su razumijevanje, analiza, interpretacija i prosuđivanje književnoga teksta radi osobnoga razvoja, stjecanja i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva; razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnog značenja; stjecanje osnovnih književnoteorijskih znanja i uvida u odabrane tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti radi bogaćenja vlastitoga iskustva čitanja te razvoja kritičkoga i kreativnog mišljenja o književnome tekstu; povezivanje jezičnih djelatnosti, uporabe rječnika i stečenoga znanja radi razumijevanja teksta; potreba za čitanjem književnih tekstova bogaćenjem i pozitivan stav prema čitanju zbog potrebe i užitka; razvoj osobnoga i nacionalnog identiteta i razumijevanje općekulturnoga nasljeđa; stvaralačko izražavanje potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

Kultura i mediji

Predmetnim područjem kultura i mediji, uvažavajući učenikove razvojne osobitosti i individualne potrebe, obuhvaćeni su razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života, s društvenoga gledišta i razumijevanje kulture u odnosu prema književnosti te utjecaj kulture na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta i uvažavanja međukulturnih različitosti; poticanje svjesnosti o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura radi uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih; znanje o sebi i drugima, uvažavanje različitih uvjerenja i vrijednosti i djelovanje u društvenoj zajednici; razvoj medijske pismenosti; kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje.

Grafički prikaz jezičnih djelatnosti i predmetnih područja
nastavnoga predmeta Hrvatski jezik

D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima

Odgojno-obrazovnim ishodima jasno su i nedvosmisleno iskazana očekivanja od učenika u pojedinoj godini učenja koja se proširuju i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje strukovne škole. Ishodima su određena znanja, kompetencije, stavovi i vrijednosti. Odgojno-obrazovni ishodi tablično su prikazani i raspoređeni u rubrike: Odgojno-obrazovni ishod (polazni ishod), Razrada ishoda i Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda te rubrike Sadržaji i Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda. U prvoj rubrici tablice Odgojno-obrazovni ishod svaki je ishod označen, primjerice, PP SŠ HJ A.1.1: PP – posebni program, SŠ – srednja škola, HJ – nastavni predmet, A – predmetno područje hrvatski jezik i komunikacija (B – književnost i stvaralaštvo, C – kultura i mediji), 1. – razred, 1. – redni broj ishoda.

Sastavnica Razrada ishoda obuhvaća razradu odgojno-obrazovnoga ishoda, tj. polazni se ishod proširuje, produbljuje i razvija te obuhvaća sadržaje i aktivnosti. Pojedine se sastavnice Razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se iz razreda u razred, ali ako se početnom procjenom u pojedinom razrednom odjelu utvrdi da pojedine ishode većina učenika nije usvojila, poučavanjem i učenjem treba se omogućiti uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija vještina te razvoj stavova, vrijednosti i strategija učenja u skladu s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama učenika do kraja srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja.

U tekstu posebnoga kurikula nalazi se opis razine »dobar« usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koja je očekivani pokazatelj razine usvojenosti ishoda, tj. okvir i polazište za procjenu usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda ili odgojno-obrazovnoga ciklusa.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda obuhvaćaju kratak opis onoga što je nužno i važno poučavati i učiti u skladu s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama učenika. U području hrvatski jezik i komunikacija navedeni su za svaki pojedini razred jezični pojmovi i tekstne vrste na kojima učenici usvajaju osnovna jezična znanja u osnovnoj školi, a u srednjoj strukovnoj školi to su, uz jezične pojmove i tekstne vrste, diskursi i funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda za područje književnost i stvaralaštvo čine popisi književnih vrsta za čitanje na ulomcima, a prema razvojnim osobitostima učenika i za cjelovito čitanje te popisi obveznih književnoteorijskih pojmova po razredima. Književni tekstovi u osnovnoj školi čitaju se na ulomcima i prema osobitostima učenika, a tekstovi za samostalno cjelovito čitanje uvode se postupno po razredima s obzirom na recepcijske i spoznajne mogućnosti učenika. U rubrici Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda za predmetno područje kultura i mediji navedeni su ključni pojmovi područja. Medijski tekstovi u osnovnoj školi polazište su za razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka te razumijevanje kulture kao jedne od sastavnica osobnoga razvoja.

Rubrika Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda sadrži sustave podrške za poučavanje i učenje, metodičke smjernice za ostvarenje ishoda, dodatno objašnjenje značenja odgojno-obrazovnoga ishoda za oblikovanje aktivnosti učenja i nastavnoga procesa te preporuke za vrednovanje važnih sastavnica. Različiti sustavi podrške za poučavanje i učenje podrazumijevaju prilagodbu tekstova: podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi u svakodnevnoj komunikaciji. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor u čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti.

Sustav podrške učenicima s obzirom na njihove razvojne osobitosti i individualne potrebe u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva i prilagodbu različitih strategija poučavanja: uz podršku učitelja ili nastavnika, prema uputi (upute trebaju biti precizne, jasne, kratke i vezane za određenu aktivnost ili zadatak), prema modelu i prema smjernicama.

Hrvatski jezik, 1. razred osnovne škole – 175 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.1.1.

Učenik razgovara i odgovara na pitanja izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.

– odgovara na jednostavna kratka pitanja

– razgovara i (ili) komunicira o svojim potrebama i osjećajima

– postavlja jednostavna pitanja

– odgovara jednostavnom rečenicom

– odgovara na kratka pitanja i postavlja kratka pitanja u skladu sa svojim jezičnim razvojem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka usmjerena pitanja, kratke slikovne rečenice.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenika se kontinuirano potiče na samogovor. Učitelj svakodnevno organizira različite igrolike jezične aktivnosti kojima potiče razgovor i sudjelovanje učenika u njemu bliskim svakodnevnim situacijama (teme: dijete i igračke, članovi obitelji, igra) pri čemu učenik i reproducira prema govornome modelu. Polazište za usvajanje ishoda jednostavniji su vizualno podržani tekstovi (slika, niz slika, slikovna rečenica). Pod jednostavnijim vizualno podržanim tekstom podrazumijevaju se tekstovi s kratkim, učeniku poznatim riječima i rečenice do tri, najviše četiri riječi. Potiče se bilo koji oblik komunikacije u skladu s učenikovim govorno-jezičnim sposobnostima (gesta, mimika, grimasa i potpomognuta komunikacija).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.1.2.

Učenik na temelju razumijevanja značenja slušanoga jednostavnijeg teksta imenuje predmete i osobe u svojem okružju te postupa prema uputi.

– uočava glasove, zvukove i šumove u neposrednom okružju

– zapaža izolirani glas, zvuk

– određuje izvor zvuka i glasa

– povezuje značenje poznatih riječi i rečenica s određenim predmetima, osobama ili radnjama

– povezuje slušani tekst s konkretnom radnjom ili imenovanim predmetom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: zvukovi iz neposredne učenikove okoline, pamtilice, zvučni zapisi kratkih jednostavnijih tekstova.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj osmišljava aktivnosti kojima će učenik povezivati riječ sa sadržajem, prepoznavati značenje rečenice, ponavljati izgovor glasova, čestih riječi i rečenica te reagirati u skladu sa slušanim, stoga je neophodno da slušanje bude osjetilno potkrijepljeno (neposredna stvarnost, slika). Uvijek se polazi od neposredne stvarnosti pri čemu se slušanje povezuje s konkretnim pojedinačnim izvorom zvuka tako da učenik slušanjem i gledanjem određuje zvuk i oponaša zvuk, a zatim ga povezuje s izvorom (primjerice, učitelj govori: tko govori – učitelj, učitelj svira: tko svira – učitelj, automobil bruji: što bruji – automobil…).

Nakon toga učenik sluša poznati zvuk ili poznato mu glasanje, primjerice, određene životinje, zvuk prijevoznoga sredstva, uzvici ili produljeno izgovaranje glasova (aaaa, ooo, eeee, iiii) i sl. te treba izabrati između dviju (najviše triju) slika onu sliku koja odgovara slušanomu zvuku pri čemu se može koristiti slikama i interaktivnim igrama. Na sličan način provode se vježbe razumijevanja slušane riječi ili rečenice. Učenik svojom reakcijom pokazuje da razumije značenje slušanoga pokazivanjem i imenovanjem određenoga predmeta ili osobe, izvođenjem radnje prema slušanome, pokazivanjem i (ili) navođenjem vizualno prikazane situacije prema slušanome tekstu. Za učenika je poticajno vježbe provoditi igrajući se (igre pogađanja izvora zvuka, traženja izvora, pljeskanja na određenu slušanu riječ ili dogovorenoga reagiranja (primjerice, podizanje slike) Svako uspješno reagiranje pohvaliti ili potkrijepiti učeniku zanimljivim motivatorom (dobivanje emotikona, žigića, žetona itd.).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.1.3.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavnije tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnomu razvoju.

– razlikuje slovo od drugih znakova

– razlikuje glasove i slova A, E, I, O, U

– globalno razlikuje dvije do tri napisane riječi

– odgovara na jednostavna pitanja

– globalno čita riječi u slikovnoj rečenici primjereno jezičnomu razvoju

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikovne rečenice, kratki slikovni tekstovi primjereni početnomu opismenjavanju zasićeni naučenim slovima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti izložen čitanju samo slikovnih rečenica i slikovnih tekstova primjerenih početnomu opismenjavanju.

Učitelj stvara poticajno okružje za proces ranoga čitanja globalnom metodom. Glas se sluša izolirano, povezano s odgovarajućim uzvikom kojemu se pridaje neko situacijsko značenje. Učenik uparuje ista slova.

Polazište za čitanje također može biti opis konkretne situacije i (ili) prethodno korištena slika o kojoj se razgovara. Zatim učenik odgovara na jednostavno pitanje ili čita jednostavniju slikovnu rečenicu vezanu za percipirano. Poželjno je da tekst za čitanje sadrži do najviše tri slikovne rečenice (vizualno prikazanih riječi) i da bude istaknut pred svim učenicima (ploča). Prvo ga čita učitelj pokazujući na ploči slijed čitanja (slijeva nadesno, odozgo prema dolje), a zatim učenici mogu čitati zajedno s njim po istom principu praćenja slijeda. Zajedničko se čitanje višekratno ponavlja prema potrebama učenika. Učenici čitaju riječ kao sliku riječi globalnom metodom. Nakon čitanja učenike se potiče na doživljaj, a rezultat je interakcija između učenika i učitelja. Zatim se, ovisno o potrebama učenika, može čitati tekst na ploči i (ili) u bilježnici (nastavnom listiću). Važno je da rečenice na ploči ili u bilježnici (nastavnom listiću) budu svakomu učeniku dovoljno vidljive zbog čega je potrebno povećati nekoliko puta razmak između riječi i redova. Učeniku se tijekom čitanja pruža potrebna podrška usmjeravanjem na riječ koja se čita ili na red čitanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.1.4.

Učenik provodi predvježbe za pisanje i piše slova, riječi i rečenice u skladu s jezičnim razvojem.

– piše ravne, zakrivljene, otvorene, zatvorene crte kao predvještine za oblikovanje slova

– prepisuje slova jednostavna za pisanje

– prepisuje riječ iz zadane slikovne rečenice

– označava početak rečenice isticanjem prvoga slova na početku

– uočava točku na kraju rečenice

– prepisuje poznata, zadana slova školskim formalnim pismom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: glasovi, slova, znakovi, simboli, jednostavniji kratki tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Aktivnosti početnoga pisanja usmjerene su najprije na velike površine na kojima učenik piše prstima, dlanom (pisanje po zraku, po ploči, po klupi, po različitim teksturama), flomasterom, kredom, pastelama i drugim sredstvima za pisanje koja postupno postaju sve tanja. S velikih formata papira postupno se prelazi na manje, a učenika se usmjerava na uočavanje granice papira. Nakon toga prelazi se u crtovlje.

Učitelj s učenicima provodi vježbe pravilnoga držanja tijela i sredstava za pisanje (olovka).

Pisanje raznih vrsta crta provodi uz prethodnu motivaciju igrajući se (povlačenje crte spajanjem točaka). Rečenice trebaju biti tako složene da je svaka riječ prikazana slikom u kojoj je istaknuto slovo koje će se pisati i dodatno u uvećanom obliku napisano pokraj slike. Učenik dopunjava slikovnu rečenicu prepisivanjem slova na iscrtanom uzorku ili prema zadanom predlošku. Svaku rečenicu koju će učenici pisati ili prepisivati treba prvo pročitati učitelj te se značenje svake njezine riječi. Rečenice koje učenik prepisuje su kratke i sastoje se od tri, najviše četiri kratke riječi (do tri slova).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.1.5.

Učenik razvija kulturu odnosa u komunikaciji.

– primjereno se služi riječima hvala, izvoli, molim, oprosti u svakodnevnoj komunikaciji

– slijedi naloge, upute, zahtjeve i svojim ponašanjem pokazuje razumijevanje njihova značenja

– razumije značenje upute na temelju vođenoga razgovora

– poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora

– služi se riječima hvala, izvoli, molim, oprosti i postupa prema uputi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: govorne igre i vježbe s izrazima za pozdravljanje, upoznavanje i upućivanje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekst je poticaj za komunikaciju (pod tekstom se podrazumijeva i jedna riječ), treba biti zastupljen u svakodnevnim situacijama u školi pri čemu su učitelji komunikacijski modeli za učenike. Učenike se potiče da se u svim primjerenim situacijama u razredu koriste odgovarajućim riječima vezanim uz komunikacijsku kulturu ili neposredan razredni kontekst. Kao poticaji koriste se učenicima motivirajuće metode (lutke, igre, scenski izraz, dramatizacije, vizualni prikazi) pri čemu je polazišni tekst zasićen riječima kojima se ostvaruje komunikacijski bonton. Učitelj različitim komunikacijskim aktivnostima potiče učenika na poštovanje pravila uljudnoga ophođenja, slijeđenja uputa (glagoli: uzeti, stisnuti, zalijepiti, zatvoriti, otvoriti, pogledati).Važno je razvijati učenikov aktivan rječnik u skladu s njegovim govorno-jezičnim razvojem.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.1.1.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavne slikovne tekstove primjerene jezičnomu razvoju s temama iz svoje neposredne stvarnosti.

– govori i (ili) komunicira kako se osjeća nakon slušanja ili čitanja slikovnoga teksta

– izražava svoje osjećaje i doživljaje o tekstu mimikom, gestom, ekspresijom tijela, slikom, crtežom i riječju

– povezuje doživljaje, događaje i osjećaje iz teksta sa svojima u svakodnevnome životu

– iskazuje doživljaj jednostavnijega teksta na temelju vođenoga razgovora povezujući teme iz svakodnevnoga života s tekstom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratke pjesme, slikovnice.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje kraćih jednostavnih tekstova organizirajući aktivnosti slušanja, spontanoga komuniciranja, čitanja slikovnoga teksta ili pričanja cijelomu razredu kako bi stvorio naviku slušanja i čitanja te pozitivnoga okružja za uživanje u slušanju ili čitanju. Tekstovi trebaju biti povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnosti te primjereni učenikovim recepcijskim, spoznajnim i doživljajnim mogućnostima. Važno je poticati učenika na izražavanje doživljaja o slušanome ili čitanom tekstu i povezivanja s njegovim iskustvom.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.1.2.

Učenik sluša i (ili) čita kratki književni tekst, imenuje likove, prepoznaje o čemu tekst govori.

– imenuje događaj i likove

– odgovara na pitanja o likovima i događajima

– prepoznaje riječi koje se glasovno podudaraju u pjesmama

– prepoznaje pjesme na temelju slušnog dojma

– prepoznaje događaj, likove, kratku pjesmu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratke pjesme, slikovnice.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekstovi su različite tematske zastupljenosti utemeljeni na građi laganoj za čitanje (zvučne knjige podržane slikom, tekst pristupačan za slušanje ili čitanje podržan slikom). Književni tekstovi ne moraju biti cjeloviti, nego se mogu slušati ili čitati karakteristični ulomci bliski interesu učenika te se potiče pričanje prema nizu slika. Kratki književni tekstovi sadrže jedan događaj i dva do tri lika, a pjesme koje će učenici slušati moraju se rimovati. Tekst za slušanje i čitanje globalnom metodom trebao bi sadržavati tri do pet rečenica s dvije do četiri riječi, a tematske cjeline trebaju biti bliske učeniku (obitelj, igračke, kućni ljubimci).

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.1.3.

Učenik se stvaralački izražava riječju, gestom, mimikom i pokretima tijela potaknut kratkim književnim tekstom.

– stvara različite individualne i grupne uratke koristeći se gestom, mimikom, riječju i pokretom

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

– stvara različite kreativne uratke

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratke pjesme, slikovnice, kratki igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja, a aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i radom u paru. Učitelj potiče učenika na samostalnost poštujući njegove mogućnosti. Učenici se mogu koristiti bojama za prste i dlanove, štapnim lutkama i lutkama za prste. Učitelj može ocijeniti učenika za uložen trud.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni
ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.1.1.

Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

– prepoznaje animirani film

– prepoznaje namjenu dječjih časopisa

– izdvaja iz dječjih časopisa sadržaj koji mu se najviše sviđa

– uočava događaj i likove u animiranome filmu

– prepoznaje događaj i likove u medijskome tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: animirani filmovi, časopisi za djecu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj provodi aktivnosti kojima učenike izlaže različitim kratkim medijskim sadržajima s ciljem uočavanja njihove različitosti, u skladu s učenikovim jezičnim razvojem, interesima i iskustvu. Nakon slušanja, čitanja ili gledanja medijskoga teksta potiče se učenike na objavu doživljaja i izdvajanje sadržaja koji im se najviše sviđa. Uputno je medijski sadržaj višekratno ponoviti. Ako se pojedini dio želi naglasiti, prema potrebi prikaz se zaustavlja na željenome mjestu.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni
ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.1.2.

Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene jezičnomu razvoju u fizičkome ili virtualnom okružju.

– komunicira o doživljaju kulturnoga događaja

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja gestom, mimikom, ekspresijom tijela, grimasom, crtežom i riječju

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– mrežni medijski sadržaji s građom prilagođenom za recepciju medijskih tekstova

– kazališne predstave i drugi kulturni događaji primjereni dobi i interesima učenika.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu OŠ

U planiranju i programiranju usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, globalnoga čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 2. razred osnovne škole – 175 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.2.1.

Učenik razgovara o temama iz neposredne okoline i odgovara na pitanja.

– izgovara sve glasove u dvosložnim riječima

– reproducira riječi i rečenice prema govornome modelu

– razgovara i (ili) komunicira o temama iz svakodnevnoga života

– pripovijeda prema nizu slika

– opisuje jednostavni slikovni prikaz na temelju promatranja

– razgovara o temama iz svakodnevnoga života odgovarajući na pitanja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: usmjerena pitanja, jednostavni slikovni tekst, kratki opis.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u obliku različitih govornih vježbi i igara u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu s ciljem poticanja komunikacije (postavljanjem jednostavnih pitanja o temi na koje učenik odgovara jednostavnom izjavnom rečenicom). Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe).

Opis bi trebao biti usmjeren na bogaćenje rječnika za imenovanje predmeta i svojstava predmeta (boja, oblik, veličina).

Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika, prikladni za globalno čitanje jednostavnih riječi i rečenica.

Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.2.2.

Učenik sluša kratke jednostavnije tekstove, izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

– prepoznaje značenje riječi iz slušanoga teksta

– oblikuje jednostavne rečenice ponavljajući izgovor glasova i čestih riječi

– razgovara o slušanome kratkom jednostavnijem tekstu

– izgovara glasove, riječi i rečenice na osnovi slušanoga teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka molba i zahvala, zvučni zapisi jednostavnijih tekstova.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekst je poticaj za komunikaciju, stoga treba biti zasićen riječima kojima se ostvaruje komunikacijski bonton (pozdravljanje, oslovljavanje, zahtijevanje). Jednostavnim aktivnostima radom u paru poticati suradnički odnos. Slušaju se tekstovi u skladu s govorno-jezičnim razvojem učenika. Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim i leksičkim vježbama.

Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu vizualnu i verbalnu podršku.

Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati u skladu s učenikovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (uvodni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. Uputno je slušanje teksta potkrijepiti korištenjem lutkama ili situacijskim vizualnim prikazima.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.2.3.

Učenik čita kratke jednostavnije tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnomu razvoju.

– povezuje glas sa slovom

– prepoznaje slova jednostavna za pisanje (L, V, M, N)

– razlikuje ostale zatvornike (grafičkim redoslijedom)

– povezuje glasove i slova u slogove, a slogove u riječi (od dva, tri do četiri glasa)

– čita riječi, slikovne rečenice i jednostavne slikovne tekstove (tri do četiri jednostavne rečenice)

– razgovara o čitanome i slušanom tekstu

– čita jednostavnu slikovnu rečenicu i odgovara na pitanja o sadržaju rečenice

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratka pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje i razvija slušanje čitanja – čita riječi, slikovne rečenice i jednostavne slikovne tekstove (tri do četiri jednostavne rečenice). Učitelj provjerava razumijevanje pročitanoga usmjeravajući učenika odgovaranjem na jednostavna pitanja nakon slušanja i čitanja slikovnoga teksta uz podršku vizualizacijom ili koristeći se potpomognutom tehnologijom.

Učenike je poželjno uvesti u čitanje teksta nakon razgovora o konkretnoj situaciji vezanoj za sadržaj teksta, koja je bliska njihovu iskustvu ili nakon razgovora ili opisa jednostavne slike koja se prezentira razredu. Zatim se prezentira slikovna rečenica koju čita učitelj pokazivanjem slijeda, a zatim učenici. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi slijed rečenica, odnosno tekst. Ovisno o sposobnostima učenika nakon uvodnoga razgovora uz vizualnu podršku učenici mogu čitati dobiveni slikovni tekst na nastavnome listiću. Tekst treba biti grafički (veličinom fonta i jačinom otiska) primjeren potrebama učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.2.4.

Učenik piše slova, riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma u skladu s jezičnim razvojem.

– piše velika slova školskoga formalnog pisma

– precrtava, prepisuje slova riječi ili rečenice

– piše riječi i rečenice samo naučenim slovima

– ostavlja bjelinu iza riječi

– razlikuje slova

– povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ ili riječi u jednostavnu kratku rečenicu

– označava početak rečenice isticanjem prvoga slova na početku

– piše odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice (točka, upitnik)

– piše riječi ili rečenice naučenim velikim slovima školskoga formalnog pisma

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: riječi, kratka jednostavna rečenica (pravopisni znakovi: točka, upitnik, bjelina).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj potiče učenika na pisanje u crtovlju poštujući granicu papira, a crte se mogu pojačati prema potrebi. Format papira potrebno je prilagoditi učenikovim potrebama. Učenika treba poticati na ostavljanje bjelina između riječi u skladu s njegovim mogućnostima. U početnome čitanju i pisanju velikih formalnih slova poželjna je postupna obrada glasova i slova prema grafičkome načelu (L, M, V, N, F, T, H, K, Z, C, J, S, D, G, P, R, Č, Ć, DŽ, Đ, LJ, NJ, Š, Ž).

Učeniku se daje uputa da prema modelu pokaže koje je prvo slovo rečenici i potiče ga se da to početno slovo napiše dogovorenom bojom.

Poželjno je da procesu pisanja prethodi slika koja predočava riječ iz koje se izdvaja glas, odnosno slovo, riječ ili rečenica za pisanje. Učenici novo naučeno slovo pišu prema slovu zadanom na početku reda pisanja, zatim prema istočkanom uzorku, a onda samostalno unutar crtovlja. Svaku rečenicu koju će učenici pisati ili prepisivati učitelj prvo treba pročitati te se postavljanjem pitanja pojašnjava značenje svake njezine riječi. Rečenice koje učenik piše ili prepisuje kratke su i sastoje se od tri do četiri kratke riječi (od najviše četiri slova), ovisno o potrebama učenika. Učenik piše ili prepisuje rečenicu prema zadanome uzorku napisanom dva reda iznad reda pisanja. Ako učenici nemaju perceptivne ili druge zapreke (pažnja, koncentracija, praćenje slijeda), prepisuju rečenicu s ploče.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.2.5.

Učenik upotrebljava riječi i sintagme u skladu s komunikacijskom situacijom poštujući pravila uljudnoga ophođenja.

– pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju

– sluša jednostavnu uputu i postupa prema uputi

– traži objašnjenje za riječi koje ne razumije

– razlikuje pitanje od izjave primjerenom reakcijom

– postavlja pitanja točno intonirajući upitnu rečenicu

– oblikuje jednostavne rečenice, od dvije do tri poznate riječi

– primjereno se služi riječima i sintagmama za pozdravljanje, zahvaljivanje, oslovljavanje

– intonira izjavnu i upitnu rečenicu i upotrebljava izraze za pozdravljanje, zahvaljivanje i oslovljavanje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: razgovor s učiteljem i učenicima, kratki igrokaz, animirani film.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekst je poticaj za komunikaciju u svakodnevnim životnim situacijama, a učitelj potiče učenika na sudjelovanje u suradničkome odnosu jednostavnim aktivnostima u paru na rješavanju istoga zadatka. Valja razvijati aktivan rječnik učenika, a komunikacijske aktivnosti provoditi na tekstovima zasićenima izrazima za pozdravljanje, zahvaljivanje i oslovljavanje. I dalje poticati učenika na poštovanje pravila uljudnoga ophođenja.

Učitelj je komunikacijski model prema kojemu učenici višekratnim slušanjem i ponavljanjem oponašaju intoniranje određene vrste rečenice. Uputno je koristiti se primjerima bliskima svakodnevnomu životu učenika u kojima se nešto izjavljuje ili pita (primjerice, Što učenik pita kad je gladan?). Slikovni prikazi situacija također su pogodni za izvođenje izjavnih i upitnih rečenica nakon čega se može izvesti dramatizacija same situacije korištenjem izvedenim rečenicama. Mogu se organizirati razne igre povezivanja navedenih ili prikazanih situacija (pomoću slika ili digitalno) s određenom vrstom rečenica.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.2.6.

Učenik prepoznaje glasovnu strukturu jednosložnih i dvosložnih riječi analizirajući i sintetizirajući riječi primjereno početnomu opismenjavanju.

– prepoznaje glasovnu strukturu jednosložnih i dvosložnih riječi (kratke, poznate riječi s malim brojem glasova)

– uočava vizualno i auditivno početni, središnji i završni glas u riječi

– izvodi glasovnu analizu i sintezu prema modelu

– pravilno izgovara glasove primjereno jezičnomu razvoju

– prepoznaje glasovnu strukturu riječi, uočava početni, središnji i završni glas te glasovno analizira i sintetizira jednosložne i dvosložne riječi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: česte i prototipne, učeniku poznate, jednosložne i dvosložne riječi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže automatizaciju. Učitelj se pri poučavanju koristi metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna, analitička i sintetička). Metodički postupci početnoga opismenjavanja: sudjeluje u metodičkim igrolikim aktivnostima u skladu s početnim opismenjavanjem. Analiza riječi na glasove provodi se vidno i slušno. Učenici izvode analizu i sintezu najprije u zajedničkome radu s učiteljem. Učitelj pročita riječ analitičkom metodom, a zatim po istom modelu zajednički s učenicima. Mogu se primijeniti oblici igre tako da nakon toga zajedno čitaju, a učitelji na svaki glas pljesne ili učitelj čita, a učenici pljesnu i obratno. Poziciju glasa u riječi učenici zapažaju najprije tako da učitelj otežući čita ili izgovara glas čiji se položaj u riječi treba zapaziti. Nakon određivanja pozicije slovo se označava određenom bojom ili na neki drugi način s time da se uvijek koristi istim tipom oznake za određeni položaj slova u riječi.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.2.1.

Učenik sluša ili čita jednostavne slikovne tekstove primjerene jezičnomu razvoju izražavajući svoje misli i osjećaje.

– razgovara o tome kako se osjeća nakon slušanja ili čitanja jednostavnoga slikovnog teksta

– izražava svoje osjećaje i doživljaje o tekstu mimikom, gestom, ekspresijom tijela, slikom, crtežom i riječju

– prepoznaje postupke likova i uspoređuje ih s onima iz neposredne okoline

– izražava svoje osjećaje o postupcima likova

– razgovara o svojim osjećajima nakon slušanja ili čitanja jednostavnoga slikovnog teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, slikovnice, bajke, kratke dječje pjesme.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti slušanja i čitanja tekstova primjerenih učenikovim mogućnostima i govorno-jezičnom razvoju, a učenika se potiče na objavljivanje doživljaja o slušanome ili pročitanom.

Uputno je da se učenici za izražavanje raspoloženja i osjećaja koriste ranije proučenim karticama koje označuju pojedina raspoloženja (primjerice, radost, tugu, ljutnju, strah). Za povezivanje postupaka pojedinoga lika iz teksta s primjerom iz svakodnevnoga života potrebno je jasno istaknuti određeni postupak lika iz teksta te navesti konkretan primjer iz svakodnevnoga života te navoditi učenike da odrede po čemu je postupak isti. Tako se može navesti nekoliko primjera.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.2.2.

Učenik sluša ili čita jednostavniji književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku, u skladu s jezičnim razvojem i dobi.

– prepoznaje priču, pjesmu i bajku promatrajući (vizualno) ili na temelju slušanja (auditivno)

– razlikuje pjesmu od priče na temelju promatranja ili na temelju slušanja

– imenuje događaj i likove

– prepoznaje čudesne (fantazijske) elemente u bajkama

– uočava strofu kao dio pjesme

– prepoznaje riječi koje se glasovno podudaraju u stihovima

– razlikuje pjesmu od priče i bajke prema obliku ili slušnome dojmu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, slikovnice, bajke, kratke dječje pjesme.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik čita građu laganu za čitanje i sluša zvučne knjige, a slikovni bi tekstovi trebali imati jedan događaj i dva do tri lika. Književni tekstovi ne moraju biti cjeloviti, mogu se pričati, pripovijedati bajke te čitati i slušati karakteristični ulomci bliski interesu učenika. Pjesme koje će učenici slušati moraju se rimovati. Kratki je tekst poželjno, ovisno o potrebama učenika, višekratno pročitati. Učenicima se može usporedno na ploči demonstrirati kratki ulomak iz bajke (primjerice, jedna stranica slikovnice) i tekst pjesme tako da zajedničkim promatranjem i uspoređivanjem vide razliku. Strofe u pjesmi se zaokružuju, a svakoj se strofi može pridružiti i broj. Čudesne elemente u bajci važno je dobro objasniti usporedbama sa svakodnevnim životom. Moguće je napraviti tekstualno-vizualni preglednik čudnovatoga u bajkama, slijedom obrade bajki.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.2.3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu u skladu s jezičnim razvojem potaknut doživljajem jednostavnoga slikovnog ili književnog teksta.

– stvara različite individualne i grupne uratke potaknut književnim tekstom izražavajući se riječju, zvukom, crtežom ili pokretom

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

– stvara različite kreativne uratke

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: bajka, igrokaz, slikopriča, dječja pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj potiče stvaralački način izražavanja različitim aktivnostima koje se mogu ostvarivati individualnim radom i radom u paru. Ishod se vrednuje formativno. Učenici se u kreativnome izražavanju mogu koristiti bojama za prste, dlanovima, štapnim lutkama, lutkama za prste i svim aktivnostima kojima će na najbolji način izraziti svoju kreativnost.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.2.1.

Učenik razlikuje medijske sadržaje s temama iz neposredne okoline primjerene dobi i interesu.

– izražava svoje osjećaje, doživljaje ili misli o slušanome ili gledanom medijskom sadržaju

– povezuje sadržaj medijskoga teksta (kratki animirani film, kratka televizijska i radijska emisija) sa svojim iskustvom, interesima i doživljajima

– služi se obrazovnim digitalnim medijima primjerenima jezičnomu razvoju i interesima

– razgovara o sadržaju medijskoga teksta i povezuje ga sa svojim iskustvom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: animirani film, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj provodi različite aktivnosti gledanja, slušanja i čitanja različitih vrsta medijskih sadržaja kao uvod u medijsku pismenost učenika. Medijski sadržaj potrebno je približiti učenicima kratkim prethodnim upoznavanjem s ključnim značajkama onoga što će se slušati ili gledati. U analizi uputno je ponovno slušanje ili gledanje medijskoga sadržaja po etapama u kojima se želi nešto posebno istaknuti.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.2.2.

Učenik posjećuje kulturne događaje s temama iz neposredne okoline u fizičkome ili virtualnom okružju.

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja (sviđa li mu se ili ne)

– razgovara o sadržaju kulturnoga događaja

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– mrežni medijski sadržaji s građom prilagođenom za recepciju medijskih tekstova

– kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu, kratki crtani, lutkarski i kolažni filmovi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. raz­redu OŠ

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, globalnoga čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 3. razred osnovne škole – 175 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.3.1.

Učenik razgovara i govori o temama iz svakodnevnoga života.

– izgovara glasove u poznatim višesložnim riječima

– točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu

– govori više jednostavnih rečenica povezujući ih u cjelinu

– razgovara o temama iz svakodnevnoga života

– pripovijeda o vlastitim doživljajima i događajima

– pripovijeda priču prema nizu slika

– razgovara o temama iz svakodnevnoga života i odgovara na pitanja jednostavnom cjelovitom rečenicom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: govorne vježbe i igre, jednostavniji pripovjedni tekst, čestitka, kratki opis predmeta.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj bi, s ciljem poticanja komunikacije, svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja, u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu (odgovarati na jasna, jednoznačna pitanja, postavljati jednostavna pitanja o temi uz navođenje učitelja u skladu sa svojim govorno-jezičnim sposobnostima i poštovati pravila uljudnoga ophođenja). Učenika se potiče na pripovijedanje o vlastitim događajima i doživljajima da bi, prema nizu slika, oblikovao jednostavniji tekst. Učenika se na razgovor potiče direktivnim pitanjima vezanim uz njegove interese i iskustva iz svakodnevnoga života. Kao poticaj mogu poslužiti fotografije koje učenici mogu donijeti od kuće ili one nastale u školi dokumentiranjem različitih aktivnosti učenika u raznim situacijama. Pripovijedanje po nizu slika provodi se prema modelu uz usmjeravanje. Poželjno je da učitelj demonstrira niz prekrivenih slika te da ih otkriva slijedom pripovijedanja. Nakon toga s učenicima razgovara o predočenoj temi, tako da se pojasne svi ključni elementi ili događanja, a zatim učenici, uz usmjeravanje dodatnim učiteljevim pitanjima, pripovijedaju slijedom niza.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.3.2.

Učenik sluša jednostavnije tekstove, izgovara riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

– izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu

– navodi pojedinosti sadržaja slušanoga jednostavnijeg teksta prema uputi

– razgovara o slušanome tekstu

– oblikuje jednostavniji tekst ponavljajući izgovor čestih riječi i kratkih rečenica

– razgovara o tekstu i pokazuje razumijevanje sadržaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: zvučni zapisi jednostavnijih tekstova, čestitka.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim i leksičkim vježbama.

Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu podršku.

Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati u skladu s učenikovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (uvodni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. Uputno je slušanje teksta potkrijepiti korištenjem lutkama ili situacijskim vizualnim prikazima. Tekstovi trebaju biti jednostavniji, kratki i razumljivi učeniku, a slušanjem se potiče komunikacija na materinskome jeziku pri čemu učenik izražava razumijevanje teksta odgovarajući na pitanja. Kao podrška prije ili poslije slušanja koriste se elementi neposredne stvarnosti ili vizualni prikazi vezani uz tekst slušanja koji učenika potiču na kasnije izražavanje uz usmjeravanje poticajnim pitanjima. Ako učenik ne izgovara pravilno riječi, ne treba ga prekidati u govoru već samo ispravno reći pogrešno izgovorenu riječ. Učitelj potiče učenika da odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.3.3.

Učenik čita kratke jednostavnije tekstove primjerene jezičnomu razvoju i iskustvu.

– povezuje glasove i slova u slogove i slogove u riječi te riječi u rečenice

– čita riječi, slikovne rečenice i jednostavne slikovne tekstove

– razgovara o čitanome i slušanom tekstu

– postavlja pitanja jednostavnom rečenicom u vezi sa slušanim i čitanim slikovnim tekstom

– čita jednostavniji tekst i odgovara na pitanja o čitanome tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratka pjesma, kratki jednostavniji tekst, čestitka.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje i razvija slušanje čitanja. Tekstovi trebaju biti primjereni govorno-jezičnome razvoju, a učenika se potiče na čitanje naglas i čitanje u sebi. Količina čitanoga teksta kao i vizualizacija riječi (slikovne rečenice) treba biti usklađena s recepcijskim mogućnostima i rječnikom učenika. Preporuka je da prije svakoga čitanja učenika učitelj ukratko ispriča ključne dijelove sadržaja, ako je moguće uz primjerenu sliku ili slike, a zatim pročita tekst i prema potrebi ponovi čitanje. Učenik prema svojim čitalačkim sposobnostima čita cjeloviti tekst ili dio teksta naglas. Učenika se potiče na slogovno čitanje prema višekratno pokazanom modelu. Sve učenike je važno navikavati da svoje čitanje ili čitanje drugih učenika slijedi pokazivanjem slova u riječi koja se čita. Čitanje u sebi započinje se čitanjem jedne, učeniku bliske, rečenice koja ovisno o potrebama učenika može biti slikovna.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.3.4.

Učenik piše slova, riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma u skladu s jezičnim razvojem.

– piše sva velika slova školskoga formalnog pisma

– piše riječi i rečenice

– piše odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik)

– označava pisanje imena ljudi i životinja isticanjem prvoga slova

– piše riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki opis predmeta, čestitka (pravopisni znak: uskličnik, veliko početno slovo u imenima ljudi i životinja).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik piše u crtovlju poštujući granicu papira, linije se mogu pojačati prema potrebi, kao i proredi između redova pisanja. Format papira potrebno je prilagoditi učenikovim potrebama. Učitelj organizira aktivnosti u kojima se, uz njegovo usmjeravanje, potiče automatizacija oblikovanja slova, pisanja i urednost rukopisa, pri čemu je važno učeniku obratiti pažnju na bjeline između riječi (primjerice, određivanje razmaka postavljanjem prsta).

Učeniku se daje uputa da prema modelu pokaže prvo slovo u rečenici i da ga napiše dogovorenom bojom. Veliko početno slovo u imenima ljudi i životinja učenik također bilježi isticanjem prvoga slova. Rečenice koje učenik treba prepisati učitelj će pročitati naglas naglašenim intoniranjem uz pokazivanje slijeda čitanja. Nakon toga je važno utvrditi razumijevanje značenja svake riječi i uočavanje pravopisnoga znaka na kraju. Kao poticaj za samostalno pisanje učitelj postavlja jednoznačno pitanje tako da je odgovor jednostavna, kratka rečenica koju učenik treba napisati, prema potrebi uz dodatno usmjeravanje učitelja u odnosu na točnost i slijed pisanja te postavljanja pravopisnoga znaka na kraju. Kao podrška, za izricanje, a zatim pisanje izjavne, upitne i usklične rečenice mogu poslužiti slike s prikazom situacija pri čemu je važno situaciju na slici prethodno opisati.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.3.5.

Učenik upotrebljava sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom poštujući pravila uljudnoga ophođenja.

– pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju

– postupa prema uputi

– razlikuje usklik od pitanja i izjave primjerenom reakcijom

– pravilno reagira na uskličnu rečenicu

– upotrebljava uskličnu rečenicu u zadanoj komunikacijskoj situaciji

– koristi se potvrdnom i niječnom rečenicom u komunikacijskoj situaciji

– primjereno se služi riječima i izrazima za čestitanje, upozorenje, iznenađenje, divljenje, čuđenje

– upotrebljava nove riječi u skladu s komunikacijskom situacijom

– točno intonira uskličnu rečenicu i prema modelu upotrebljava izraze za čestitanje i upozorenje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: spontani razgovor (čestitanje, upozorenje, iznenađenje, divljenje, čuđenje), zvučni zapisi i scenski prikazi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj organizira različite komunikacijske aktivnosti primjerene uporabe ciljanih sintagmi i rečenica pri čemu učenik oponaša ono što je vidio i čuo te primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama. Govorni model učitelja izrazito je važan za ponavljanje načina izgovora usklične, upitne i izjavne rečenice. Ponavljanje po modelu može se izvoditi višekratno, na igrolike načine (učitelj izgovara uskličnu rečenicu, a učenici je povezuju s njegovom mimikom i gestom i oponašaju ili pokazuju sliku koja od prezentiranih odgovara rečenici ili pljesnu na određeni tip rečenice i sl.). Od posebne su važnosti dramatizacije povezane s učeničkim iskustvima u kojima će učenici izgovarati usklične rečenice. Ovisno o ulozi koristi se učenicima zanimljivim obilježjima kojima se ističe uloga svakoga učenika. Niječnim rečenicama potrebno je posvetiti dovoljno vježbe na primjerima jer su učenicima teške za usvajanje i izricanje. Preporuka je vježbe bazirati na situacijama u kojima se učenika pita, primjerice, hoće li (želi li) išta ili ne želi (neće) raditi te ima li tko išta ili nema.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.3.6.

Učenik prepoznaje glasovnu strukturu oglednih i čestih višesložnih riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi u skladu s jezičnim razvojem.

– izvodi glasovnu analizu i sintezu

– pravilno izgovara slogove u riječima

– rastavlja riječi na slogove prema modelu

– pravilno izgovara riječi

– prepoznaje glasovnu strukturu učeniku poznatih višesložnih riječi

– prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira ogledne i česte višesložne riječi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: govorne igre (brojalice, brzalice).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj uz primjerenu podršku različitim aktivnostima, govornim vježbama i automatizacijom čitanja potiče učenika na usvajanje aktivnoga rječnika u skladu s jezičnim razvojem i dobi. Učenika se potiče na proširivanje i bogaćenje rječnika predmetne stvarnosti i rječnika za opisivanje predmeta u neposrednoj okolini. Važno je provoditi slušno-vidnu analizu riječi na glasove. U tu svrhu na ploči se ispisuju riječi proizašle iz neke govorne situacije potaknute neposrednom stvarnosti ili slikom. Riječi se pišu tako da je dovoljno vidljiv razmak između slova u riječima. Učitelj navodi učenike pokazivanjem da čitaju slovo po slovo, zatim se prebrojava broj slova u riječima, zatim učitelj može čitati riječ po slogovima tako da se kredom u boji označava veza u pojedinom slogu i na kraju se riječ cjelovito ponavlja. Učenici ponavljaju analizu i sintezu prema prezentiranom modelu. Za samostalan rad učenici dobivaju riječi koje po složenosti odgovaraju dostignutoj razini analize i sinteze.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.3.1.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavne slikovne tekstove povezujući ih s vlastitim iskustvom.

– izražava svoje misli, osjećaje i dojam nakon slušanja ili čitanja književnoga teksta

– iznosi razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa

– izražava svoje doživljaje o događajima u priči

– povezuje i uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju

– razgovara o književnome tekstu povezujući ga sa svijetom oko sebe

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti čitanja tekstova primjerenih učenikovim mogućnostima i govorno-jezičnom razvoju, a učenika se potiče na objavljivanje doživljaja o pročitanome. Za povezivanje postupaka pojedinoga lika iz teksta potrebno je jasno istaknuti određeni postupak lika te navoditi učenike da odrede po čemu je postupak sličan njegovu.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.3.2.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavniji književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku i sadržaju.

– prepoznaje stih i strofu u pjesmi

– uočava čudesne elemente u bajkama

– uočava da u igrokazu likovi razgovaraju (lica, dijalog)

– prepričava priču vlastitim riječima prema modelu

– određuje početak, sredinu i završetak priče ili igrokaza

– razlikuje priču od igrokaza na temelju promatranja ili na temelju slušanja

– razlikuje priču, igrokaz i pjesmu na temelju promatranja ili slušanja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj planira aktivnosti za poticanje čitanja i razumijevanja književnoga teksta, a tekstovi su jednostavniji. Čitaju se karakteristični ulomci književnih djela te kratke pjesme, a učenika se i dalje potiče na čitanje iz užitka. Posebnu pažnju u radu s učenicima treba posvetiti razlikovanju pojedinih dijelova teksta (početni, glavni, završni dio). Preporuka je da je svaki dio teksta prikazan slikom uz koji se u analizi dopisuje slijedom o kojem se dijelu teksta radi. Nakon toga ponovo se čita tekst i u tekstu se dogovorenim oznakama obilježava početni, glavni i završni dio tekst pri čemu se ističu ključne riječi. Učenik će po dobivenim smjernicama (slike, obilježeni dijelovi teksta) lakše prepričati priču uz dodatno usmjeravanje učitelja (pokazivanje, postavljanje pitanja).

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.3.3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut doživljajem jednostavnoga slikovnog i (ili) književnog teksta.

– stvara različite individualne i grupne uratke potaknut književnim tekstom izražavajući se riječju, zvukom, crtežom ili pokretom

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

– stvara različite kreativne uratke

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno, a učitelj može nagraditi učenika ocjenom za izniman trud i rad.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.3.1.

Učenik razlikuje medijske sadržaje s temama iz svakodnevnoga života primjerene jezičnomu razvoju i interesu.

– izražava svoje osjećaje, doživljaje ili misli o slušanome ili gledanom medijskom sadržaju

– povezuje sadržaj medijskoga teksta (kraći dokumentarni i igrani film, jednostavniji tekst iz dječjega časopisa) sa svojim iskustvom, interesima i doživljajima

– služi se obrazovnim digitalnim medijima primjerenima jezičnom razvoju i interesima

– razgovara o medijskim sadržajima s kojima se susreće u svakodnevnome životu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: jednostavniji tekst iz časopisa za djecu, kraći dokumentarni i igrani film za djecu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj organizira različite aktivnosti ili radionice kojima bi se učenicima približio određeni medijski sadržaj i potaknuo ih na korištenje medijima i u obrazovne svrhe. Koristi se medijskim sadržajima koji su bliski interesima i iskustvima učenika. Prije gledanja ili slušanja medijskoga sadržaja uputno je unaprijed naglasiti ključne odrednice onoga što će se slušati ili gledati. Prije razgovora o medijskim sadržajima s kojima se učenik susreće u svakodnevnome životu važno je znati koji su to sadržaji zanimljivi pojedinomu učeniku što se može dodatno utvrditi u komunikaciji s roditeljem učenika. Tako će učitelj dobiti smjernice o izboru nekih sadržaja te o vođenim pitanjima za učenika.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.3.2.

Učenik posjećuje različite kulturne događaje primjerene jezičnomu razvoju u fizičkome ili virtualnom okružju i iskazuje svoj doživljaj.

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja (sviđa li mu se ili ne)

– razgovara o sadržaju kulturnoga događaja

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: predstave, televizijske emisije za djecu, kulturni projekti namijenjeni djeci, animirani filmovi, kino, mrežni medijski sadržaji.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. raz­redu OŠ

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 4. razred osnovne škole – 175 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.4.1.

Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života i govori tekstove jednostavne strukture.

– razgovara o temama iz svakodnevnoga života

– točno izgovara sve ogledne i česte riječi vezane za teme iz svakodnevnoga života

– prepričava priču kronološki

– pripovijeda kronološki o vlastitim doživljajima i događajima

– govori više jednostavnih rečenica povezujući ih u cjelinu prema jednostavnoj strukturi (uvod, središnji dio, završetak)

– sudjeluje u dijalogu u skladu s komunikacijskom situacijom

– razgovara o temama i događajima iz svakodnevnoga života povezujući ih u cjelinu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka priča, telefonski razgovor, razgovorne igre.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik uz primjerenu podršku sudjelovati u govornome činu s ciljem poticanja komunikacije.

U svrhu usvajanja ishoda uputno je provoditi povremeno govorenje stihova napamet te česte dramatizacijske igre koje simuliraju svakodnevne životne situacije. Prije provođenja igre učenicima objasniti što i kako će se raditi i provjeriti razumijevanje. Uloge podijeliti prema izboru učenika ili nekom brojalicom, izvlačenjem papirića. S učenicima se može dogovoriti tema o kojoj će razgovarati, pri čemu je važno da učenik zna koja je njegova uloga, primjerice, postavlja pitanja, odgovara na postavljena pitanja, a može se ukratko i razgovarati o sadržaju teme i time pripremiti učenike. Odrediti do četiri učenika koji dramatiziraju, a ostali slušaju, zatim se grupa pohvali, dodijeli im se neki znak priznanja, a onda dolazi do izmjene.

Za učenikovo pripovijedanje odredi se tema bliska iskustvu učenika, koja se pojasni. Slijed pripovijedanja moguće je grafički prikazati tako da svakomu dijelu odgovara određeni znak uz koji se upisuje naziv (početak, sredina, kraj). Uz grafičku oznaku upisuje se smjernica, primjerice. Početak: Kako je počelo?, Gdje?, Sredina: Što se dogodilo?, Kraj: Kako je završilo? Učenika se usmjerava pokazujući oznake, čitanjem pitanja, postavljanjem dodatnih pitanja, hrabrenjem i tako do kraja uz pokazivanje na kojem je dijelu tijekom pripovijedanja.

Broj stihova koje učenik treba naučiti napamet daje se sukladno sposobnostima učenika tako da može postići uspješnost.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.4.2.

Učenik sluša jednostavne tekstove i uočava temu slušanoga teksta.

– sluša jednostavne tekstove prema unaprijed zadanim uputama

– izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu

– prepoznaje o čemu je u tekstu riječ

– pravilno izgovara glasove i riječi na temelju slušanoga teksta

– usmjereno odgovara na pitanja o slušanome tekstu

– oblikuje pitanja o slušanome tekstu

– prepričava poslušani tekst

– odgovara na pitanja o slušanome tekstu i izražava o čemu je u tekstu riječ

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: radijske emisije, reklame, zvučni zapisi jednostavnih tekstova, telefonski razgovor.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim i leksičkim vježbama.

Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu podršku.

Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati, a koja je u skladu s njihovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (početni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. Uputno je slušanje teksta potkrijepiti korištenjem lutkama ili situacijskim vizualnim prikazima.

Učenicima ukratko prepričati dio sadržaja, a zatim ih motivirati za pažljivo slušanje kako bi otkrili nastavak. Upute vezati uz glavne dijelove sadržaja za slušanje teksta, napisati ih tako da budu vidljive svim učenicima i utvrditi razumije li svaki učenik značenje upute te ju prema tome dodatno pojasniti ili preoblikovati napisano (to mogu biti po dvije riječi ili kratke rečenice od kojih učenik bira onu koja odgovara slušanomu dijelu). Uz upute također mogu postojati već im poznate oznake za početak, sredinu i završetak slušanja na koje se pokaže u odgovarajućem trenutku. Prema potrebi tekst se može više puta slušati. Slušani tekst uputno je podržati vizualnim prikazom. Za oblikovanje pitanja učeniku ukazati na dio teksta u vezi s kojim bi trebao postaviti pitanje, po potrebi ponoviti taj dio te mu pružiti podršku davanjem prikladne upitne riječi. Sve učenike usmjeravati na otkrivanje teme upućivanjem na glavne odrednice sadržaja (školska ploča), uz poticajna pitanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.4.3.

Učenik čita jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i interesima.

– govori i razgovara o čitanome tekstu

– izdvaja nepoznate ili manje poznate riječi

– pronalazi podatke u tekstu prema uputi

– čita jednostavni tekst i pronalazi podatak prema uputi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: uputa, poruka, jednostavni obavijesni i književni tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Važno je usmjeravati učenika na pronalaženje podataka u tekstu s ciljem razumijevanja teksta i dalje razvijati automatizaciju čitanja. Prije čitanja s učenicima se razgovara o temi teksta. Učenik zatim čita tekst koji je primjeren njegovim čitalačkim sposobnostima po opsegu, strukturi riječi, duljini rečenica, sposobnostima razumijevanja i grafičkome uređenju (font, tisak, vizualizacija). Po potrebi prati slijed čitanja prstom. Nakon toga odgovara na učiteljeva pitanja. Zatim prema učiteljevoj uputi obilježava dio koji treba pročitati da bi u tom dijelu ili rečenici pronašao određeni podatak ili postavio pitanje. Nakon čitanja učitelj ga navodi da pročita i kaže traženi podatak te ga označi ili da postavi pitanje. Učitelj mu prema potrebi nudi upitnu riječ kojom će pitanje započeti kao i podršku u postavljanju slijeda riječi u pitanju.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.4.4.

Učenik piše slova, riječi i jednostavne kratke rečenice školskim rukopisnim pismom u skladu s jezičnim razvojem.

– piše velika i mala slova školskoga rukopisnog pisma

– povezuje slova u cjelovitu riječ, riječi u jednostavnu rečenicu

– prepisuje riječi i rečenice rukopisnim pismom

– u pisanju rukopisnim pismom pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja

– piše veliko početno slovo u jednorječnim imenima naseljenih mjesta u bližemu okružju

– uočava i piše odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice

– piše riječi i rečenice školskim rukopisnim pismom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki opis predmeta, poruka (pravopisni znak: spojnica, veliko početno slovo u jednorječnim imenima naseljenih mjesta).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik piše u crtovlju poštujući granicu papira, a crte se mogu pojačati prema potrebi. Učitelj organizira aktivnosti u kojima se potiče automatizacija oblikovanja rukopisnih slova, pisanja i urednost rukopisa. Uporaba naučenih pravopisnih znakova te velikoga početnog slova sustavno se uvježbava. Učenik piše rukopisna slova po istom modelu kao i velika tiskana prema slovu napisanom na početku reda najprije po istočkanom uzorku, a zatim samostalno. Posebna pozornost obraća se na mogućnost oblikovanja slova prema učenikovim perceptivno-motoričkim sposobnostima pri čemu je važno osigurati pravilan položaj slova u crtovlju i njegovu čitljivost. Prema potrebi učitelj fizičkim vođenjem ruke pomaže učeniku u oblikovanju slova. Učeniku treba osigurati dovoljno vremena za pisanje slova i riječi po zadanome modelu. Prije primjene pravopisnoga pravila u pisanju s učenikom je važno ponoviti pravilo isticanjem primjera.

Pisanje rukopisnim pismom provodi se u skladu sa sposobnostima pojedinoga učenika i prema potrebi nastavlja se u idućim razredima što se planira u individualiziranom kurikulu za pojedinoga učenika.

Učitelj potiče učenika na bogaćenje rječnika predmetne stvarnosti pri čemu se može koristiti i slikovnim prikazima. Učenici izabiru predmet koji žele opisivati i opisuju ga uz pomoć učiteljevih pitanja. Također mogu na osnovi učiteljevih kratkih opisa predmeta pogađati o kojemu je predmetu riječ ili izdvajati fotografiju toga predmeta i imenovati ga. Preporuča se i korištenje taktilnim vrećicama s različitim i učeniku poznatim predmetima.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.4.5.

Učenik točno upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom.

– poštuje pravila uljudne komunikacije

– točno se služi riječima u skladu s komunikacijskom situacijom

– stvara i piše izjavne (potvrdne i niječne), upitne i usklične rečenice

– razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te potvrdnu i niječnu rečenicu u tekstu

– izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica

– objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju

– razlikuje riječi mjesnoga govora od riječi u standardnome jeziku

– oblikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te potvrdnu i niječnu rečenicu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: telefonski razgovor, uputa.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se uvježbava na situacijama iz svakodnevnoga života (ljudske djelatnosti, rad, zanimanja), a potiče se suradnički odnos jednostavnim aktivnostima u manjoj skupini na rješavanju istoga zadatka, primjerice, otkrivanje znaka koji treba postaviti na kraju određene rečenice. U tu svrhu učenicima se mogu podijeliti situacijsko-slikovne kartice kojima je potrebno pridružiti odgovarajuće rečenice i utvrditi koji bi znak trebao stajati na kraju rečenice te ga upisati. Učitelj prati i usmjerava rad. Radom u maloj skupini učenici mogu odabirati riječi koje im se sviđaju, a zatim za svaku izabranu riječ smišljati rečenicu prema učiteljevoj uputi koju će dogovoreni učenik zapisati. U grupi mogu spajati situacijsko-slikovne kartice s riječima koje se na njih odnose, njihovim odabiranjem od više ponuđenih na karticama. Prije aktivnosti prikazanu situaciju na slici treba opisati, a zatim čitati ponuđene riječi (mali broj riječi). Dio ishoda ostvaruje se na oglednim i učeniku poznatim primjerima iz njegova mjesnoga govora.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.4.1.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavni književni tekst i povezuje ga s vlastitim iskustvom.

– izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja i (ili) čitanja književnoga teksta

– izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova

– razgovara o književnome tekstu te postupke likova povezuje s vlastitim iskustvom

– objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa

– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima i postupcima drugih osoba

– pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: basna, bajka, igrokaz, kratka priča, dječja pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti čitanja tekstova primjerenih učenikovim mogućnostima i govorno-jezičnom razvoju, a učenika se potiče na izražavanje vlastitoga mišljenja o događajima i postupcima likova.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.4.2.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavni književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku i sadržaju.

– prepoznaje rimu u pjesmama za djecu

– prepoznaje basnu s obzirom na likove

– iskazuje svojim riječima pouku basne

– razlikuje stvarno od nestvarnoga u bajkama

– razlikuje likove s pozitivnim osobinama od likova s negativnim osobinama

– smješta likove u vrijeme i prostor

– razlikuje basnu od drugih književnih tekstova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: basna, bajka, igrokaz, kratka priča, dječja pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književnu teoriju poučavati uz primjerenu podršku na jednostavnim književnim tekstovima. U basni uočiti da su likovi životinje i da imaju pozitivne i negativne osobine te promicati ljudske vrijednosti. Učenik uz primjerenu podršku prepoznaje pouku basne. Tekst basne po mogućnosti popratiti slikom (slikama), a uočavanje osobina likova, obilježja basne, kao i prepričavanje sadržaja, poticati pitanjima, pomoćnim pitanjima i slikama. Osobine likova iz basni i pouku basne povezati s primjerima koji su učenicima bliski (primjerima iz života ljudi, njihove osobine, ponašanja i posljedice njihova ponašanja). Za određenu dobru ili lošu osobinu lika iz basne mogu se navesti dva primjera ponašanja ljudi te uz učiteljevo usmjeravanje odabiru ono koje odgovara navedenoj osobini. Važno je da učenici razumiju značenje pojedine osobine lika. Preporuča se izabrati igrokaze i kratke priče u kojima će biti jasno iskazani vrijeme i prostor u kojemu se odvija radnja.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.4.3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut doživljajem književnoga teksta.

– stvara različite individualne i grupne uratke potaknut književnim tekstom izražavajući se riječju, zvukom, crtežom ili pokretom

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

– stvara različite kreativne uratke

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: bajka, basna, igrokaz, kratka priča, dječja pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno, ali učitelj može nagraditi učenika ocjenom za izniman trud i rad.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.4.1.

Učenik razlikuje tiskane publikacije primjerene jezičnomu razvoju, dobi i interesima.

– izražava svoje osjećaje, doživljaje ili misli o medijskome sadržaju

– izražava svoj doživljaj i povezuje sa svojim iskustvom o medijskome tekstu čiji je sadržaj blizak njegovu interesu, doživljajima iz njegove neposredne okoline

– izdvaja podatke iz teksta prema unaprijed zadanim pitanjima

– služi se obrazovnim digitalnim medijima primjerenima jezičnomu razvoju i interesima

– razgovara o sadržaju teksta i pronalazi ključne podatke prema uputi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki jednostavni tekstovi iz različitih časopisa za djecu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Upoznati učenike s različitim vrstama dječjih časopisa i potaknuti ih da uoče namjenu kako bi se njima mogli služiti u obrazovne svrhe. Način izdvajanja podataka prema unaprijed zadanim uputama potrebno je sustavno vježbati polazeći prvo od rečenice i uočavanja (izdvajanja, podcrtavanja) jednoga traženog podatka prema učiteljevu naputku. Zatim postupno povećavati broj rečenica (obilježeni dio teksta) te broj i složenost zahtjeva (jedna uputa – jedno pitanje, dvije upute – dva pitanja). Važno je pratiti dostignutu razinu na kojoj učenik može ostvariti postavljeni zahtjev.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.4.2.

Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaja.

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja (sviđa li mu se ili ne)

– razgovara o sadržaju kulturnoga događaja

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

– iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaj

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet muzeju, posjet kinu, mrežni medijski sadržaji.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. raz­redu OŠ

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 5. razred osnovne škole – 175 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.5.1.

Učenik razgovara i govori tekstove* jednostavne strukture u skladu s interesima.

– razgovara o temama u skladu sa svojim interesima

– razgovara o slušanome tekstu

– točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu u komunikacijskoj situaciji

– pripovijeda događaje kronološki

– točno izgovara ogledne i česte višesložne riječi

– govori više rečenica povezujući ih u cjelinu prema jednostavnoj strukturi (uvod, glavni dio, završetak)

– sudjeluje u dijalogu u skladu s komunikacijskom situacijom služeći se novim riječima

– pripovijeda događaje kronološki povezujući rečenice u cjelinu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: jednostavni dijaloški tekstovi, kratki pripovjedni tekst, kratki opis bliske osobe, razgovorne igre.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim (usvajanje uspostavljanja kronološkoga, uzročno-posljedičnog slijeda rečenica u tekstu) i leksičkim vježbama.

*Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor u čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.5.2.

Učenik sluša jednostavne tekstove i prepričava sadržaj slušanoga teksta.

– sluša tekstove prema unaprijed zadanim uputama i pitanjima

– pravilno izgovara višesložne riječi na temelju slušanoga teksta

– odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom

– postavlja pitanja cjelovitom rečenicom

– pretpostavlja značenje riječi na temelju konteksta rečenice

– prepričava sadržaj slušanoga teksta pomoću pitanja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: radijske emisije, zvučni zapisi književnih tekstova, kratki obavijesni tekstovi primjereni jezičnomu razvoju i dobi učenika.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim (usvajanje uspostavljanja kronološkoga, uzročno-posljedičnoga slijeda rečenica u tekstu) i leksičkim vježbama.

Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu podršku (plan prepričavanja, karta događaja i sl.).

Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati sadržaj ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati u skladu s učenikovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (uvodni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.5.3.

Učenik čita tekstove i pronalazi ključne podatke i pojmove.

– uočava grafičku strukturu teksta: naslov, sadržaj teksta i fotografiju ili ilustraciju – čita jednostavan tekst i pronalazi podatke prema pitanjima ili uputi

– razgovara nakon slušanja i čitanja teksta prema uputi ili pitanju

– izdvaja nepoznate ili manje poznate riječi

– pretpostavlja značenje riječi na temelju konteksta rečenice

– pronalazi ključne podatke u tekstu prema uputi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: različiti književni i neknjiževni tekstovi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Učenici trebaju biti izloženi vježbanju čitanja naglas i u sebi da bi razvijali automatizaciju čitanja. Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika. Stalno treba raditi na proširivanju i bogaćenju rječnika uvođenjem novih riječi, otkrivanjem njihova značenja i pretpostavljanjem značenja riječi na temelju konteksta rečenice uz primjerenu podršku.

Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju se uskladiti s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.5.4.

Učenik piše prema modelu jednostavne kratke tekstove.

– piše velika i mala slova slovima školskoga rukopisnog pisma

– piše prema modelu kratke tekstove rukopisnim slovima

– u pisanju rukopisnim pismom pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja

– u pisanju prenosi dio riječi u novi redak

– piše uz podršku veliko početno slovo u imenima zemalja, stanovnika naseljenih mjesta u bližem okružju i naroda

– piše zarez u nabrajanju

– piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č/ć i glasovni skupovi ije/je/e

– piše rečenice školskim rukopisnim pismom primjenjujući pravopisna pravila

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki opis bliske osobe, kratki pripovjedni tekst (pravopis: veliko početno slovo u jednorječnim imenima zemalja, stanovnika naseljenih mjesta u bližem okružju i naroda, č/ć, ije/je/e, pravopisni znakovi: zarez u nabrajanju, spojnica).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano poučavan i izložen vježbama koje će mu omogućiti utvrđivanje prije usvajanih pravopisnih pravila i novih. Uvježbavati rukopisno pismo uz primjerenu podršku.

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema svojim razvojnim osobitostima. Učenici vještine pisanja trebaju usvajati na jednostavnijim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima koji im omogućuju ovladavanje vokabularom i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.5.5.

Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama u skladu s gramatičkim i pravopisnim pravilima.

– prepoznaje imenice kao vrstu riječi u rečenici na čestim primjerima konkretnoga značenja

– razlikuje opće i vlastite imenice pišući opće malim, a vlastite velikim početnim slovom

– razlikuje imenice u jednini od imenica u množini

– točno piše imenice unutar rečenice ili kratkoga teksta koje se svojim značenjem uklapaju u kontekst

– koristi se riječima iz standardnoga jezika umjesto riječima mjesnoga govora u javnoj komunikaciji

– prepoznaje i razlikuje opće imenice u jednini od imenica u množini

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekstovi zasićeni općim i vlastitim imenicama.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim (usvajanje uspostavljanja kronološkoga, uzročno-posljedičnoga slijeda rečenica u tekstu) i leksičkim vježbama.

Poučavati učenike gramatičkim kategorijama imenica (jednini i množini) iz učeniku bliskih komunikacijskih situacija. Vježbati gramatičke kategorije uz primjerenu podršku na imenicama s konkretnim značenjem (ljudi, životinje, predmeti, biljke i prirodne pojave).

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.5.1.

Učenik povezuje sadržaj književnoga teksta s vlastitim iskustvom.

– izražava doživljaj književnoga teksta

– povezuje sadržaj teksta s vlastitim iskustvom

– prepoznaje poruku teksta

– izražava svoj doživljaj teksta povezujući ga s temom teksta i svojim riječima iskazuje poruku teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska pejzažna pjesma, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen učiteljevu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje kratkih jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i mišljenja. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja, ako je unaprijed planirano i najavljeno. Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.5.2.

Učenik čita književni tekst i uočava pojedinosti književnoga teksta.

– svojim riječima izriče temu književnoga teksta

– prepoznaje redoslijed događaja

– opisuje likove prema izgledu i ponašanju

– uočava ritam u pjesmi na temelju slušnoga dojma

– prepoznaje motive u pejzažnoj pjesmi

– prepoznaje lik ili ulogu i dijalog u dramskome tekstu

– čita književni tekst i prema uputama uočava pojedinosti u poznatome* književnom tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska pejzažna pjesma, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

I dalje raditi na čitanju s razumijevanjem te postupno uvoditi književnoteorijske pojmove uz primjerenu podršku.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.5.3.

Učenik se stvaralački izražava potaknut doživljajem književnoga teksta.

– stvaralački se izražava uz podršku i vođenje

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

– stvara različite kreativne uratke

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska pejzažna pjesma, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno, ali učitelj može nagraditi učenika za izniman trud i rad. Poticati učenika na stvaralačko izražavanje različitim aktivnostima: ilustriranjem teksta, pokretom, scenskim improvizacijama, snimanjem kratkih filmova i pjevanjem. Ishod se može povezati s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura, Tehnička kultura i s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.5.1.

Učenik razlikuje elektroničke medije primjerene jezičnomu razvoju i interesima.

– razgovara o sadržaju medijskoga teksta

– izražava mišljenje o medijskome tekstu

– izdvaja podatke iz teksta prema unaprijed zadanim uputama

– uočava razlike između televizije i radija kao prijenosnika poruke uz podršku

– razlikuje televizijsku od radijske emisije prema obilježjima (vidno i slušno i samo sluhom)

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki televizijski igrokaz i kratka radiodrama.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja poučavanja i učenja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti. Odabrati sadržaje u skladu s temama bliskima učeniku, poticati učenika na uočavanje ljudskih vrijednosti te na uočavanje predstavljanja iste teme različitim medijima. Upoznati učenike s različitim vrstama televizijskih i radijskih emisija i potaknuti ih da, uz podršku, uoče njihovu namjenu i svrhu kako bi se njima koristili u obrazovne svrhe. Organizirati aktivnosti s ciljem razvijanja medijske pismenosti.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.5.2.

Učenik razgovara o kulturnim događajima koje posjećuje izražavajući svoje mišljenje.

– upoznaje se s knjižnom građom prema svojim interesima

– razgovara o doživljaju nakon kulturnoga događaja izražavajući svoje mišljenje

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

– iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaj

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnici, posjet muzeju, posjet kinu, izložbi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Učenici mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje organiziraju javne ustanove. I dalje poticati i razvijati kulturu čitanja.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 5. raz­redu OŠ

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 6. razred osnovne škole – 175 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.6.1.

Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom, potrebama i iskustvom.

– razgovara u skladu s komunikacijskom situacijom uvažavajući temu razgovora

– prilagođava način izražavanja pojedinoj komunikacijskoj situaciji

– organizira govor prema jednostavnoj strukturi (uvod, središnji dio, završetak)

– sudjeluje u razgovoru u skladu s komunikacijskom situacijom služeći se novim riječima

– poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim životnim situacijama

– razgovara u skladu s temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: čitanje po ulogama, obavijest, kratko izlaganje, scenske improvizacije.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim i leksičkim vježbama.

Uvježbavati izgovor riječi zasićenih glasovima č/ć, dž/đ i glasovnim skupinama ije/je/e.

Učenik govori stihove napamet, priča i pripovijeda prema kronološkome slijedu, opisuje prema planu; i dalje provoditi vježbe za poticanje komunikacije i razvijanje rječnika – učitelj organizira scenarij poučavanja prema kojem će se učenici koristiti svim pripovjednim tehnikama.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.6.2.

Učenik sluša različite tekstove, izdvaja ključne podatke i prepričava sadržaj slušanoga teksta*.

– sluša tekst i prema uputama izdvaja ključne podatke

– oblikuje bilješke prema uputama i uz podršku popunjava različite grafičke organizatore na temelju izdvojenih podataka

– prepričava sadržaj slušanoga teksta koristeći se bilješkama

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi služeći se dječjim rječnicima

– sluša tekst i izdvaja tražene podatke iz teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: diktat, radijske emisije, kraći književni i neknjiževni tekstovi primjereni jezičnomu razvoju.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenika s različitim jezičnim priručnicima prilagođenima govorno-jezičnom razvoju učenika i potiče ga da se koristi njima u svakodnevnoj komunikaciji. Potiče učenika na bilježenje ključnih podataka iz slušanoga teksta i njihovo organiziranje u skladu s učenikovim interesima i potrebama, upoznaje učenike s različitim strategijama nadgledanja kojima učenici mogu razvijati vještine nadgledanja vlastitoga procesa učenja.

*Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor u čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.6.3.

Učenik čita različite tekstove, pronalazi ključne podatke i vođeno oblikuje bilješke.

– pronalazi podatke u jednostavnim slikovnim prikazima prema uputi

– oblikuje bilješke prema modelu o važnim podatcima u tekstu

– sažeto prepričava tekst prema bilješkama

– izdvaja glavne misli u književnome ili neknjiževnom tekstu

– izražajno čita naglas jednostavne kratke tekstove

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi vođenim pitanjima

– povezuje jednostavni slikovni prikaz s jednostavnim vezanim tekstom istoga sadržaja

– čita tekst i izdvaja tražene podatke iz teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: književni i neknjiževni tekst, sažetak, izvješće, jednostavni slikovni prikaz podataka (jednostavni grafikon).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poticati učenika na razgovor te na povezivanje jednostavnoga vezanog teksta s jednostavnim grafikonom da bi učenik razumio da se podatci mogu prikazati i sažeto, vizualnim prikazima. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Učenici trebaju biti izloženi vježbanju čitanja naglas i u sebi po ulomcima uz kontinuirano provjeravanje razumijevanja pročitanoga da bi razvijali automatizaciju čitanja. Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika. Stalno treba raditi na proširivanju i bogaćenju rječnika uvođenjem novih riječi, otkrivanjem njihova značenja i pretpostavljanjem značenja riječi na temelju konteksta rečenice uz primjerenu podršku.

Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju se uskladiti s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

Oblikovanje bilježaka prema modelu podrazumijeva zajednički rad učitelja i učenika te izradu plana prepričavanja u kojemu se iznose glavni događaji.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.6.4.

Učenik piše jednostavne tekstove u skladu s temom.

– piše prema modelu jednostavne sastavke trodijelne strukture u skladu s temom

– piše prema modelu kratku e-poruku, izvješće i pismo

– piše riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č/ć, dž/đ, ije/je/e

– piše veliko početno slovo u jednorječnim imenima ulica, trgova i gradskih četvrti u bližemu okružju

– piše dvotočku i zarez u nabrajanju

– pravilno piše glagolske oblike za prezent, perfekt i futur prvi

– piše jednostavne tekstove prema modelu u skladu s temom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: e-poruka, izvješće, pismo (pravopis: veliko početno slovo u jednorječnim imenima ulica, trgova i gradskih četvrti u bližemu okružju, riječi s glasovima č/ć, dž/đ, ije/je/e, pravopisni znakovi: dvotočka, zarez u nabrajanju).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upućuje učenike na provjeravanje pravopisne točnosti u jezičnim priručnicima primjerenima govorno-jezičnom razvoju. Učitelj pomaže učeniku u pronalaženju riječi te potiče na razvijanje vještina snalaženja u priručnicima, u tiskanim i mrežnim izdanjima tako da učenik provjerava pravopisnu točnost služeći se dječjim jezičnim priručnicima. Učenike treba kontinuirano poučavati komunikacijskim strategijama i strategijama učiti kako učiti u skladu s individualnim sustavom podrške.

Pisanje čestitke, pisanje pisma, dopisivanje – pisanje prema modelu podrazumijeva da učenik ima model vrste teksta koji piše, odnosno sastavlja.

Tekst kratkoga izvješća podrazumijeva jednostavne odgovore na pitanja tko, što, gdje, kada i kako – uvježbavati izvješćivanje kronološkim slijedom, primjerice, izvješćivanje o događajima u školi, u bliskome okružju učenika i zajednici).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.6.5.

Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama i glagolima u skladu s jezičnim pravilima.

– prepoznaje značenje glagola – glagolsku radnju izrečenu čestim glagolima na oglednim primjerima

– prepoznaje sadašnje, prošlo i buduće vrijeme u rečenici na oglednim primjerima

– oblikuje prezent, perfekt i futur prvi

– uočava i primjenjuje točno slaganje riječi u rečenici po rodu, broju, padežu i licu u dvočlanim i jednočlanim sintagmama (sročnost) na jednostavnim oglednim primjerima

– uočava zavičajni govor kao dio kulturne baštine

– piše kratke rečenice iz svakodnevnoga života primjenjujući znanja o glagolskim vremenima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi zasićeni glagolima radnje u prošlome, sadašnjem i budućem vremenu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavati učenike gramatičkim kategorijama glagolskoga vremena iz učeniku bliskih komunikacijskih situacija: sročnost se primjenjuje na uporabnoj razini, a jezični se pojmovi ne poučavaju. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju. Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika. Stalno treba raditi na proširivanju i bogaćenju rječnika uvođenjem novih riječi uz primjerenu podršku.

Na oglednim i učeniku poznatim primjerima iz njegova mjesnoga govora usporediti riječi i dati prednost riječima standardnoga jezika u javnoj komunikaciji. Poticati učenika na njegovanje kulturne baštine svojega zavičaja.

Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju se uskladiti s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.6.1.

Učenik izražava doživljaj književnoga teksta objašnjavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje.

– prepoznaje poruku teksta

– razgovara o vlastitome doživljaju književnoga teksta

– povezuje tekst s vlastitim emotivnim reakcijama

– zaključuje o uočenim vrijednostima književnoga teksta

– objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta i iznosi poruku teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska domoljubna pjesma, himna, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen učiteljevu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje kratkih jednostavnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i mišljenja. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja, ako je unaprijed planirano najavljeno. Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.6.2.

Učenik čita književni tekst i prepoznaje obilježja književnoga teksta.

– povezuje likove s mjestom i vremenom radnje

– razlikuje tekstove prema poetskim, proznim i dramskim obilježjima na osnovi strukture teksta

– objašnjava postupke likova u tekstu

– prepoznaje obilježja proznih tekstova: događaj, likovi, pripovjedne tehnike

– prepoznaje vidne i slušne pjesničke slike

– odgovara na pitanja i prepoznaje obilježja poznatoga* književnog teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska domoljubna pjesma, himna, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

I dalje ohrabrivati učenika da iznosi vlastite dojmove o književnome tekstu, koji izaziva emotivne reakcije učenika i povezuje ga sa svakodnevnim životom. Književni tekst je jednostavan, čitaju se karakteristični ulomci proznih i dramskih tekstova, a pjesme su cjelovite. Sluša se i čita himna Republike Hrvatske, a učenika se usmjerava na dostojanstveno ponašanje tijekom i nakon izvođenja himne.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.6.3.

Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom razvijajući vlastiti potencijal.

– stvaralački se izražava uz podršku i vođenje

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

– stvara različite kreativne uratke

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska domoljubna pjesma, himna, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Učenika se upućuje na uljudno ponašanje za vrijeme i nakon intoniranja himne.

Poticati učenika na stvaralačko izražavanje različitim aktivnostima: ilustriranjem teksta, pokretom, scenskim improvizacijama, snimanjem kratkih filmova, pjevanjem. Ishod se može povezati s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura, Tehnička kultura te s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.6.1.

Učenik opisuje elektroničke medije uspoređujući ih prema namjeni.

– upotrebljava podatke pronađene pretraživanjem mrežnih portala za djecu u različite svrhe učenja

– povezuje dječji igrani film s vlastitim životnim iskustvom

– pronalazi i izdvaja podatke iz teksta ili s mrežne stranice prema unaprijed zadanim uputama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: dječji igrani film, mrežni portali za djecu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj odabire sadržaje u skladu s temama bliskima učeniku odabirući dječje filmove tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, potiče učenika na uočavanje ljudskih vrijednosti te uočavanje predstavljanja iste teme različitim medijima.

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Aktivnosti se provode na nastavnome satu: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i trebaju biti povezane s primjenom novousvojenih riječi te razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.6.2.

Učenik posjećuje različite kulturne događaje primjerene jezičnomu razvoju u fizičkome ili virtualnom okružju i uspoređuje ih.

– odabire knjižnu građu posjećujući knjižnicu

– uspoređuje doživljaj kulturnih događaja u virtualnome i fizičkom okružju

– razgovara s drugim učenicima nakon kulturnoga događaja objašnjavajući svoje mišljenje

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

– uspoređuje svoj doživljaj različitih kulturnih događaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnici, posjet muzeju, posjet kinu, izložbi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Učenici mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje organiziraju javne ustanove.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 6. raz­redu OŠ

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 7. razred osnovne škole – 175 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.7.1.

Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom.

– razgovara i govori uvažavajući zadanu ili slobodno odabranu temu

– govori u skladu s osnovnom strukturom govora prema uputi ili modelu

– oblikuje tvrdnju i obrazlaže je prema uputi ili modelu

– raspravlja u organiziranoj i spontanoj komunikacijskoj situaciji

– poštuje pravila uljudne komunikacije u raspravi

– upotrebljava novonaučene riječi tijekom govora i razgovora

– razgovara u skladu sa zadanom temom poštujući pravila uljudne komunikacije u raspravi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kraći javni govor, organizirana i spontana rasprava.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Predlaže se kao aktivnost provesti organiziranu i spontanu raspravu upućivanjem učenika u pravila raspravljanja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.7.2.

Učenik sluša različite tekstove i prepoznaje značenje slušanoga teksta*.

– sluša tekst prema uputi uočavajući namjenu teksta

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječ na temelju konteksta vođenim razgovorom ili služeći se rječnicima

– izdvaja važne podatke iz slušanoga teksta prema uputi

– oblikuje bilješke prema modelu na temelju izdvojenih podataka

– prepričava sadržaj slušanoga teksta prema bilješkama

– izdvaja ključne riječi i oblikuje bilješke na temelju slušanoga teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: diktat, radijske emisije, kratki književni i obavijesni tekstovi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Organizirati različite aktivnosti slušanja u kojima će učenici bogatiti svoj rječnik, a nepoznate ili manje poznate riječi objašnjavati uporabom rječnika ispod polaznoga teksta i vođenim razgovorom. Preporuča se slušati tekstove na trima narječjima i uočavati jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika.

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

*Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor pri čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.7.3.

Učenik čita različite tekstove i prepričava sadržaj kratkih jednostavnih tekstova služeći se bilješkama.

– uočava grafičku strukturu teksta: naslov, podnaslov, fotografije i ilustracije – čita i prepričava tekst prema bilješkama

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi na temelju vođenoga razgovora i pomoću rječnika

– pronalazi podatke u jednostavnim slikovnim i jednostavnim grafičkim prikazima

– oblikuje bilješke na temelju važnih podataka u tekstu

– sažeto prepričava tekst prema bilješkama

– povezuje grafičku strukturu teksta i sadržaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: književni i obavijesni tekstovi, jednostavni grafički prikaz podataka.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama čitanja, govorenja i slušanja prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika (usmjerena pitanja i planiranje teksta). Oblikovanje bilježaka podrazumijeva zajednički rad učitelja i učenika te izradu plana sažetoga prepričavanja glavnih događaja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.7.4.

Učenik piše tekstove jednostavne strukture u skladu s temom.

– piše jednostavne tekstove trodijelne strukture prema modelu

– uvrštava u jednostavni tekst pripovjedne i opisne dijelove prema uputi

– primjenjuje pravila o pisanju velikoga i malog početnog slova u jednorječnim nazivima geografskih cjelina (rijeke, planine, pokrajine i krajevi) – piše ogledne i česte posvojne pridjeve na -ov, -ev, -in u skladu s pravopisnim pravilima

– piše rečenice poštujući pravila sročnosti

– piše tekstove trodijelne strukture prema modelu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovjedni tekstovi, opis zatvorenoga i otvorenog prostora (pravopis: veliko početno slovo u jednorječnim imenima geografskih cjelina).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema svojim razvojnim osobitosti. Učenici vještine pisanja trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Učenika treba izlagati aktivnostima u kojima će provjeravati pravopisnu točnost služeći se podsjetnicima. Učitelj potiče učenika na bogaćenje rječnika za opisivanje otvorenoga i zatvorenog prostora, a prostor se opisuje vođeno i postupno promatrajući neposrednu stvarnost. Opis prostora treba provoditi prema promatranju i planu opisivanja prostora. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Učitelj prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne učenikove potrebe.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.7.5.

Učenik primjenjuje osnovna jezična znanja o sročnosti i redu riječi u rečenici i uočava različitosti hrvatskih narječja.

– prepoznaje pridjeve u poznatim jednostavnim primjerima

– sastavlja rečenicu u kojoj se riječi slažu u rodu, broju, padežu i licu (dvočlane sintagme: pridjev i imenica, imenica i glagol)

– oblikuje jednostavne proširene rečenice poštujući red riječi: subjekt, predikat, objekt, atribut ispred imenice prema uputi

– oblikuje točno posvojne pridjeve na -ov, -ev, -in prema uputi

– prepoznaje narječje kojemu pripada njegov govor na temelju upitne zamjenice kaj, ča, što

– uočava različitost hrvatskih narječja kao dio kulturne baštine

– piše tekstove trodijelne strukture prema modelu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi zasićeni pridjevima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavati učenike gramatičkim kategorijama imenica, glagola i pridjeva iz komunikacijskih situacija bliskih učeniku; red riječi primjenjuje se na uporabnoj razini, a jezični se pojmovi ne poučavaju.

Učenik sluša tekstove na kajkavskome, čakavskom i štokavskom narječju uočavajući raznolikost hrvatskih narječja. Aktivnosti se mogu organizirati tako da učenik slušanjem različitih tekstova prepoznaje hrvatska narječja prema upitnim zamjenicama. Učenike treba upućivati da je raznolikost narječja i njegovanje vlastitoga govora dio kulturnoga identiteta pojedinca i zajednice. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Učitelj prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.7.1.

Učenik objašnjava doživljaj književnoga teksta povezujući književni tekst sa svijetom oko sebe.

– razgovara o vlastitome doživljaju književnoga teksta

– izražava vlastite osjećaje, stavove i vrijednosti u odnosu na književni tekst

– povezuje sadržaj i problematiku književnoga teksta sa svijetom oko sebe

– prepoznaje problematiku književnoga teksta uz podršku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka priča, pustolovni roman, lirska ljubavna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen učiteljevu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i mišljenja. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno, prema kriterijima vrednovanja, ako je unaprijed planirano i najavljeno. Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.7.2.

Učenik čita književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.

– uspoređuje likove prema njihovim osobinama i postupcima prema uputi

– uočava kronološki slijed događaja u proznome tekstu uz podršku

– izdvaja pjesničke slike okusa, mirisa i dodira

– prepoznaje epitet i usporedbu kao stilska izražajna sredstva

– prepoznaje ključni događaj (dramski sukob) u drami

– razlikuje poznate* književne tekstove prema njihovim temeljnim žanrovskim obilježjima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka priča, pustolovni roman, lirska ljubavna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Aktivnosti usmjeravati na razvoj čitateljskih navika razgovorom u kojemu sudjeluju svi učenici, isključivo na temelju doživljaja književnoga teksta.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, na razumijevanje teksta te na čitanje teksta prema razvojnim osobitostima.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.7.3.

Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom kreirajući vlastiti uradak.

– oblikuje različite kreativne uratke

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

– stvara različite kreativne uratke

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka priča, pustolovni roman, lirska ljubavna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Učenika se može nagraditi ocjenom za izniman trud. Poticati učenika na stvaralačko izražavanje različitim aktivnostima: ilustriranjem teksta, pokretom, scenskim improvizacijama, stvaralačkim prepričavanjem, snimanjem kratkih filmova, pjevanjem. Ishod se može povezati s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura, Tehnička kultura i s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.7.1.

Učenik prepoznaje medijske sadržaje koji promiču ljudske vrijednosti i potiču pozitivne komunikacijske obrasce.

– razgovara o događajima i likovima ili osobama u animiranim, dokumentarnim i igranim filmovima

– uočava ljudske vrijednosti u animiranome, dokumentarnom i igranom filmu

– prepoznaje ljudske vrijednosti u filmu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: animirani, dokumentarni, pustolovni igrani film.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj odabire sadržaje u skladu s temama bliskima učeniku, potiče učenika na uočavanje ljudskih vrijednosti i mogućnosti predstavljanja iste teme različitim medijima. Svi filmovi trebaju biti tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika.

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Aktivnosti se provode na nastavnome satu: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese te trebaju biti povezane s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.7.2.

Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome ili virtualnom okružju i uočava njihovu važnost za osobni razvoj.

– odabire knjižnu građu prema vlastitome interesu posjećujući knjižnicu

– raspravlja s drugim učenicima nakon kulturnoga događaja

– uočava važnost kulturnih događaja za osobni i socijalni razvoj

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

– razgovara s drugim učenicima nakon kulturnoga događaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnici, posjet muzeju, posjet kinu, izložbi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Učenici mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje organiziraju javne ustanove.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 7. raz­redu OŠ

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 8. razred osnovne škole – 175 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.8.1.

Učenik razgovara i govori o pročitanim i slušanim tekstovima*.

– primjenjuje različite govorne činove: molba, isprika, zahvala, poziv

– pripovijeda s različitih točaka gledišta

– opisuje osobu (portret)

– izvješćuje o događaju

– primjenjuje govorne činove u skladu s komunikacijskom situacijom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: molba, isprika, zahvala, poziv.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na svoje razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

*Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor u čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.8.2.

Učenik sluša različite tekstove i objašnjava značenje slušanoga teksta.

– sluša tekstove prema smjernicama iskazujući namjenu i svrhu teksta

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi služeći se rječnicima ili na temelju vođenoga razgovora

– izdvaja važne podatke iz slušanoga teksta prema smjernicama

– oblikuje bilješke na temelju ključnih podataka

– sluša tekst i izdvaja važne podatke prema smjernicama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: izvješće, sažetak, kratki obavijesni tekstovi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.8.3.

Učenik čita različite tekstove, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.

– uočava grafičku strukturu teksta

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi na temelju vođenoga razgovora i pomoću rječnika

– izdvaja važne podatke iz pročitanoga teksta

– oblikuje bilješke na temelju važnih podataka u tekstu

– uspoređuje podatke sličnoga sadržaja iz različitih izvora

– objašnjava svrhu čitanoga teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: obrazac, životopis, izvješće.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama čitanja (pravilno čitanje rednih i glavnih brojeva u tekstu), govorenja i slušanja prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.8.4.

Učenik piše tekstove trodijelne strukture u skladu s temom.

– piše prema smjernicama tekstove poštujući strukturu: uvod, razrada i zaključak

– piše životopis prema modelu

– piše ogledne i česte komparative i superlative pridjeva

– piše riječi u kojima su glasovi č/ć, dž/đ, ije/je/e

– piše veliko početno slovo u višečlanim nazivima država, gradova, sela, ulica i trgova

– točno piše redne brojeve

– piše tekstove poštujući strukturu i jezična pravila uz podršku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: obrazac, životopis, portret.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik kontinuirano treba biti izložen vježbama pisanja kratkih jednostavnih vezanih tekstova, višerječnih naziva država, gradova, sela, ulica i trgova u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti.

Učenik popunjava različite obrasce iz svakodnevnih životnih situacija, piše životopis i portret prema modelu u skladu sa svojim jezičnim razvojem te provjerava pravopisnu točnost služeći se podsjetnicima.

Opis osobe treba se temeljiti na usmjerenom promatranju te planu opisivanja najuočljivijih vanjskih pojedinosti. Postupno učenike uvoditi u opis ponašanja, postupaka i osjećaja osobe koju opisuje.

Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ A.8.5.

Učenik oblikuje tekst primjenjujući znanja o promjenjivim riječima na oglednim i čestim primjerima i uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika tijekom hrvatske povijesti.

– prepoznaje česte primjere apstraktnih imenica (sreća, radost, ljubav, život)

– razlikuje morfološke kategorije imenica (rod, broj)

– prepoznaje imenice, pridjeve, glagole i brojeve u poznatim jednostavnim primjerima

– provodi stupnjevanje pridjeva na uporabnoj razini

– razlikuje morfološke kategorije glagola (broj, lice, vrijeme)

– upotrebljava riječi suprotnoga značenja

– točno upotrebljava glavne i redne brojeve

– sastavlja rečenicu u kojoj se riječi slažu u rodu, broju, padežu i licu (dvočlane sintagme: broj i imenica, imenica i pridjev, imenica i glagol)

– navodi svojim riječima osnovne značajke Bašćanske ploče, spomenika hrvatske pismenosti

– piše rečenice primjenjujući znanja o imenicama, glagolima, pridjevima i brojevima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– gramatičke kategorije: imenice, pridjevi, glagoli, brojevi, stupnjevanje pridjeva, suprotnice

– Bašćanska ploča.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavati učenike gramatičkim kategorijama imenica, glagola, pridjeva i brojeva iz učeniku bliskih komunikacijskih situacija, na uporabnoj razini, a ne poučavanjem jezičnih pojmova. Učenik prema mogućnostima posjećuje lokalitete vezane za početke pismenosti u Hrvata. Učenik prepoznaje Bašćansku ploču kao prvi cjeloviti pisani spomenik hrvatske pismenosti. Preporuča se organizirati različite igre i aktivnosti oblikovanja, pisanja i prepoznavanja glagoljičnih slova, u skladu s učenikovim interesima i razvojnim osobitostima.

Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Učitelj prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.8.1.

Učenik iznosi vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.

– objašnjava vlastiti doživljaj književnoga teksta iznoseći osjećaj i stavove u odnosu na književni tekst

– objašnjava problematiku književnoga teksta uz podršku

– prepoznaje etičku razinu književnoga teksta

– objašnjava ideju teksta uz podršku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: socijalna pripovijetka, mit, lirska socijalna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen učiteljevu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i mišljenja. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja, ako je unaprijed planirano i najavljeno. Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.8.2.

Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta.

– izdvaja socijalne motive u pjesmi

– prepoznaje na primjerima različite vrste strofa

– objašnjava događaj, opisuje ulogu likova te mjesto i vrijeme radnje u književnome tekstu

– prepoznaje strukturu književnoga teksta (fabula i kompozicija)

– prepoznaje mitološke likove i njihove osobine

– primjenjuje dosad stečena književnoteorijska znanja o dramskome tekstu

– primjenjuje naučena književnoteorijska znanja na poznatim* tekstovima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: socijalna pripovijetka, mit, lirska socijalna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Aktivnosti usmjeravati na razvoj čitateljskih navika razgovorom u kojemu sudjeluju svi učenici, isključivo na temelju doživljaja književnoga teksta.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, na razumijevanje teksta te na čitanje teksta prema svojim razvojnim osobitostima.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ B.8.3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut književnim tekstom.

– oblikuje različite kreativne uratke

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

– stvara različite kreativne uratke

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: socijalna pripovijetka, mit, lirska socijalna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Učenika se može nagraditi ocjenom za izniman trud. Poticati učenika na stvaralačko izražavanje različitim aktivnostima: ilustriranjem teksta, pokretom, scenskim stvaralaštvom, snimanjem kratkih filmova, pjevanjem, fotografiranjem, izradom stripa, istraživanjem i radom na temi koja mu je bliska. Ishod se može povezati s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura, Tehnička kultura te s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.8.1.

Učenik objašnjava utjecaj medijskoga teksta i njegovu namjenu, svrhu.

– izražava doživljaj dokumentarnoga filma

– uočava stvarne osobe i događaje u dokumentarnome filmu

– razgovara o događajima i osobama u dokumentarnome filmu

– prepoznaje dokumentarni film objašnjavajući njegovu svrhu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kraći dokumentarni film.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja poučavanja i učenja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti. Dokumentarni filmovi trebaju biti tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika.

Aktivnosti se provode na nastavnome satu: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i trebaju biti povezane s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ HJ C.8.2.

Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome ili virtualnom okružju i objašnjava njihovu važnost za osobni razvoj.

– odabire knjižnu građu prema vlastitome interesu posjećujući knjižnicu

– iznosi svoje mišljenje o kulturnome događaju i mrežnim sadržajima koje je posjetio

– objašnjava važnost kulturnih događaja za osobni i socijalni razvoj

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

– uočava važnost kulturnih događaja za osobni razvoj

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnici, posjet kulturnim portalima, posjet muzeju, posjet kinu, izložbi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Učenici mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje organiziraju javne ustanove.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 8. razredu OŠ

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 1. razred srednje škole – 105 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.1.1.

Učenik sluša i određuje temu u jednostavnijem tekstu* i sudjeluje u razgovoru uvažavajući temu.

– određuje ključne riječi, temu i ideju govornoga i razgovornog jednostavnijeg teksta

– govori i razgovara o poznatim temama oblikujući pitanja i odgovarajući na pitanja

– objašnjava svoje mišljenje, doživljaj ili stav i potkrepljuje ih primjerima

– razlikuje različite vrste tekstova: opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), dnevnik stručne prakse

– prepoznaje književnoumjetnički i administrativno-poslovni stil na primjerima poznatih vrsta tekstova

– sluša i određuje prema smjernicama ključne riječi i temu govornoga i razgovornog jednostavnijeg teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), dnevnik stručne prakse; komunikacija u svakodnevnome i poslovnom životu (primjerice, administrativne i upravne situacije)

– opisivanje i pripovijedanje (s promjenom završetka, u sadašnjemu i prošlom vremenom te s promjenom perspektive i vremena prepričavanje)

– funkcionalni stilovi: književnoumjetnički stil i administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena radi utvrđivanja odgojno-obrazovnih potreba učenika. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja komunikacijskih vještina. Učenici te vještine trebaju usvajati na jednostavnijim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima i posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

Učenike je potrebno usmjeravati na stjecanje jezično-komunikacijskih kompetencija koje će im koristiti u svakodnevnome životu uz usmjeravanje pozornosti na socioemocionalne činitelje u procesu poticanja njihova cjelovitog razvoja. Važno je kontinuirano pratiti učenikov napredak i s obzirom na njegov napredak prilagođavati sadržaje i ishode učenja te izmjenjivati strategije i metode poučavanja.

*Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor pri čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti.
A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.1.2.

Učenik čita jednostavnije tekstove i izdvaja temu.

– čita i određuje ključne riječi, temu i ideju poznatoga i jednostavnijeg teksta

– prepoznaje administrativno-poslovni stil i književnoumjetnički stil na primjerima poznatih jednostavnijih vrsta tekstova

– čita i određuje prema uputi temu jednostavnijega teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), dnevnik stručne prakse; komunikacija u svakodnevnome i poslovnom životu (primjerice, administrativne i upravne situacije)

– opisivanje i pripovijedanje (s promjenom završetka, u sadašnjemu i prošlom vremenom te s promjenom perspektive i vremena prepričavanje)

– funkcionalni stilovi: književnoumjetnički stil i administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Učenici vještine čitanja trebaju usvajati na jednostavnijim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.1.3.

Učenik piše jednostavniji vezani tekst.

– sastavlja opis

– piše prigodna poslovna pisma: čestitke, zahvale, pozivnice

– oblikuje dnevnik stručne prakse

– sastavlja elektroničko pismo

– oblikuje jednostavniji vezani tekst

– oblikuje prema uputi jednostavniji vezani tekst

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), dnevnik stručne prakse; komunikacija u svakodnevnome i poslovnom životu (primjerice, administrativne i upravne situacije), dopisivanje (elektroničko pismo)

– opisivanje i pripovijedanje (s promjenom završetka, u sadašnjemu i prošlom vremenom te s promjenom perspektive i vremena prepričavanje)

– funkcionalni stilovi: književnoumjetnički stil i administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Učenici vještine pisanja i dopisivanja trebaju usvajati na jednostavnijim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

Nastavnik prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

Učenik piše najmanje tri jednostavnija vezana teksta u polugodištu prema svojim mogućnostima i primjenjuje obilježja književnoumjetničkoga stila te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.1.4.

Učenik primjenjuje pravopisna pravila i morfosintaktička pravila u oblikovanju rečenica i teksta u govoru i u pismu.

– razlikuje gramatičke kategorije vrsta riječi na čestim i prototipnim primjerima u kontekstu: glagol, imenica i pridjev

– oblikuje sintagme, rečenice i tekst u skladu s morfosintaktičkim pravilima u govoru i u pismu

– primjenjuje norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji

– služi se rječnicima u oblikovanju pisanoga i govorenog teksta

– oblikuje prema modelu tekst u skladu s pravopisnim pravilima i s morfosintaktičkim pravilima u govoru i u pismu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: imenica, pridjev i glagol; oblikovanje sintagmi, rečenica i teksta u skladu s morfosintaktičkim pravilima; sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi: imenice i glagoli; pisanje velikim početnim slovom svih riječi zemljopisnih imena: imena kontinenata, država, gradova, mjesta, sela i zaselaka; vrste rječnika, preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Gramatičke kategorije riječi i pravopisna pravila poučavaju se na temelju početne procjene o ovladanosti morfološkim kategorijama i pravopisnim pravilima te prema individualnim mogućnostima učenika i sustavu podrške. Polazište poučavanja i učenja jezika jest tekst; gramatičke pojave i pravopisna pravila poučavaju se i uče u sintagmatskim suodnosima da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom.

Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati gramatičke i pravopisne vježbe te vježbe vokabulara koje će im to omogućiti.

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. Preporuča se da nastavnik ispituje česte i prototipne jezične sadržaje na poznatim tekstovima jednostavnih jezičnih struktura koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na njihove razvojne osobitosti i potrebe.

Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje jednostavnijih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje u skladu sa svojim interesima i razvojnim osobitostima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik prema svojemu interesu i razvojnim osobitostima čita najmanje jedan jednostavniji književni tekst (cjelovito ili na ulomcima) prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati samostalnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti s obzirom na njegove razvojne osobitosti i potrebe.

Predstavljanje jednostavnijega književnog teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Budući da učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta prema svojim razvojnim osobitostima, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačkih vještina preporuča se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovno književnoteorijsko pojmovlje te ga razlikuje u analizi i interpretaciji poznatoga jednostavnijeg književnog teksta*.

– prepoznaje književne rodove i vrste analizirajući i interpretirajući poznate jednostavnije književne tekstove

– izdvaja, opisuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta

– prepoznaje prema modelu književnoteorijsko pojmovlje na poznatome jednostavnijem književnom tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– književne vrste: lirska pjesma, himna, jednostavni epski oblici (bajka, basna), pripovijetka, roman, komedija.

– književnoteorijski pojmovi: osnovna obilježja lirike, epike i drame.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuča se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate osnovne književnoteorijske pojmove: književni rod, književna vrsta i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje jednostavnijih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi).

Nastavnik samostalno odabire cjelovite tekstove ili ulomke jednostavnijih tekstova za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prema učenikovim razvojnim osobitostima, svojoj stručno-pedagoškoj procjeni te na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Poučavanje učenika treba biti na jednostavnijim tekstovima koji se mogu povezati s njegovom životnom sredinom, svakodnevnim situacijama i interesima, a omogućuju im ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ C.1.1.

Učenik opisuje medijske tekstove s obzirom na izvor i poruku.

– prepoznaje medijske tekstove s obzirom na izvor

– opisuje poruku medijskoga teksta

– opisuje prema smjernicama poruku medijskoga teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– medij, medijski tekst, izvor, medijska poruka.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik istražuje različite vrste medija te oblikuje i predstavlja medijski tekst s obzirom na poruku medijskoga teksta. Projektna aktivnost provodi se na nastavnome satu i (ili) kod kuće samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i treba biti povezana s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ C.1.2.

Učenik opisuje hrvatski jezik i osnovna obilježja zavičajne književnosti.

– prepoznaje i opisuje hrvatski jezik kao materinski jezik i ini jezik

– prepoznaje narječja hrvatskoga standardnog jezika

– prepoznaje osnovna obilježja zavičajne književnosti u kontekstu hrvatske književnosti

– prepoznaje važnost očuvanja mjesnoga idioma te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– opisuje prema uputi hrvatski jezik i prepoznaje osnovna obilježja zavičajne književnosti

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: hrvatski jezik kao materinski jezik i kao ini jezik; narječja; zavičajna književnost; mjesni idiom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik komentira, a prema mogućnosti i posjećuje, kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Odgojno-obrazovni sadržaji trebaju biti povezani s učenikovim razvojnim osobitostima i interesima i omogućiti učeniku primjenu novousvojenih riječi. Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. treba biti povezan s nastavnim područjima hrvatski jezik i komunikacija (A.1.4.) i književnost i stvaralaštvo (B.1.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuje se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. raz­redu srednje strukovne škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 2. razred srednje škole – 105 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.2.1.

Učenik sluša i određuje temu u kratkome jednostavnom tekstu i sudjeluje u razgovoru uvažavajući temu.

– određuje ključne riječi, temu i ideju govornoga i razgovornog kratkog jednostavnog teksta

– govori i razgovara o poznatim temama oblikujući pitanja i odgovarajući na pitanja

– objašnjava svoje mišljenje, doživljaj ili stav i potkrepljuje ih primjerima

– sudjeluje u poslovnome razgovoru oblikujući pitanja i odgovarajući na pitanja

– razlikuje različite vrste tekstova: tablični životopis (Europass), upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi, molba, obrasci i poslovni razgovor

– prepoznaje administrativno-poslovni stil na primjerima poznatih vrsta tekstova

– sluša i određuje prema smjernicama temu govornoga i razgovornog kratkog jednostavnog teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi, molba, žalba, obrasci; poslovni razgovor

– upućivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena radi utvrđivanja odgojno-obrazovnih potreba učenika. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja komunikacijskih vještina. Učenici te vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima i posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na njihove razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Važno je kontinuirano pratiti učenikov napredak i u skladu s time prilagođavati sadržaje i ishode učenja te izmjenjivati strategije i metode poučavanja.

Učenike je potrebno usmjeravati na stjecanje jezično-komunikacijskih kompetencija koje će im koristiti u svakodnevnome životu uz usmjeravanje pozornosti na socioemocionalne činitelje u procesu poticanja njihova cjelovitog razvoja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.2.2.

Učenik čita kratke jednostavne tekstove i izdvaja temu.

– čita i određuje ključne riječi, temu i ideju poznatoga kratkog jednostavnog teksta

– prepoznaje administrativno-poslovni stil na primjerima poznatih kratkih jednostavnih vrsta tekstova

– čita i određuje prema uputi temu kratkoga jednostavnog teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi, molba, žalba, obrasci

– upućivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Učenici vještine čitanja trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.2.3.

Učenik piše kratak jednostavan vezan tekst.

– sastavlja molbu i žalbu

– popunjava obrasce

– oblikuje tablični opis (Europass)

– sastavlja elektroničko pismo

– oblikuje kratak jednostavan vezan tekst

– oblikuje prema uputi kratak jednostavan vezan tekst

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); molba, žalba, obrasci; dopisivanje (elektroničko pismo)

– upućivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnoga ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Učenici vještine pisanja i dopisivanja trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Nastavnik prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

Učenik piše najmanje tri kratka jednostavna vezana teksta u polugodištu prema svojim mogućnostima i primjenjuje obilježja književnoumjetničkoga stila te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.2.4.

Učenik primjenjuje pravopisna pravila te sintaktička i morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru i u pismu.

– razlikuje gramatičke kategorije vrsta riječi na čestim i prototipnim primjerima u kontekstu: broj, zamjenica

– opisuje rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu

– oblikuje prema modelu tekst u skladu s pravopisnim pravilima i sa sintaktičkim i morfosintaktičkim pravilima u govoru i u pismu

– preoblikuje rečenicu: izjavnu u upitnu i upitnu u izjavnu rečenicu

– oblikuje rečenicu i tekst u skladu sa sintaktičkim i morfosintaktičkim pravilima u govoru i u pismu

– primjenjuje norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji

– služi se rječnicima u oblikovanju pisanoga i govorenoga teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: broj, zamjenica; preoblika rečenice: izjavne rečenice i upitne rečenice; rečenica kao komunikacijska i sintaktička jedinica; veliko slovo u pisanju ulica, trgova, organizacija i zajednica; kratice; vrste rječnika, preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Pravopisna pravila, sintaksa i morfosintaksa poučavaju se na temelju početne procjene o ovladanosti pravopisnim pravilima, sintaktičkim i morfološkim sadržajima te prema individualnim mogućnostima učenika i sustavu podrške. Polazište poučavanja i učenja jezika jest tekst; gramatičke pojave i pravopisna pravila poučavaju se i uče u sintagmatskim suodnosima da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom.

Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati gramatičke i pravopisne vježbe te vježbe vokabulara koje će im to omogućiti.

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. Preporučuje se da nastavnik ispituje česte i prototipne jezične sadržaje na poznatim tekstovima jednostavnih jezičnih struktura koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na njihove razvojne osobitosti i potrebe.

Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ B.2.1.

Učenik opisuje svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– opisuje svoje mišljenje i stav o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje u skladu s njegovim interesima i razvojnim osobitostima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik prema svojemu interesu i razvojnim osobitostima čita najmanje jedan kratak jednostavan književni tekst (cjelovito ili na ulomcima) prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati samostalnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti s obzirom na njegove razvojne osobitosti i potrebe.

Predstavljanje kratkoga jednostavnog književnog teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Budući da učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta prema njihovim razvojnim osobitostima, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačkih vještina preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ B.2.2.

Učenik opisuje osnovno književnoteorijsko pojmovlje te ga razlikuje u analizi i interpretaciji poznatoga kratkog jednostavnog književnog teksta.

– opisuje književne rodove i vrste analizirajući i interpretirajući poznate i kratke jednostavne književne tekstove

– izdvaja, opisuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta

– prepoznaje prema modelu književnoteorijsko pojmovlje na poznatome kratkom jednostavnom književnom tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– književne vrste: lirska pjesma, jednostavni epski oblici: mit, pripovijetka, roman, putopis

– književnoteorijski pojmovi: osnovna obilježja lirike, epike, drame.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate osnovne književnoteorijske pojmove: književni rod, književna vrsta i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje kratkih jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi).

Nastavnik samostalno odabire cjelovite tekstove ili ulomke kratkih jednostavnih tekstova za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prema učenikovim razvojnim osobitostima, svojoj stručno-pedagoškoj procjeni te na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Poučavanje učenika treba biti na kratkim jednostavnim tekstovima koji se mogu povezati s učenikovom životnom sredinom, svakodnevnim situacijama i interesima, a omogućuju im ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ C.2.1.

Učenik opisuje medijske tekstove s obzirom na namjenu.

– prepoznaje medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na namjenu

– opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu

– prepoznaje prema modelu medijski tekst s obzirom na namjenu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– medijski tekst u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na namjenu: obrazovanje, obavješćivanje, zabavljanje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik prepoznaje komercijalnu ulogu medijskih tekstova prema smjernicama. Projektna aktivnost provodi se na nastavnome satu i (ili) kod kuće: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i treba biti povezana s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ C.2.2.

Učenik prepoznaje povezanost književnih tekstova s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– prepoznaje glagoljicu kao pismo i Bašćansku ploču kao temeljni tekst književne i povijesne kulturne tradicije

– izražava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– prepoznaje prema uputi glagoljicu i Bašćansku ploču kao temeljni tekst hrvatske kulturne tradicije

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaj: glagoljica, Bašćanska ploča.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik komentira, a prema mogućnosti i posjećuje, kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Odgojno-obrazovni sadržaji trebaju biti povezani s učenikovim razvojnim osobitostima i interesima i omogućiti učeniku primjenu novousvojenih riječi. Odgojno-obrazovni ishod C.2.2. treba biti povezan s nastavnim područjima hrvatski jezik i komunikacija (A.2.4.) i Književnost i stvaralaštvo (B.2.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuje se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. raz­redu srednje strukovne škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj rječnika.

Hrvatski jezik, 3. razred srednje škole – 96 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.3.1.

Učenik sluša i određuje temu u duljemu jednostavnom tekstu i sudjeluje u razgovoru uvažavajući temu.

– određuje ključne riječi, temu i ideju govornoga i razgovornoga duljeg jednostavnog teksta

– govori i razgovara o poznatim temama oblikujući pitanja i odgovarajući na pitanja

– objašnjava svoje mišljenje, doživljaj ili stav i potkrepljuje ih primjerima

– sudjeluje u intervjuu za posao: odgovara na pitanja i obrazlaže

– razlikuje različite vrste tekstova: molba za posao, motivacijsko pismo, zapisnik, intervju za posao

– prepoznaje administrativno-poslovni stil i razgovorni stil na primjerima poznatih tekstova

– sluša i određuje prema smjernicama temu govornoga i razgovornoga duljeg jednostavnog teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: molba za posao, motivacijsko pismo, zapisnik, intervju za posao.

– izvješćivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil i razgovorni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena radi utvrđivanja odgojno-obrazovnih potreba učenika. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja komunikacijskih vještina. Učenici te vještine trebaju usvajati na duljim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima i posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Važno je kontinuirano pratiti učenikov napredak i u skladu s time prilagođavati sadržaje i ishode učenja te izmjenjivati strategije i metode poučavanja.

Učenike je potrebno usmjeravati na stjecanje jezično-komunikacijskih kompetencija koje će im koristiti u svakodnevnome životu uz usmjeravanje pozornosti na socioemocionalne činitelje u procesu poticanja njihova cjelovitoga razvoja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.3.2.

Učenik čita dulje jednostavne tekstove i izdvaja temu.

– čita i određuje ključne riječi, temu i ideju poznatoga duljeg jednostavnog teksta

– prepoznaje administrativno-poslovni stil i razgovorni stil na primjerima poznatih duljih jednostavnih vrsta tekstova

– čita i određuje prema uputi temu duljega jednostavnog teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: molba za posao, motivacijsko pismo, zapisnik, intervju za posao

– izvješćivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil i razgovorni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Učenici vještine čitanja trebaju usvajati na duljim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.3.3.

Učenik piše dulji jednostavan vezan tekst.

– sastavlja motivacijsko pismo

– piše zapisnik

– oblikuje molbu za posao

– sastavlja elektroničko pismo

– oblikuje dulji jednostavan vezan tekst

– oblikuje prema uputi dulji jednostavan vezan tekst

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: molba za posao, motivacijsko pismo, zapisnik; dopisivanje (elektroničko pismo)

– izvješćivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil i razgovorni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Učenici vještine pisanja i dopisivanja trebaju usvajati na duljim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Nastavnik prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

Učenik piše najmanje tri dulja jednostavna vezana teksta u polugodištu prema svojim mogućnostima i primjenjuje obilježja književnoumjetničkoga stila te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ A.3.4.

Učenik primjenjuje pravopisna pravila i morfofonološka pravila o glasovima u govoru i u pismu.

– opisuje podjelu glasova: samoglasnici i suglasnici

– rastavlja riječi na slogove

– primjenjuje jezična pravila u pisanju glasova č/ć, glasova dž/đ, glasova ije/je/e u oblikovanju teksta

– oblikuje prema modelu tekst u skladu s pravopisnim pravilima i s morfofonološkim pravilima u govoru i u pismu

– oblikuje rečenicu i tekst u skladu s jezičnim pravilima na morfofonološkoj razini u govoru i u pismu

– primjenjuje norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji

– služi se rječnicima u oblikovanju pisanoga i govorenog teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: podjela glasova – samoglasnici i suglasnici; rastavljanje riječi na slogove; glasovi č/ć, glasovi dž/đ, glasovi ije/je/e; veliko slovo u pisanju blagdana, povijesnih događaja, zemljopisnih pojmova i lokaliteta; pokrate; vrste rječnika, preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Pravopisna pravila i morfofonologija poučavaju se na temelju početne procjene o ovladanosti pravopisnim pravilima i morfofonološkim sadržajima prema individualnim mogućnostima učenika i sustavu podrške. Polazište poučavanja i učenja jezika jest tekst; gramatičke pojave i pravopisna pravila poučavaju se i uče u sintagmatskim suodnosima da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom.

Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati gramatičke i pravopisne vježbe te vježbe vokabulara koje će im to omogućiti.

Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali pravopisnim pravilima i morfofonološkim sadržajima kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati aktivnosti učenja koje će im to omogućiti.

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. Preporučuje se da nastavnik ispituje česte i prototipne jezične sadržaje na poznatim tekstovima jednostavnih jezičnih struktura koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na njihove razvojne osobitosti i potrebe.

Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ B.3.1.

Učenik objašnjava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje duljih jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje u skladu s njegovim interesima i razvojnim osobitostima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik prema svojemu interesu i razvojnim osobitostima čita najmanje jedan dulji jednostavni književni tekst (cjelovito ili na ulomcima) prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati samostalnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti s obzirom na njegove razvojne osobitosti i potrebe.

Predstavljanje duljega jednostavnog književnog teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Budući da učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta prema njihovim razvojnim osobitostima, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačkih vještina preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ B.3.2.

Učenik objašnjava osnovno književnoteorijsko pojmovlje te ga razlikuje u analizi i interpretaciji poznatoga duljeg jednostavnog književnog teksta.

– objašnjava književne rodove i vrste analizirajući i interpretirajući poznate dulje jednostavne književne tekstove

– izdvaja, opisuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta

– prepoznaje prema modelu književnoteorijsko pojmovlje na poznatome duljem jednostavnom književnom tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– književne vrste: lirska pjesma, pripovijetka, roman, tragedija, dnevnik, romansirani životopis

– književnoteorijski pojmovi: osnovna obilježja lirike, epike, drame.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate osnovne književnoteorijske pojmove: književni rod, književna vrsta i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje duljih jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi).

Nastavnik samostalno odabire cjelovite tekstove ili ulomke duljih jednostavnih tekstova za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prema učenikovim razvojnim osobitostima, svojoj stručno-pedagoškoj procjeni te na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Poučavanje učenika treba biti na duljim jednostavnim tekstovima koji se mogu povezati s učenikovom životnom sredinom, svakodnevnim situacijama i interesima, a omogućuju im ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ C.3.1.

Učenik prepoznaje namjenu medijskoga teksta s obzirom na ciljnu publiku.

– prepoznaje namjenu medijskoga teksta s obzirom na ciljnu publiku

– prepoznaje predrasude i stereotipe u medijskim tekstovima

– opisuje medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: različite vrste mikroobjava

– prepoznaje prema modelu namjenu medijskoga teksta s obzirom na ciljnu publiku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– predrasude i stereotipi u medijskim porukama

– mikroobjava kao medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: redovito ažuriranje statusa, komentari, osjećajnici sl.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik odabire medijske tekstove, opisuje ih i predstavlja s obzirom na odabranu tematiku i ciljnu publiku. Projektna aktivnost provodi se na nastavnome satu i (ili) kod kuće: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i treba biti povezana s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishodRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ HJ C.3.2.

Učenik opisuje povezanost književnih tekstova s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– istražuje i opisuje narodne predaje, legende, običaje i vjerovanja (svojega zavičaja)

– izražava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– opisuje prema uputi pučku kulturu svojega zavičaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: narodne predaje, legende, običaji i vjerovanja (pučka kultura).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik komentira, a prema mogućnosti i posjećuje, kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Odgojno-obrazovni sadržaji trebaju biti povezani s učenikovim razvojnim osobitostima i interesima i omogućiti učeniku primjenu novousvojenih riječi. Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. treba biti povezan s nastavnim područjima hrvatski jezik i komunikacija (A.3.4.) i književnost i stvaralaštvo (B.3.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuje se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. raz­redu srednje strukovne škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj rječnika.

E. Povezanost s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama

Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja kojim se obrazuju svi učenici u hrvatskim školama. Tijekom poučavanja i učenja učenici razvijaju prema svojim razvojnim osobitostima i individualnim potrebama generičke kompetencije i različite vidove pismenosti (komunikacijsko-funkcionalnu, čitalačku i medijsku). One su im potrebne za komunikaciju i suradnju, za izražavanje i razvijanje ideja i stavova u svim ostalim nastavnim područjima, općeobrazovnim i strukovnim predmetima i međupredmetnim temama obuhvaćenim nacionalnim kurikulima.

Nastavni predmet Hrvatski jezik dio je jezično-komunikacijskoga područja kurikula, a ovladavanje prvim jezikom omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i umijeća u stranim jezicima. Učenjem hrvatskoga jezika i njegovim ovladavanjem ostvaruje se poveznica sa strukovnim područjima i s drugim nastavnim predmetima.

Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori, što je poveznica s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, poštuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe, baština i tradicijske vrijednosti te hrvatski narodni i nacionalni identitet.

Suradničko učenje, sposobnost prihvaćanja odgovornosti i rješavanja problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj. Odabir i uporaba strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje podataka iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

U predmetu Hrvatski jezik razvija se odgovorno ponašanje, prihvaćanje društvenoga i vlastitog identiteta, snošljivost, poštovanje različitih mišljenja i ravnopravnost, što je poveznica s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Odgojno-obrazovni ishodi u predmetu Hrvatski jezik kojima se predviđa samostalno predlaganje tema i oblika rada, samopouzdano iznošenje vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.

Poučavanje i učenje o primjerenoj i odgovornoj uporabi informacija, njihovu pronalaženju, razumijevanju i kritičkome vrednovanju u digitalnome okružju poveznica su s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanima u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Čitanjem, analizom i interpretacijom književnih djela učenici se identificiraju s književnim temama, situacijama i likovima, pri čemu se osjećajno angažiraju, kritički promišljaju, kreativno se izražavaju te razvijaju odgovorno i tolerantno ponašanje, što je poveznica s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanima u međupredmetnoj temi Zdravlje.

Usmjeravanje učenika na kritičko prosuđivanje stanja u društvu i okolišu, poticanje na poštovanje vlastitoga i tuđeg identiteta, preispitivanje vlastitih stavova o pravednoj raspodjeli i potrošnji dobara radi održivoga razvoja okoliša, društva i gospodarstva poveznica je s međupredmetnom temom Održivi razvoj.

F. Učenje i poučavanje predmeta

Iskustva učenja

Poučavanje i učenje hrvatskoga jezika usmjereno je na učenika, razvoj njegove cjelovite osobnosti, interesa, potreba te cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka, samoprihvaćanje i prihvaćanje od drugih.

Ciljevima predmeta istaknuta je važnost razvijanja sposobnosti i vještina uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razumijevanje, zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i književnost te za kulture, književnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj i svijetu u različitim povijesnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.

Različitost sadržaja predmeta Hrvatski jezik obuhvaćenih trima predmetnim područjima, hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji, nastavu Hrvatskoga jezika usmjerava, uvažavajući razvojne osobitosti i individualne učenikove potrebe, na razvoj jezične komunikacijske i kulturne kompetencije te čitateljske i medijske pismenosti. Istraživanjem i otkrivanjem iskustava čitanja i razumijevanja tekstova u različitim medijima različitih sadržaja, struktura i stilova te različitim strategijama podrške omogućuje se usvajanje i razvijanje jezičnih, sociolingvističkih i pragmatičnih vještina i umijeća (prijamnih i proizvodnih jezičnih djelatnosti i međudjelovanja) te sposobnost razumijevanja, tumačenja i promišljanja o tekstu u osobne i profesionalne svrhe. Poticanjem na stvaralaštvo, interakciju, samoizražavanje te samovrednovanje vlastitoga stvaralaštva i vrednovanje stvaralaštva drugih razvija se kreativno i kritičko mišljenje.

Poučavanju i učenju hrvatskoga jezika pristupa se prema načelima humanističko-holističkoga i komunikacijsko-funkcionalnog pristupa te metodama i strategijama poučavanja i učenja utemeljenim na konstruktivističkim i kognitivističkim teorijama učenja. Priprema, organizacija, vođenje i vrednovanje učenika s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama u nastavi predmeta Hrvatski jezik utemeljeno je na načelima primjerenosti, različitosti, objektivnosti, razumljivosti i jasnoće, postupnosti i zornosti, iskustvenoga učenja, valjanosti, učinkovitosti, obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te na načelima znanstvenosti i načelu teksta radi funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja u svakodnevnome osobnom i profesionalnom životu.

Kurikulno planiranje i programiranje ključno je za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja poučavanja i učenja, a kurikulno organiziranje i vođenje nastavnoga procesa treba omogućiti usvajanje i ovladavanje znanjima, vještinama i stavovima utemeljenim na istraživanju i otkrivanju, učenikovome samostalnom zaključivanju i primjeni. Takvo planiranje i programiranje obuhvaća sljedeće etape: 1. utvrđivanje učenikovih potreba početnim procjenama kompetencija (prijamnih, proizvodnih jezičnih djelatnosti i međudjelovanja i jezikoslovnih znanja), 2. planiranje i programiranje nastavnoga procesa utemeljenoga na rezultatima početne procjene i odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja predmetnoga posebnog kurikula razreda, 3. odabir različitih oblika rada, pristupa, metoda i strategija podrške, poučavanja i učenja. Dinamika nastavnoga procesa u kojemu se događa učenje s obzirom na učenikove razvojne osobitosti, individualne potrebe i stilove učenja, osigurava se različitim aktivnostima učenja, vrednovanjem učeničkih postignuća tijekom i nakon poučavanja i učenja, jasnom povratnom informacijom učeniku o učenju i refleksijom o procesu poučavanja i učenja te rezultatima vrednovanja (usvojenost ishoda). Ako su na temelju početnih procjena utvrđene nedostatne kompetencija učenika u pojedinim razrednim odjelima, u planiranju i programiranju na godišnjoj razini i razini nastavnoga sata, aktivnostima učenja, metodama i strategijama prilagodbe, poučavanja i učenja treba se omogućiti usvajanje i ovladavanje osnovnim vještinama i znanjima radi potreba odabrane struke (zanimanja). Planiranje i programiranje na razini nastavnoga sata podrazumijeva predviđanje provedbe različitih aktivnosti učenja osmišljenih prema načelu unutarpredmetne i međupredmetne korelacije i integracije ishoda i sadržaja svih predmetnih područja, nastavnih predmeta i međupredmetnih područja. U osmišljavanju, organiziranju i vođenju nastave za učenike s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama valja voditi brigu o sustavima podrške utvrđenima početnom procjenom radi dobrobiti i individualnoga napretka učenika. Važno je učenicima pružati podršku strategijama poučavanja i upućivati učenike na strategije učenja s obzirom na učenikove individualne potrebe. Pri izradi nastavnih materijala posebice se mora voditi računa o razini postignuća svakoga pojedinog učenika, njegovim interesima, motivaciji i napretku. Pritom je važna suradnja i stalna izmjena informacija o učenikovu napretku u suradnji sa stručnim suradnicima u školi, posebice edukacijskim rehabilitatorima.

Odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji ostvaruju se u skladu s osobitostima svakoga učenika, ali i razrednoga odjela. Svi pristupi poučavanju i učenju koji su utemeljeni na iskustvenim, problemsko-stvaralačkim, refleksivnim, istraživačkim i projektnim načelima, trebaju biti u skladu s individualnim i individualiziranim sustavima podrške. Suradnički oblici učenja i funkcionalna uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije treba biti usmjerena na potrebe odabranoga zanimanja i struke učenika. Izravno poučavanje i učenje strategija učenja, usklađeno sa sustavom podrške svakoga učenika, ključno je za razumijevanje vrijednosti učenja, učinkovito i uspješno ovladavanje odgojno-obrazovnim ishodima i sadržajima predmeta. U nastavnome procesu učenici trebaju biti izloženi aktivnostima učenja koje omogućuju osvješćivanje i uporabu komunikacijskih strategija i strategija učiti kako učiti primjereno razvojnim osobitostima. Odabir strategija učenja ovisi o učenikovoj motivaciji za učenje, osobinama ličnosti, biološkoj i mentalnoj zrelosti, okružju za učenje i stilu učenja te o različitim sustavima podrške prema kojima učitelj ili nastavnik učenike upoznaje i usmjerava na prihvaćanje različitih strategija učenja s obzirom na njihove razvojne osobitosti i individualne potrebe. Učenik postupno ovladava jezičnim djelatnostima i međudjelovanjem s obzirom na strukturnu složenost tekstnih vrsta i usložnjavanje sadržaja i komunikacijskih vještina koje su predviđene u svakoj godini učenja. Učitelj ili nastavnik na temelju analize razvojnih osobitosti i individualnih potreba učenika planira i programira poučavanje strategija te poučavanje odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja. Ako se početnom procjenom utvrdi da veći broj učenika nije ovladao komunikacijskim strategijama koje su ključne za ovladavanje jezičnom komunikacijskom kompetencijom i kulturnom kompetencijom, čitalačkom i medijskom pismenošću, valja ih planirati u svakoj godini učenja. Važno je naglasiti da strategije poučavanja i učenja, posebice komunikacijske strategije, trebaju biti redovito poučavane tijekom nastave da bi ih učenik mogao rabiti samostalno ili uz različite sustave podrške. Strategije učenja i komunikacijske strategije ne vrednuju se sumativno jer pojedine strategije ne odgovaraju svakome pojedincu. Slijedi prikaz nekih strategija učenja i komunikacijskih strategija važnih za ovladavanje odgojno-obrazovnim ishodima i sadržajima predmeta Hrvatski jezik.

Strategije učenja u trima predmetnim područjima

Prijedlog strategija učiti kako učiti: odabir strategija treba biti u skladu s individualnim sustavom podrške učenika. Ovdje su navedene samo neke od komunikacijskih, kognitivnih i metakognitivnih strategija koje učitelju ili nastavniku mogu poslužiti kao polazište za njihovu preobliku prema potrebama svakoga učenika.

Učenik:

– odabire i primjenjuje komunikacijske strategije i strategije učenja sukladno vlastitim potrebama i aktivnostima učenja

– pretražuje i prikuplja podatke, informacije i ideje iz različitih izvora u skladu s temom, svrhom i namjenom radi ostvarivanja zadanoga ili samostalno odabranog zadatka ili aktivnosti učenja

– upotrebljava vlastite bilješke i (ili) natuknice u jezičnome primanju, proizvodnji i međudjelovanju

– analizira, sintetizira i organizira prikupljene podatke radi razumijevanja i primjene u ostvarivanju zadane ili samostalno odabrane aktivnosti učenja ili zadatka

– služi se rječnikom radi razumijevanja novih riječi i pojmova u tekstu kao cjelini

– služi se jezičnim priručnicima s obzirom na stečeno znanje i zadanu ili samostalno odabranu aktivnost učenja ili zadatak

– služi se grafičkim prikazima (i ilustrira) radi razvrstavanja, klasificiranja i kategoriziranja pojmova ideja

– uočava vlastita odstupanja od standardnojezične norme u razgovaranju, govorenju, čitanju i pisanju te ih samostalno ispravlja (učenik može uočiti odstupanja od standardnojezične norme ako je prije toga bio njima poučavan)

– planira vlastito učenje i uočava važnost pojedinih etapa učenja radi ostvarivanja cilja učenja

– nadgleda proces ostvarivanja zadanoga ili samostalno odabranog zadatka i aktivnosti učenja

– odabire učinkovite strategije za usvajanje zadatka i fleksibilno odbacuje neučinkovite strategije

– preuzima odgovornost za svoj rad

– vrednuje i samovrednuje usvajanje zadanoga ili samostalno odabranog zadatka i aktivnosti učenja prema dogovorenim obrascima ili u vođenome razgovoru.

*Učitelj ili nastavnik može učenike poučiti i onim strategijama učenja koje nisu ovdje navedene ako uvidi njihovu svrhovitost i primjenu.

Komunikacijske strategije

Jezično primanje

Učenik:

Slušanje i čitanje

– postavlja pitanja radi provjere razumijevanja prije, tijekom i poslije slušanja i čitanja

– prepoznaje i izdvaja glavne ideje u tekstu tijekom slušanja ili čitanja

– oblikuje natuknice i bilješke tijekom slušanja ili čitanja (uz podršku učitelja ili nastavnika, prema uputi, modelu, smjernicama ili samostalno)

– izdvaja nove riječi i pojmove iz slušanoga ili čitanog teksta i provjerava njihovo značenje služeći se rječnicima

– uočava i izdvaja bitno (nebitno) u rečenici, dijelovima teksta i cjelovitome tekstu

– sažima, sintetizira, vrednuje i primjenjuje nove informacije iz teksta na temelju slušanja ili čitanja

– postavlja pitanja radi provjere razumijevanja tijekom i poslije slušanja i čitanja

– svojim riječima oblikuje tekst nakon slušanja ili čitanja radi boljega razumijevanja teksta.

Čitanje

– stvara pretpostavke o tekstu i letimičnim pregledom teksta utvrđuje ključne podatke ili dijelove teksta

– dosjeća se stečenoga znanja na temelju naslova, podnaslova, grafičkih ili dizajnerskih obilježja teksta i predviđa o čemu je u tekstu riječ

– ponovno čita tekst u cjelini ili dijelove teksta ako nije razumio (ili radi preoblike teksta ili vođenja bilješki)

– čita tekst naglas radi razumijevanja dijelova teksta ili teksta u cjelini

– čita tekst po dijelovima i parafrazira dijelove teksta radi razumijevanja teksta u cjelini

– podcrtava dijelove u tekstu ili izdvaja ključne podatke i glavne ideje na rubnici

– ponovno čita rečenice ili dijelove teksta koje nije razumio da bi ih bolje razumio

– izdvaja, bilježi na rubnici ili preoblikuje bitno iz teksta svojim riječima.

Jezična proizvodnja

Učenik:

Razgovaranje, raspravljanje, govorenje

– pažljivo sluša sugovornika ili sugovornike te jasno izražava svoje misli, želje, potrebe i osjećaje u razgovoru, raspravi ili govorenju

– izabire riječi koje izazivaju pozitivne emocije u razgovoru, raspravi ili govorenju

– uočava govornikov i sugovornikov stav te neverbalnu i paraverbalnu komunikaciju

– služi se tehnikama za prevladavanje straha i nelagode u razgovoru, raspravi ili govorenju

– pokazuje empatiju tijekom razgovora, rasprave ili govorenja

– preuzima i daje riječ u razgovoru ili raspravi

– započinje razgovor s različitim osobama u različitim komunikacijskim situacijama

– uključuje se u razgovor ili raspravu dajući odgovore i postavljajući pitanja.

Govorenje i pisanje

– priprema se i planira oblikovanje teksta s obzirom na temu, svrhu i namjenu

– oblikuje koncept

– oblikuje tekst (uz podršku učitelja ili nastavnika, prema uputi, modelu, smjernicama ili samostalno) na temelju pripreme i plana služeći se vlastitim bilješkama, natuknicama ili konceptom

– oblikuje tekst upotrebljavajući novonaučene riječi i pojmove

– odabire riječi i jezična sredstva za oblikovanje teksta s obzirom na zadanu ili odabranu strukturu teksta, temu i svrhu

– samostalno nadgleda i ispravlja izraz i sadržaj teksta tijekom govorenja i pisanja, samovrednuje tekst u cijelosti

– uređuje tekst da bi pojasnio njegov smisao te učinak na primatelja

– samoinicijativno traži pomoć zbog poteškoća u oblikovanju tekstova

– traži povratnu informaciju o napisanome i izgovorenom tekstu

– služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva.



U nastavi predmeta Hrvatski jezik tekst je sredstvo poučavanja i učenja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija prijamne jezične djelatnosti (slušanje i čitanje), proizvodne jezične djelatnosti (govorenje i pisanje) i međudjelovanje (razgovaranje i dopisivanje) te ih usvaja i njima ovladava.

Početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje komunikacijske kompetencije tijekom ranoga učenja materinskoga jezika u primarnome obrazovanju. Od prvoga do petog razreda posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se nadalje poučavati učenike. Od trećega do osmog razreda učenici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj, pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi hrvatskoga standardnog jezika na uporabnoj, funkcionalnoj razini.

U srednjim strukovnim školama nastava predmeta Hrvatski jezik treba biti osmišljena prema načelu opće naobrazbe i stručne usmjerenosti te omogućiti učenicima stjecanje jezične komunikacijske kompetencije. To podrazumijeva poučavanje i učenje osnovnih općih jezičnih pojava i onih pojava koje su važne za izabranu struku i zanimanje na razini rječnika i semantike, pravogovora i pravopisa te diskursa. Poučavanje i učenje usmjereno je na čitanje stručnih tekstova, izučavanje osnovnoga stručnog nazivlja i ovladavanje pisanjem obveznih tekstnih vrsta. Da bi se ovladalo svim navedenim umijećima, nužno je izravno poučavanje i učenje koje uključuje uvažavanje razvojnih osobitosti i individualnih potreba učenika, jezične vježbe koje pak omogućuju funkcionalnu jezičnu primjenu u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu. Učenik će se jezično najbrže razvijati u didaktičkoj situaciji koja je autentična i bliska poslovnoj i svakodnevnoj komunikacijskoj situaciji i okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje. Tijekom neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada s učenicima nužno je pratiti koje su aktivnosti učenja posebice motivirajuće za učenike te ih u skladu s time primjenjivati.

Cjelovito čitanje književnih tekstova i čitanje tekstova na ulomcima među ključnim je sastavnicama poučavanja i učenja književnosti. Ono, prilagođeno razvojnim osobitostima učenika, proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: s jedne strane omogućuje razvoj kulturne pismenosti, a s druge pak strane čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima. Poučavanje i učenje književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom, literarnom i estetskom pristupu književnomu tekstu radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkog mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti poučavanja i učenja književnosti treba prilagoditi razvojnim i individualnim potrebama učenika i usmjeriti prema razvijanju kritičkoga, problemskog i literarnog čitanja te prema razvijanju učeničkoga stvaralaštva, pri čemu do izražaja dolaze učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.

Predlaže se da se popis djela za čitanje na ulomcima i za cjelovito čitanje sastavi prema mogućnostima ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome području književnost i stvaralaštvo i prema stručno-pedagoškoj procjeni učitelja ili nastavnika. U izboru književnoga teksta za čitanje učitelju ili nastavniku preporuča se odabir suvremenih tekstova za poticanje literarnoga čitanja i ovladavanje osnovnim književnoteorijskim znanjima (kad učenik prvi put upoznaje obilježja književne vrste). U planiranju i programiranju nastave književnosti treba se voditi načelima postupnosti i aktualizacije, od poznatoga prema nepoznatom, od bliskoga prema udaljenom; učenik se s temom i književnom vrstom upoznaje na njemu razumljivim i suvremenim tekstovima.

U osnovnoškolskome i srednjoškolskom strukovnom odgoju i obrazovanju učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita obvezna književna djela cjelovito i na ulomcima. Čitanje tekstova na ulomcima treba biti usklađeno s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama svakoga učenika (preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja navedene su uz svaki ishod). Književni tekstovi namijenjeni cjelovitomu čitanju biraju se prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajna mogućnost učenika, žanrovska uravnoteženost i tipičnost (poezija, proza, drama), literarna vrijednost te podjednaka zastupljenost hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda čitaju se i ulomci iz slobodno izabranih književnih tekstova te jednostavnih i učenicima tematski bliskih popularnoznanstvenih tekstova.

Učitelj ili nastavnik sastavlja popis književnih tekstova za čitanje na ulomcima, a prema učenikovim mogućnostima i za cjelovito čitanje na temelju početne procjene i u skladu s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama učenika. U sastavljanju popisa učitelj i nastavnik mogu se koristiti popisom književnih djela za osnovnu školu i za srednju školu. Učenik prema svojim razvojnim osobitostima i individualnim potrebama te uz sustav podrške u svakoj godini učenja odabire jedno djelo za čitanje (na ulomcima ili cjelovito).

Odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja kultura i mediji, prema kurikulnim načelima planiranja i programiranja i načelima nastave predmeta Hrvatski jezik, uvrštavaju se na svim razinama planiranja nastave predmeta Hrvatski jezik (unutarpredmetna integracija i korelacija). To predmetno područje čine sadržaji dvaju ljudskih djelovanja – kulture i medija – koji su neizostavni kao sadržaj ili kao nastavno sredstvo u svim odgojno-obrazovnim područjima i općeobrazovnim predmetima.

Tekstne vrste kojima učenici trebaju biti izloženi trebaju uvažavati razvojne osobitosti i individualne potrebe učenika te omogućiti istraživanje, propitivanje, uspoređivanje i razumijevanje različitih multimedijskih tekstova i tekstova različitih sadržaja i funkcionalnih stilova radi stjecanja medijske kompetencije. Analiza i interpretacija tekstova treba biti vođena, aktivnosti za učenike trebaju obuhvaćati strategije čitanja koje su usklađene sa sustavom podrške svakoga učenika. Preporuča se i komparativni i kontrastivni pristup analizi i interpretaciji teksta jer on omogućuje razvoj problemskoga, kreativnog, kritičkog ili dubinskog mišljenja i refleksije.

Aktivnosti poučavanja i učenja odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja oblikuju se radi istraživanja i otkrivanja informacija, razumijevanja uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, kao i radi razumijevanja sadržaja vlastite kulture i kulture drugih, svojega jezika i identiteta te jezika i identiteta drugih. S obzirom na učenikove razvojne osobitosti i individualne potrebe učenicima treba omogućiti istraživanje i otkrivanje povezanosti književnoga teksta s djelima drugih umjetnosti radi poticanja na promišljanje o važnosti književnoga teksta kao dijela nacionalne književne i kulturne baštine, a samim time i vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst. U rubrici D poglavlja Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporučen je projektni pristup sadržajima i ishodima toga područja. Također, sadržaji i ishodi područja kultura i mediji mogu se poučavati i učiti izvan učionice u stvarnome ili virtualnom okružju.

Uloga učitelja i nastavnika

Učitelj i nastavnik prihvaćaju i primjenjuju inovativne pristupe teorije i prakse nastave predmeta Hrvatski jezik te kontinuirano unaprjeđuju svoje kompetencije da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Pristupe, metode i strategije poučavanja učitelj i nastavnik odabiru i primjenjuju radi poticanja svojih učenika na učenje i razvoj te radi otkrivanja i osvješćivanja vrijednosti procesa učenja, jedne od općeprihvaćenih ljudskih djelatnosti koja omogućuje osobni i profesionalni rast i napredak pojedinca.

Učitelj i nastavnik osmišljavaju nastavu na temelju opažanja i procjene razvojnih osobitosti i potreba učenika, njihovih stečenih znanja i vještina, individualnih razlika s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe. Oni samostalno stvaraju i biraju materijale za učenje te ih prilagođavaju učenicima u razrednome odjelu ili skupini. U poučavanju se prihvaćaju različite osobnosti i osobitosti učenika. Poticaj na učenje obuhvaća obavješćivanje učenika o ciljevima, korisnosti i budućoj primjeni sadržaja učenja te o ishodima, sadržajima i kriterijima vrednovanja.

Sustav podrške u poučavanju i predstavljanju sadržaja učenja odnosi se na postupke koje učitelj i nastavnik primjenjuju da bi organizirali planirane sadržaje učenja u razinama primjerenim učeniku tako da ih učenik na odgovarajući način može najlakše percipirati, razumjeti i interpretirati.

Učitelj i nastavnik u suradnji s drugim učiteljima ili nastavnicima, školskim knjižničarom i drugim stručnim suradnicima planiraju i oblikuju različite aktivnosti učenja (interdisciplinarno) i primjenjuju raznovrsne strategije poučavanja. Tako se omogućuje i osigurava poučavanje i učenje učenika različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama, metodama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i individualnim potrebama. Učitelj i nastavnik prilagođavaju poučavanje osmišljavajući različite aktivnosti za učenika te ga potiču na aktivno sudjelovanje u učenju i primjenu naučenoga. Oni omogućuju učenicima suradnju i komunikaciju u različitim situacijama, potiču autonomiju, inicijativu, osjećaj individualnosti i identiteta te pružaju učeniku podršku za razvijanje punoga potencijala. Učitelj i nastavnik potiču razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih te otvorenost za različitosti.

Materijali i izvori

Oblikovanje nastavnih materijala treba biti u skladu sa znanstvenim, pedagoško-psihološkim, didaktičko-metodičkim, etičkim, jezičnim i likovno-grafičkim zahtjevima te odgojno-obrazovnim ishodima i sadržajima određenima posebnim kurikulom nastavnoga predmeta radi ostvarivanja osobnih i obrazovnih ciljeva učenika. Dinamika poučavanja i učenja ostvaruje se u neposrednome odgojno-obrazovnom radu i samostalnome radu učenika koliko mu to dopuštaju njegove razvojne osobitosti.

Učitelj i nastavnik mogu samostalno oblikovati nastavne materijale za poučavanje i učenje i u suradnji sa stručnim suradnicima. U izradi individualnih nastavnih materijala za učenike s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama treba pristupiti interdisciplinarno, tj. uvažavati sustave podrške nakon procjena stručnjaka edukacijskih znanosti i savjetovati se s njima.

Izvori poučavanja i učenja moraju biti u skladu s načelima nastave predmeta Hrvatski jezik, posebice znanstvenosti, opće naobrazbe i teksta.

Polazišni izvori nastave predmeta Hrvatski jezik različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova različitih sadržaja i struktura u različitim medijima koji se prilagođavaju razvojnim osobitostima i individualnim potrebama učenika. Prilagodba teksta obuhvaća prilagodbu tiska i (re)organizaciju teksta, posebice jezičnu.

U nastavi predmeta Hrvatski jezik tekst za poučavanje, učenje i vrednovanje jezičnih umijeća lingvometodički je predložak koji je usklađen s jezičnom i biološkom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, razvojnim osobitostima, individualnim potrebama, sposobnostima i vještinama.

Okružje

Okružje za poučavanje i učenje predmeta Hrvatski jezik treba biti poticajno, pozitivno i usmjereno na učenike. U nastavi je važno omogućiti različitu dinamiku učenja, izmjenu različitih aktivnosti učenja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Razvija se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.

Prostor poučavanja i učenja najčešće je učionica, a poučavanje i učenje ostvaruje se i u različitim izvanučioničnim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u stvarnome i virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama. U prilagodbi okružja važno je uzeti u obzir specifično senzoričko funkcioniranje učenika, mobilnost učenika, socioemocionalne osobitosti te komunikacijske potrebe učenika. Potrebno je osigurati smireno okružje bez iritirajućih podražaja, mjesto sjedenja po želji učenika, razumnu prilagodbu pristupa prostoru, razmještaj namještaja i opreme te uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije, asistivne tehnologije i sredstava potpomognute komunikacije.

Odnosi između učenika i učitelja ili nastavnika temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti, razvojne osobitosti i osobnosti radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.

Određeno vrijeme

Nastavni predmet Hrvatski jezik poučava se tijekom cijeloga osnovnoškolskog i srednjoškolskog strukovnog obrazovanja: 175 sati godišnje u svim razredima osnovne škole; 105 sati godišnje u prvome i drugom razredu; 96 sati u trećemu razredu u trogodišnjem strukovnom posebnom kurikulu.

Učitelj i nastavnik svojim izvedbenim kurikulom samostalno planiraju sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na usvajanje ishoda i napredak učenika u pojedinome razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri predmetna područja raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnog sata mogu se poučavati i učiti sadržaji svih triju predmetnih područja.

Grupiranje učenika

U osnovnoj su školi učenici grupirani u razredne odjele prema kronološkoj dobi, a u srednjoj strukovnoj školi prema odabranoj struci, tj. zanimanju i kronološkoj dobi. Za postizanje radnoga i produktivnog ozračja učenici u suradničkim oblicima rada mogu učiti u paru, skupini ili timu ako je tako predviđeno u pripremi za nastavu ili dogovoreno s učenicima na nastavnome satu. Učenik uz različite sustave podrške postavlja vlastite ciljeve, uči suradnički i samostalno u različitim skupinama i okružjima. Za vrijeme poučavanja i učenja treba biti pozitivno i radno ozračje za učenje. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u stvarnome i virtualnom okružju.

Razvojne osobitosti učenika zahtijevaju njima primjerene individualizirane ili diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.

G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

Vrednovanje u nastavnome predmetu Hrvatski jezik započinje početnim procjenama učeničkih kompetencija u svakome razrednom odjelu. Pažljivo se planira i provodi sustavnim prikupljanjem različitih povezanih podataka o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja. Pritom se poštuje osobnost, različite razvojne osobitosti i individualne potrebe svakoga učenika. Vrednovanjem se predviđa individualizirana podrška koja će učeniku pomoći u izvođenju planiranih zadatka, aktivnosti i metoda te mu omogućiti napredak i daljnje učinkovito učenje, najbolji način iskazivanja znanja i poticajno samovrednovanje.

Svrha je procesa vrednovanja dvojaka: povratna je informacija učenicima, učiteljima ili nastavnicima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima o ovladanosti odgojno-obrazovnim ishodima i sadržajima učenja, a jedno je i od polazišta za unaprjeđivanje procesa poučavanja i učenja te napredak učenika.

Elementi vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima predmetnim područjima: hrvatski jezik i komunikacija (A), književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Elementi su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:

– hrvatski jezik i komunikacija

– književnost i stvaralaštvo

– kultura i mediji.

Elementima vrednovanja u svim se trima predmetnim područjima opaža, prati i vrednuje dubina i širina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja u kognitivnome i afektivnom području (znanja, vještine, stavovi i vrijednosti).

Elementi vrednovanja obuhvaćaju:

– ovladanost prijamnim i proizvodnim jezičnim djelatnostima i međudjelovanjem na tekstu i u primjeni

– razumijevanje sadržaja i koncepata iz područja jezika i komunikacije, književnosti, medijske pismenosti i kulturne kompetencije

– primjenu vještina, znanja i koncepata.

Jedno je od temeljnih načela vrednovanja jasnoća i transparentnost vrednovanja kojima se podrazumijeva točna, jasna i pravodobna razmjena informacija između učenika i učitelja ili nastavnika: o odabiru i opsegu ishoda i sadržaja provjere, postupcima, kriterijima, vrstama i rezultatima vrednovanja.

Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika omogućuje se poboljšanje poučavanja i učenja.

Dijagnostičko vrednovanje provodi se da bi se utvrdila kvaliteta i razina učenikovih znanja i vještina. Na temelju prikupljenih informacija učitelj i nastavnik planiraju i prilagođavaju nastavni proces i svoje poučavanje: prilagođavaju razinu od koje će krenuti u poučavanju i strategije kojima će se pritom koristiti. Provodi se na početku nastavne godine te tijekom procesa poučavanja i učenja kada rezultati nisu u skladu s očekivanim. U pravilu rezultira kvalitativnom povratnom informacijom.

Formativno vrednovanje polazište je za učiteljevo ili nastavnikovo i učenikovo planiranje daljnjega poučavanja i učenja koje, osim kognitivnoga područja, obuhvaća društveno-afektivno područje, razvijenost radnih navika, odgovornost, samostalnost, samoinicijativnost i odnos prema drugim učenicima, učiteljima ili nastavnicima i djelatnicima škole ili ustanove.

Na kraju određenoga razdoblja poučavanja i učenja te uvježbavanja, ponavljanja i usustavljivanja sadržaja i ishoda učenja procjenjuje se usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina. U planiranju i provođenju sumativnoga vrednovanja učitelj i nastavnik koriste se svim važnim informacijama o primjeni odgovarajuće podrške prikupljene formativnim vrednovanjem jer je podrška u svim elementima posebnoga kurikula međusobno povezana i sljediva. Postupci, metode, strategije poučavanja i učenja te informacijsko-komunikacijska tehnologija usklađuju se s potrebama učenika s obzirom na tip zadatka, vrstu i oblik provjere da bi učenik na najbolji način mogao iskazati usvojena znanja, vještine i stavove.

Tri su osnovna pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.

Vrednovanje za učenje služi unaprjeđivanju i planiranju budućega poučavanja i učenja učeniku i učitelju ili nastavniku. Temelji se na kvalitetnoj razmjeni informacija između učenika i učitelja ili nastavnika te učenika i učenika. Refleksivna razmjena informacija treba biti usmjerena na proces poučavanja i učenja, učinkovitost aktivnosti učenja, posebice strategija učenja te na razine usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na očekivano jer motivira učenike na daljnji rad. Učitelju i nastavniku preporuča se da u planiranju aktivnosti nastavnoga sata planiraju i predvide vrijeme za razmjenu informacija (refleksivni razgovor s učenicima).

Vrednovanje za učenje provodi se tijekom nastave, a povratna informacija razmjenjuje se usmeno ili pisano. Više je različitih oblika kojima se može provoditi vrednovanje za učenje: provjera učenikova razumijevanja i napredovanja ciljanim pitanjima na unaprijed pripremljenim obrascima ili kao sastavni dio aktivnosti učenja, vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uvidom u učeničke radove prikupljene u dužem razdoblju prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja u poučavanju i učenju (frontalno, individualno i suradničko). Za učenike s razvojnim osobitostima važno je dati prednost vrednovanju za učenje radi poticanja učenja i razvoja učenikovih znanja, vještina i navika uz davanje korisnih i motivirajućih povratnih informacija.

Vrednovanje kao učenje potiče učenika na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve i očekivanja na početku nastavnoga procesa s kojima ih upoznaje učitelj ili nastavnik. Aktivnosti učenja trebaju omogućavati učenicima ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje. Samovrednovanje može biti konstruktivno samo pod uvjetom da su u procesu učenja, poučavanja i vrednovanja zastupljene sve prilagodbe koje su učeniku potrebne i planirane. Takvim se pristupom potiče samopoštovanje i samopouzdanje učenika te pozitivna slika o sebi.

Vrednovanje kao učenje može se provoditi tijekom nastave ili samostalnoga rada učenika. Oblici su vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljenih radova, opisnicima za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, tablicama, ljestvicama procjene, planovima učenja i njihova ostvarivanja. Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na određene odgojno-obrazovne ishode Posebnoga kurikula predmeta Hrvatski jezik, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.

Odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji, razrađeni ishodi i ishod iskazan u rubrici razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda polazišta su za određivanje vrste pisanih i usmenih procjena i kriterija vrednovanja svake pojedine procjene.

Dva su osnovna načina vrednovanja naučenoga u nastavi predmeta Hrvatski jezik: usmeni i pisani. Najčešći su oblici vrednovanja naučenoga: usmene provjere (pitanja otvorenoga i zatvorenog tipa te odgovor), govorni i razgovorni oblici (predstavljanja ili izvedbe, govorni i razgovorni oblici uz bilješke, plakate ili prezentacije); pisane provjere: ispiti znanja sa zadatcima zatvorenoga, otvorenog i (ili) poluotvorenog tipa i diktat. Ako je unaprijed planirano i učenicima najavljeno, sumativno se mogu vrednovati stvaralački zadatci, projekti i multimedijski izričaji. Vrednovanje naučenoga treba obuhvatiti različite oblike provjere da bi se, s obzirom na različitosti, razvojne osobitosti, individualne potrebe i stilove učenja, svakome učeniku omogućilo da pokaže svoje znanje ili vještinu; treba biti unaprijed planirano, a učenici pravodobno i jasno obaviješteni o vremenu, obliku i rezultatima provjere.

Učenike s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama treba vrednovati na temelju provedene početne procjene osobitosti školskoga učenja i njegova osobnog napretka u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja. Vrednovanje naučenoga treba biti najuže povezano s ishodima učenja koje je potrebno definirati tako da već ukazuju na primjenu učeniku prilagođenih načina i instrumenata vrednovanja.

Različiti sustavi podrške, nedvosmislena pravila i mjerila vrednovanja učenicima pomažu pri razumijevanju sastavnica uspješne izvedbe i područja učenja koji se vrednuju. Vrednovanje ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda potiče dubinsko i trajno učenje te primjenu znanja i vještina u novim situacijama i rješavanje problema u kontekstu koji je učenicima važan i zanimljiv.

Zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju sumativnoga i formativnog vrednovanja o učenikovu ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja u skladu s njegovim razvojnim osobitostima i individualnim potrebama. Zaključno vrednovanje naučenoga treba se temeljiti na kontinuiranom vrednovanju svih elemenata učenikova napredovanja, koje ukazuje na ostvarenje očekivanih kompetencija predmetnoga kurikula. Ako se ne ostvari očekivani učenikov napredak, preispituje se sustav podrške. Ako se utvrde nedostatnosti i uvide moguća poboljšanja, sustav podrške dopunjuje se i mijenja.

Svi su elementi vrednovanja jednakovrijedni u određivanju zaključne ocjene, kao i svaka ocjena bez obzira na predmetno područje. Preporuke za vrednovanje pojedinih ishoda nalaze se u poglavlju Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti »dobar« po razredima i predmetnim područjima (D poglavlje).

Izvješćivanje je obavješćivanje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Dnevniku i e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija).

Kvalitativni osvrti učitelja i nastavnika o sveukupnosti postignuća učenika u određenome obrazovnom razdoblju oblikuju se u skladu s kurikulom škole ili ustanove. Osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulskim dokumentima.

Kao brojčani pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih posebnim kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena izriče se riječju i brojkom: nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4), odličan (5).

POSEBNI KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA
ENGLESKI JEZIK

A. Svrha i opis predmeta

Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija.

Učenici s teškoćama u razvoju uključuju se u odgojno-obrazovni sustav uz odgovarajuće mjere potpore u različitom opsegu, a prema osobnim potrebama i osobitostima. Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za usmeno i pisano razumijevanje, izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini. Učenici s teškoćama u razvoju sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu uz primjerenu podršku potrebnu u procesima učenja, poučavanja, iskazivanja naučenoga te socijalizacije. Kurikul posebnoga programa engleskoga jezika namijenjen je učenicima s teškoćama koji se školuju prema posebnom programu odgoja i obrazovanja uz individualizirane postupke. Njegova je svrha omogućiti odgojno-obrazovno napredovanje učenika s teškoćama poštujući razvojne posebnosti, specifičnosti funkcioniranja i odgojno-obrazovne potrebe, čime učenik postaje aktivan sudionik nastavnoga procesa i kurikula.

Uporaba engleskoga jezika potiče kreativnost, povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Također otvaraju se veće mogućnosti osobne mobilnosti i sigurnije orijentacije u globaliziranome svijetu.

Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a uporaba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine. Znanje engleskoga kao globalnog jezika kojim se koristi u raznim područjima ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnom životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala, osposobljava ih za život, rad i ravnopravno sudjelovanje u zajednici te nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.

Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika

Temeljne su vrijednosti jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranog jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.

Osnovna su načela poučavanja izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnim osobitostima učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnom okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama.

Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu

Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa.

Slika 1. Mjesto predmeta Engleski jezik u cjelokupnome kurikulu

Oznake ishoda u predmetnome kurikulu opisuju odnosi li se ishod na osnovnu školu (PP OŠ EJ ) ili srednju školu (PP SSŠ EJ), iz koje su domene (A, B ili C) te u kojem se razredu ostvaruju.

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta

Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenom razvoju. Učenici postižu razine jezičnih vještina koje im omogućuju komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama.

Temeljni ciljevi Engleskoga jezika jesu osposobiti učenika:

– za upotrebu jezika samostalno i/ili uz podršku u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje

– za poticanje komunikacijskoga pristupa učenjem stranoga jezika

– za razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture

– za upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika

– za cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu

– za poticanje cjelovitog razvoja učenika unaprjeđivanjem njegovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina.

Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to ovladavaju jezičnim vještinama potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, sagledati svoju kulturu, unaprjeđuju kognitivne sposobnosti, strategije učenja te doprinose socijalizaciji i konkurentnosti na tržištu rada.

C. Struktura – domene predmetnoga kurikula

Tri su domene kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.

Slika 2. Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja

Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pisanog izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se:

– na stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi, registri govorenoga i pisanog engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)

– na ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnosti slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnosti čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova).

Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjeloviti razvoj učenika, razvijaju se metajezične i metakognitivne sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnom svijetu naglašava važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću koje upoznaje različitosti i uči o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvilo razumijevanje i poštovanje različitih kultura.

Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

– sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama

– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura

– spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku u skladu sa svojim razvojnim mogućnostima i osobitostima učenja

– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika.

U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnom okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zaposlenje.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Pravilnim poticanjem i primjerenom podrškom, učenik se potiče na preuzimanje odgovornosti za učenje stranoga jezika, što je važno za ovladavanja engleskim jezikom kao i preduvjet za cjeloživotno učenje.

Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:

– učenikov društveno-afektivni i kognitivni razvoj

– razvoj kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti

– razvoj medijske pismenosti.

Samostalan učenik uz primjerenu podršku planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje razvijanje cjelokupne slike o sebi te uspješno usvajanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama

Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima i ciklusima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama, razredima i ciklusima razrada ishoda primjerena razvojnim sposobnostima i odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Sastavnice razrade ishoda proširuju se, produbljuju i razvijaju kompleksnijim sadržajima i aktivnostima, polazeći od samoga učenika i njemu bliskih tema.

U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija pomoću djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, tekst praćen vizualnom podrškom, primjena asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije za obradu, prikaz i reprodukciju teksta. Poželjno je rečenice i tekstove popratiti, primjerice, ilustracijama ili sličicama, kako bi se produbilo razumijevanje jezičnih sadržaja.

Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 20 riječi (u 5. razredu), kratak tekst između 20 i 30 riječi (u 6. razredu), srednje dug tekst ima između 30 i 40 riječi (u 7. razredu), dug tekst ima između 40 i 50 riječi (u 8. razredu). U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 10 riječi (u 5. razredu), kratak između 10 i 15 riječi (u 6. razredu), srednje dug tekst ima između 15 i 20 riječi (u 7. razredu), a dug tekst između 20 i 25 riječi.

Složenost rečenica i teksta podijeljena je u dvije razine: vrlo jednostavnu i jednostavnu. Vrlo jednostavne rečenice i tekstovi koriste se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, primjerice, sadašnjim vremenom glagola biti i imati, glagolskim vremenima Present simple i Present continuous učestalih glagola u jesnom, niječnom i upitnom obliku, modalnim glagolima, primjerice, can i must. Jednostavne rečenice i tekstovi koriste se jednostavnim jezičnim strukturama, primjerice, Past simple i Future simple u jesnome, niječnom i upitnom obliku.

Uz odgojno-obrazovne ishode navedene su preporuke za usvajanje ishoda koje obuhvaćaju preporučene teme, jezične sadržaje i tekstne vrste.

Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) nadograđuju po razredima i ciklusima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija učenici upoznaju kulturu engleskoga komunikacijskog područja, upoznaju jednostavna književna djela i srodne tekstove te ostvaruju međukulturne susrete. Tako stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnog društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnom okružju.

U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za učenje jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče učitelj koji izabire, odnosno nadopunjuje, razradu ishoda primjereno potrebama i funkcionalnim sposobnostima svojih učenika, osiguravajući dovoljno vremena za uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizaciju vještina te razvoj stavova i vrijednosti.

U Tablici 1. nalaze se objašnjenja oznaka ishoda.

EJEngleski jezik
PP OŠPosebni program uz individualizirane postupke za osnovnu školu
PP SŠPosebni program uz individualizirane postupke za srednju školu
(1)Nastavak učenja, 9. – 11. godina učenja
(2)Početak učenja, 1. – 3. godina učenja
A.domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.Oznaka razreda. Oznaka rednog broja ishoda.

Tablica 1. Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

Primjer:

PP OŠ EJ A.1.1.

Osnovna škola, Engleski jezik, domena Komunikacijska jezična kompetencija, prvi razred, prvi ishod

Osnovna škola Engleski jezik 1. razred, 1. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ EJ A.1.1.

Učenik pokazuje razumijevanje neverbalno i/ili verbalno reagirajući na izgovorene riječi te vrlo kratke i vrlo jednostavne upute i pitanja.

– neverbalno reagira pogledom, gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

– reagira neverbalno i/ili verbalno na dio učestalih riječi i uputa

PP OŠ EJ A.1.2.

Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– ponavlja izgovor riječi i nekoliko riječi u nizu prema slušnome modelu – ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama

PP OŠ EJ A.1.3.

Učenik govori učestale riječi oponašajući engleski sustav glasova.

– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) na temelju slikovnoga i slušnog poticaja – izgovara neke učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove

PP OŠ EJ A.1.4.

Učenik razgovara prema predlošku s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.

– upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce

– pozdravlja, predstavlja se, pita za ime

– čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje

– upotrebljava dio osnovnih komunikacijskih obrazaca

PP OŠ EJ A.1.5.

Učenik preslikava slova engleske abecede.

– preslikava samoglasnike kako bi razvio grafomotoriku – djelomično točno precrtava samoglasnike

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: dječja književnost (samostalno ili integrirano), školski pribor i učionica, brojevi, boje, igračke, hrana i piće, obitelj, životinje, posebni datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, brojalica, pjesma.

Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti nad točnosti).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima za poticanje maštovitosti i kreativnosti te brojalicama i pjesmicama kao sredstvima poučavanja pomoću kojih učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– upotrebi informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju aktivnosti, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije iz svakodnevnoga života. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati uz pomoć asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući igre i situacije za uvježbavanje govora i razgovora (primjerice, proslava rođendana, trgovina igračkama). Sve su razredne aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenici sa složenim komunikacijskim potrebama koriste se neverbalnom komunikacijom i/ili potpomognutom komunikacijom kako bi ostvarili zadane ishode PP OŠ A.1.1., PP OŠ A.1.2. Neverbalna komunikacija uključuje pogled, pokret, gestu, mimiku, pantomimu, znakovanje, korištenje simbolima, slikama i jednostavnim ili složenim komunikatorima u svrhu komunikacije.

Učenici sa složenim komunikacijskim potrebama koriste se neverbalnom komunikacijom i/ili potpomognutom komunikacijom kako bi ostvarili zadane ishode PP OŠ A.1.1., PP OŠ A.1.2. Neverbalna komunikacija uključuje pogled, pokret, gestu, mimiku, pantomimu, znakovanje, korištenje simbolima, slikama i jednostavnim ili složenim komunikatorima u svrhu komunikacije.

Slijepi učenici taktilno istražuju reljefne grafeme (uočavaju grafičku strukturu: od kojih točaka se slovo sastoji, imenuju se točke), ishod PP OŠ A.1.5.

Učenici s motoričkim teškoćama koji se pisano izražavaju putem asistivne tehnologije ishod ostvaruju povezivanjem jednakih grafema.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP OŠ EJ B.1.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice kulture ciljnoga jezika.

– prepoznaje imena i tipična prezimena vršnjaka iz zemalja ciljnoga jezika

– prepoznaje posebnosti obiteljskih proslava (rođendan) i načina obilježavanja blagdana (Božić i Uskrs)

– neverbalno ili verbalno, na materinskome ili ciljnom jeziku, prepoznaje dio osnovnih činjenica kulture ciljnoga jezika

PP EJ B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– uz podršku pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na engleskome jeziku (izražava zahvalu)

– uz podršku ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba (teacher) u poznatome kontekstu na neformalnoj razini

– oponaša prema modelu neverbalne znakove (primjerice, pozdravlja rukom)

– reagira djelomično točno (neverbalno ili verbalno, na materinskome ili ciljnom jeziku)

PP OŠ.EJ B.1.3.

Učenik pokazuje interes za učenje o kulturi ciljnoga jezika.

– pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu tijekom zanimljivih i primjerenih aktivnosti

– pozitivno reagira na različite književne tekstove (primjerice, pjesmice, brojalice, slikovnice)

– reagira (neverbalno ili verbalno, na materinskome ili ciljnom jeziku) na dio prigodnih sadržaja i aktivnosti

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i preporukama iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP OŠ.EJ C.1.1.

Učenik prepoznaje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.

– usmjerava pažnju na određeni zadatak i rješava ga

– prikuplja svoje radove u mapu radova (portfolio) prema uputama radi praćenja napretka u učenju

– izražava osjećaje i raspoloženja prema učenju jezika prikladnim znakovima/crtežima

– prepoznaje dio najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ. EJ C.1.2.

Učenik prepoznaje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– razvija početni pozitivan stav i interes za učenje engleskoga jezika

– oponaša interakciju i surađuje s drugima u paru ili skupini putem igre, pjesme, priče, dijeljenjem uloga i kretanjem

– prepoznaje dio najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika


PP OŠ. EJ C.1.3.

Učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.

– kreativno se izražava pjesmom i glumom po modelu

– izrezuje, slaže i boji crteže/slike

– primjenjuje dio najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja

PP OŠ. EJ C.1.4.

Učenik prepoznaje najosnovnije izvore informacija.

– prepoznaje i razlikuje najosnovnije izvore informacija (primjerice, udžbenik, radna bilježnica te didaktički materijali učitelja) – prepoznaje dio najosnovnijih izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Osnovna škola Engleski jezik 2. razred, 2. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ. EJ A.2.1.

Učenik neverbalno i/ili verbalno reagira na izgovorene riječi i kratke i vrlo jednostavne upute.

– neverbalno reagira gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

– verbalno i/ili neverbalno reagira na dio učestalih riječi i kratkih i vrlo jednostavnih uputa

PP OŠ EJ A.2.2.

Učenik prepoznaje grafijske slike jednostavnih riječi.

– povezuje grafijsku sliku riječi (čiji je izgovor jednak ili vrlo sličan pisanome obliku) sa slikovnim prikazom

– povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom

– prepoznaje dio grafijskih slika jednostavnih riječi

PP OŠ EJ A.2.3.

Učenik ponavlja riječi i kratke, vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– ponavlja izgovor riječi i riječi u nizu prema slušnome modelu – ponavlja izgovor dijela riječi i kratkih, vrlo jednostavnih rečenica

PP OŠ EJ A.2.4.

Učenik izgovara učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnog i pisanog poticaja po modelu – izgovara dio učestalih riječi, pravilno izgovara manje zahtjevne glasove i niže neke učestale riječi u vrlo kratke rečenice

PP OŠ EJ A.2.5.

Učenik razgovara prema predlošku s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene kratke, vrlo jednostavne rečenice.

– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima

– predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute

– koristi se dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca

PP OŠ EJ A.2.6.

Učenik preslikava slova engleske abecede i jednostavne učestale riječi.

– preslikava slova engleske abecede i jednostavne učestale riječi kako bi razvio grafomotoriku (u smislenim aktivnostima, primjerice, izrada slikovnoga popisa za kupnju, rječnika, jednostavne čestitke) – djelomično točno preslikava slova engleske abecede i jednostavne učestale riječi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: dječja književnost (samostalno ili integrirano), školski pribor i učionica, brojevi, boje, igračke, hrana i piće, obitelj, životinje, posebni datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma.

Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, davanje jednostavnih uputa (što činiti), imenovanje, brojenje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost te brojalicama i pjesmicama kao sredstvima poučavanja kojima učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice )

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju aktivnosti, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati pomoću asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući igre i situacije za uvježbavanje govora i razgovora (primjerice, proslava rođendana, trgovina igračkama). Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenik čita globalnom metodom, prepoznaje kratke i vrlo jednostavne slike riječi čiji je izgovor sličan ili jednak u pisanom obliku.

Ishode vezane uz preslikavanje jednostavnih riječi učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se preslikavaju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik preslikava po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici istražuju taktilne grafeme ili pišu na Braillevom pismu. Slabovidni učenici koriste se prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP OŠ EJ B.2.1.

Učenik prepoznaje povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu i prepoznaje obilježja jedne zemlje ciljnoga jezika.

– prepoznaje osnovne kulturno specifične elemente jedne zemlje (državna zastava)

– ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja

– pozitivno reagira na različite književne tekstove (primjerice, priče, bajke, basne)

– prepoznaje dio osnovnih kulturno specifičnih elementa i neka najpoznatija obilježja jedne zemlje ciljnoga jezika

PP OŠ EJ B.2.2.

Učenik oponaša primjere uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– ponavlja prema modelu prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze neverbalnoga reagiranja u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju (primjerice, maše rukom kao pozdrav, potvrdno ili niječno kima glavom)

– djelomično točno oponaša primjere uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima

PP OŠ EJ B.2.3.

Učenik sa zanimanjem reagira na poznate i nepoznate sadržaje.

– u kontaktu s vrlo jednostavnim izvornim sadržajima na stranome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika

– reagira na dio kulturnih sadržaja i poticaja na ciljnome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP OŠ EJ C.2.1.

Učenik prepoznaje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.

– gleda i pozorno sluša učitelja, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava vrlo kratke i učestale riječi i izraze razmjenjujući ih s drugima

– oponaša zvukove i intonaciju

– prepoznaje dio najosnovnijih kognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.2.2.

Učenik se koristi najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika.

– slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava

– prikuplja svoje radove i prati napredak u učenju znakovima/crtežima i riječima

– koristi se dijelom najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja

PP OŠ EJ C.2.3.

Učenik se koristi najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.

– traži pomoć učitelja

– surađuje sa svojim vršnjacima u rješavanju vrlo jednostavnih problema

– prepoznaje da je prirodno pogriješiti pri učenju

– izabire aktivnosti koje povećavaju zadovoljstvo učenja

– koristi se dijelom najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.2.4.

Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.

– izrađuje slikovni rječnik (lijepi, crta, boji sličice)

– sudjeluje u vrlo kratkim predstavama

– izabire i primjenjuje neke najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja

PP OŠ EJ C.2.5.

Učenik se koristi najosnovnijim izvorima informacija prema uputama.

– koristi se najosnovnijim izvorima informacija (primjerice udžbenik, radna bilježnica te didaktički materijali učitelja) – koristi se dijelom osnovnih izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.



Osnovna škola Engleski jezik 3. razred, 3. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ.EJ A.3.1.

Učenik neverbalno i/ili verbalno reagira na izgovorene riječi i učestale jednostavne upute.

– neverbalno reagira gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

– verbalno i/ili neverbalno reagira na dio izgovorenih riječi i jednostavnih uputa

PP OŠ EJ A.3.2.

Učenik povezuje govoreni i pisani oblik jednostavnih učestalih riječi koje su slične u izgovoru i pismu.

– prepoznaje zapisanu učestalu riječ na temelju izgovorene – prepoznaje pisani oblik dijela učestalih riječi

PP OŠ EJ A.3.3.

Učenik ponavlja učestale riječi i učestale vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– ponavlja izgovor riječi i riječi u nizu prema slušnome modelu – ponavlja izgovor dijela riječi i vrlo jednostavnih rečenica

PP OŠ EJ A.3.4.

Učenik izgovara učestale riječi i učestale vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnog i pisanog poticaja – izgovara dio učestalih riječi, pravilno izgovara manje zahtjevne glasove i niže neke učestale riječi u kratke rečenice

PP OŠ EJ A.3.5.

Učenik razgovara prema predlošku s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene kratke i jednostavne rečenice.

– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima

– predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute prema predlošku

– koristi se dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca

PP OŠ EJ A.3.6.

Učenik preslikava prema predlošku vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.

– preslikava rečenice na temelju predloška i više strukturiranih aktivnosti, primjerice, preslagivanje riječi, slikopriča, dovršavanje rečenice – djelomično točno preslikava vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: dječja književnost (samostalno ili integrirano), brojevi, dom, kućanski poslovi, tijelo, odjeća i obuća, priroda, slobodno vrijeme, pomoć drugomu, posebni datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, razglednica.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje (osobe, životinje, predmeta), imenovanje, davanje uputa. Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost te brojalicama i pjesmicama kao sredstvima poučavanja kojima učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije.

Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati uz pomoć asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući igre i situacije za uvježbavanje govora i razgovora (primjerice, proslava rođendana, trgovina igračkama). Sve su razredne aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenik čita globalnom metodom, prepoznaje vrlo jednostavne riječi čiji je izgovor sličan ili jednak u pisanom obliku. Ishode vezane uz preslikavanje jednostavnih riječi učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se preslikavaju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik preslikava po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici istražuju taktilne grafeme ili pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP OŠ EJ B.3.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice jezika i kulture zemlje ciljnoga jezika.

– prepoznaje neke kulturno specifične elemente jedne zemlje ciljnoga jezika, primjerice, glavni grad, naziv države, neka tradicijska obilježja i slično

– prepoznaje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece zemlje ciljnoga jezika

– prepoznaje primjerene vrste književnih tekstova, primjerice, pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme.

– prepoznaje dio kulturno specifičnih elementa, aktivnosti djece te primjerene vrste književnih tekstova zemlje ciljnoga jezika

PP OŠ EJ B.3.2.

Učenik prepoznaje i reagira na osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjere međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju.

– prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– izražava ispriku

– navodi i imenuje sudionike međukulturnoga susreta

– reagira (neverbalno i/ili verbalno na materinskome ili ciljnom jeziku) na dio izraza za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje neke sudionike

PP OŠ EJ B.3.3.

Učenik prepoznaje primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.

– verbalno ili neverbalno reagira na pristojno i prihvatljivo ponašanje u poznatome kontekstu

– primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi

– povremeno prepoznaje primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu i povremeno primjenjuje poželjne oblike ponašanja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP OŠ EJ C.3.1.

Učenik se koristi najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.

– grupira slike i riječi, povezuje sadržaj vrlo kratkih učestalih uputa s pokretom

– uvježbava jednostavne učestale upute

– povezuje nove riječi/izraze s poznatima

– koristi dio najosnovnijih kognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.3.2.

Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.

– prepoznaje uputu pojedinoga zadatka, priprema se za rješavanje i rješava zadatak

– prati crtežima, znakovima i riječima vlastiti napredak u učenju

– izabire i primjenjuje dio najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.3.3.

Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– izabire aktivnosti koje će uraditi sam, a koje s vršnjacima u paru ili grupi – izabire i primjenjuje dio najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.3.4.

Učenik prepoznaje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja u govorenju.

– kreativno se izražava kratkim i jednostavnim rečenicama prema predlošku, primjerice, osmišljava imena

– izražava se različitim vrstama pokreta (mimika, geste, ples).

– prepoznaje dio osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja

PP OŠ EJ C.3.5.

Učenik prepoznaje osnovne izvore informacija.

– prepoznaje osnovne izvore informacija (tiskani izvori i digitalni izvori) – koristi se dijelom osnovnih izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Osnovna škola Engleski jezik 4. razred, 4. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ EJ A.4.1.

Učenik neverbalno i/ili verbalno reagira na izgovorene vrlo jednostavne rečenice i jednostavne upute.

– pokazuje razumijevanje vrlo jednostavnih rečenica i vrlo jednostavnih uputa

– razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz rečenice

– pokazuje razumijevanje dijela vrlo jednostavnih rečenica i jednostavnih uputa

PP OŠ EJ A.4.2.

Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.

– pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova

– slovka na razini izoliranih, zapisanih slova

– djelomično točno pokazuje i zapisuje slova engleske abecede

PP OŠ EJ A.4.3.

Učenik naglas čita vrlo jednostavne rečenice s poznatim riječima.

– povezuje pisani i govoreni oblik riječi u rečeničnome nizu

– čita naglas po modelu pojedinačno i u skupini

– djelomično točno naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima
PP OŠ EJ A.4.4. Učenik ponavlja kratke i jednostavne rečenice oponašajući intonaciju. – ponavlja rečenice oponašajući intonaciju izjavne, upitne i usklične rečenice – djelomično točno ponavlja rečenice i oponaša različite intonacije

PP OŠ EJ A.4.5.

Učenik izgovara kratke i jednostavne rečenice prema predlošku s poznatim riječima oponašajući engleski sustav glasova.

– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnog i pisanog poticaja – djelomično točno izgovara kratke i jednostavne rečenice

PP OŠ EJ A.4.6.

Učenik razgovara s drugom osobom prema predlošku te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.

– postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom – djelomično točno razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore

PP OŠ EJ A.4.7.

Učenik prepisuje vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku.

– piše rečenice na temelju predloška i više strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, slikopriča, dovršavanje rečenice i slično) – djelomično točno prepisuje vrlo kratke i jednostavne rečenice

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: dječja književnost (samostalno ili integrirano), dom, slobodno vrijeme, škola, kupnja, prijevozna sredstva, zdravlje, zanimanja, posebni datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje (osobe, životinje, predmeta, radnje, prirode, doma), davanje uputa, postavljanje pitanja.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost te brojalicama i pjesmicama, kao sredstvima poučavanja kojima učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (pimjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati uz pomoć asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući igre i situacije za uvježbavanje govora i razgovora (primjerice, proslava rođendana, trgovina igračkama). Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju. Učenik globalno te postupno razvija analitičke i sintetičke metode čitanja riječi i vrlo kratkih i jednostavnih rečenica.

Ishode vezane uz pisanje riječi i/ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici istražuju taktilne grafeme i/ili pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP OŠ EJ B.4.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice jezika i kulture zemlje ciljnoga jezika i uspoređuje s vlastitim jezikom i kulturom.

– prepoznaje kulturno specifične elemente jedne zemlje ciljnoga jezika

– uspoređuje kulturno specifične elemente jedne zemlje ciljnoga jezika s vlastitom kulturom

– prepoznaje i uspoređuje aktivnosti iz svakodnevnoga života djece zemlje ciljnoga jezika s vlastitim aktivnostima

– uz podršku ponavlja primjerene vrste književnih tekstova (primjerice, pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme)

– prepoznaje dio osnovnih činjenica jezika i kulture zemlje ciljnoga jezika i djelomično točno ih uspoređuje s vlastitim jezikom i kulturom

PP OŠ EJ B.4.2.

Učenik primjereno reagira na primjere uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.


– uz podršku, verbalno ili neverbalno primjereno reagira na prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– povremeno primjereno reagira na primjere uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima

PP OŠ EJ B.4.3.

Učenik oponaša i primjenjuje pozitivne načine ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.

– oponaša prema modelu pristojna i prihvatljiva ponašanja u poznatome kontekstu

– izražava molbu

– primjenjuje poželjne oblike ponašanja u svakodnevnim aktivnostima

– djelomično točno oponaša primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu i povremeno primjenjuje poželjne oblike ponašanja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP OŠ EJ C.4.1.

Učenik odabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika na različitim zadatcima.

– grupira slike i riječi uz pisani, zvučni zapis i izgovorenu riječ

– povezuje naučeno s novim sadržajima

– prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom

– odabire i primjenjuje dio najosnovnijih kognitivnih strategije učenja jezika različitim zadatcima

PP OŠ EJ C.4.2.

Učenik prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.

– uočava kako uloženi trud utječe na uspješno rješavanje zadatka

– prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju učestalim izrazima

– prilagođava dio najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika različitim zadatcima

PP OŠ EJ C.4.3.

Učenik prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.

– predlaže aktivnosti koje će uraditi sam, a koje s vršnjacima u paru i/ili skupini – uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima

PP OŠ EJ C.4.4.

Učenik uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.

– usmeno i pisano se kreativno izražava u vrlo kratkim jednostavnim rečenicama poznatih sadržaja prema predlošku (poruka, čestitka, pozivnica i slično) – uočava i primjenjuje dio osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja

PP OŠ EJ C.4.5.

Učenik pronalazi informacije iz osnovnih izvora.

– pronalazi i uspoređuje informacije iz osnovnih izvora prema uputi učitelja – pronalazi dio osnovnih informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Osnovna škola Engleski jezik 5. razred, 5. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ EJ A.5.1.

Učenik razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnog teksta

– razumije ključnu informaciju

– pokazuje djelomično razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnog teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju

PP OŠ EJ A.5.2.

Učenik naglas čita vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.

– koristi se fonološkim obilježjima (glasovima i intonacijom) engleskoga jezika pri čitanju teksta naglas po modelu, pojedinačno i u skupini

– intonacijom obilježava početak i kraj rečenice u tekstu

– primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova, primjerice, točka, upitnik, uskličnik

– djelomično točno čita vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst

PP OŠ EJ A.5.3.

Učenik oponaša intonaciju jednostavne rečenice.

– ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom – djelomično točno ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom

PP OŠ EJ A.5.4.

Učenik govori prema predlošku vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.

– govori tekst prema predlošku

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama (Present simple)

– djelomično točno govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška

PP OŠ EJ A.5.5.

Učenik sudjeluje prema predlošku u vrlo kratkome i vrlo jednostavnom razgovoru poznate tematike.

– sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama – sudjeluje u kratkome i jednostavnom razgovoru djelomično se točno koristeći jednostavnim jezičnim strukturama

PP OŠ EJ A.5.6.

Učenik piše prema predlošku vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.

– piše rečenice na temelju predloška i manje strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, slikopriča, dovršavanje rečenice i slično) – djelomično točno piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice poznate tematike

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, slobodno vrijeme, moj zavičaj, vrijeme, drugi i drugačiji, dječja književnost, posebni dani i datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje navika i rutinskih radnji, opisivanje mjesta, traženje i davanje uputa, uporaba brojeva i množine imenica.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (primjerice, glagoli to be i to have; Present simple učestalih glagola). Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno pojednostavljen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svom retku uvećanim fontom i sa širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje jednostavnih riječi ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici istražuju taktilne grafeme ili pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP OŠ EJ B.5.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice jezika i kulture zemalja ciljnoga jezika.

– prepoznaje kulturno specifične elemente zemlja ciljnoga jezika (do tri zemlje)

– uspoređuje kulturno specifične elemente zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom

– prepoznaje i uspoređuje aktivnosti iz svakodnevnoga života djece zemalja jezika s vlastitim aktivnostima

– prepoznaje dio osnovnih činjenica jezika i kulture zemalja ciljnoga jezika i djelomično točno ih uspoređuje s vlastitim jezikom i kulturom

PP OŠ EJ B.5.2.

Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– koristi se osnovnim prikladnim oblicima oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– izražava molbu

– koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno i verbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju

– upotrebljava dio obrazaca uljudnoga ophođenja, uz poticaj, neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva

PP OŠ EJ B.5.3.

Učenik primjenjuje pozitivne načine ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.

– primjenjuje prema modelu pristojna i prihvatljiva ponašanja u poznatome kontekstu

– primjenjuje poželjne oblike ponašanja u svakodnevnim aktivnostima

– djelomično točno primjenjuje poželjne oblike ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP OŠ EJ C.5.1.

Učenik prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.

– uočava uzorke u poznatim jezičnim izrazima (Happy birthday, Happy New Year)

– povezuje naučeno s novim sadržajima

– prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom

– prepoznaje dio osnovnih kognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.5.2.

Učenik prepoznaje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.

– prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka

– prati svoj napredak vrlo kratkim jednostavnim rečenicama

– prepoznaje dio osnovnih metakognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.5.3.

Učenik prepoznaje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– samostalno bira aktivnosti koje povećavaju ugodu tijekom učenja

– radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti (razvija suradničko učenje)

– nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak

– prepoznaje dio osnovnih društveno-afektivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.5.4.

Učenik primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– usmeno se kreativno izražava vrlo kratkim jednostavnim tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku

– rješava jezične zagonetke

– primjenjuje dio osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja

PP OŠ EJ C.5.5.

Učenik prepoznaje različite izvore informacija.

– prepoznaje različite izvore informacija (primjerice, digitalni sadržaji, jednostavni rječnici) – prepoznaje dio različitih izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Osnovna škola Engleski jezik 6. razred, 6. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ EJ A.6.1.

Učenik razumije kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnog teksta

– razumije ključnu informaciju

– pokazuje djelomično razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnog teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju

PP OŠ EJ A.6.2.

Učenik naglas čita kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.

– koristi se fonološkim obilježjima (glasovima i intonacijom) engleskoga jezika pri čitanju kratkoga i vrlo jednostavnog teksta naglas po modelu, pojedinačno i u skupini

– intonacijom obilježava početak i kraj rečenice u tekstu

– primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova

– djelomično točno čita kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike

PP OŠ EJ A.6.3.

Učenik oponaša intonacijska obilježja kratkoga i vrlo jednostavnoga govorenog teksta.

– ponavlja i izgovara kratak i vrlo jednostavan tekst odgovarajućom intonacijom po modelu – djelomično točno ponavlja i izgovara kratak i vrlo jednostavan tekst odgovarajućom intonacijom

PP OŠ EJ A.6.4.

Učenik govori kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike prema predlošku koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama (Present simple, Present continuous)

– djelomično točno govori kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška


PP OŠ EJ A.6.5.

Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku.

– sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnom razgovoru prema predlošku

– preuzima riječ na primjeren način

– sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način

PP OŠ EJ A.6.6.

Učenik piše prema predlošku kratke i jednostavne rečenice poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.

– piše rečenice na temelju predloška i manje strukturiranih aktivnosti (primjerice, preslagivanje riječi, slikopriča, dovršavanje rečenice) – djelomično točno piše kratke i jednostavne rečenice poznate tematike

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: svijet oko mene, moja domovina, drugi i drugačiji, dječja književnost, zdravlje, okoliš, posebni dani i datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje radnje koja se događa, ljudi, stvari, osjećaja, kultura i običaja, uporaba brojeva i množine imenica, izražavanje (ne)slaganja, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju aktivnosti, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno pojednostavljen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojemu retku uvećanim fontom i sa širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje riječi ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP OŠ EJ B.6.1.

Učenik uspoređuje osnovne činjenice jezika i kulture zemalja ciljnoga jezika i uspoređuje s vlastitim jezikom i kulturom.

– uspoređuje kulturno specifične elemente zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom

– uspoređuje aktivnosti iz svakodnevnoga života djece zemalja ciljnoga jezika s vlastitim aktivnostima

– uspoređuje dio osnovnih činjenica jezika i kulture zemalja ciljnoga jezika i uspoređuje ih s vlastitim jezikom i kulturom

PP OŠ EJ B.6.2.

Učenik se koristi obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.


– koristi se prikladnim oblicima oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– izražava molbu, zahvalu, ispriku

– uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno i verbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju

– koristi se dijelom obrazaca uljudnoga ophođenja, uz poticaj, neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva

PP OŠ EJ B.6.3.

Učenik prepoznaje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama.

– prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju

– uočava različita shvaćanja pojedinih običaja

– djelomično točno prepoznaje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i neke običaje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP OŠ EJ C.6.1.

Učenik prepoznaje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.

– prepoznaje ključne informacije

– koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja

– koristi se slikovnim rječnikom

– prepoznaje dio osnovnih kognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.6.2.

Učenik se koristi osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.

– uz podršku organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje

– primjenjuje vršnjačko vrednovanje prema uputama

– prati svoj napredak u učenju kratkim i jednostavnim rečenicama

– koristi se dijelom osnovnih kognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.6.3.

Učenik se koristi osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.

– surađuje s drugim učenicima kako bi dobio povratnu informaciju, primjerice, palac gore, semafor, smješko o uspješnosti rješavanja zadatka

– koristi se osnovnim društvenim vještinama radi učinkovitoga rada u skupini

– koristi se dijelom osnovnih društveno-afektivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.6.4.

Učenik se koristi osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– usmeno se kreativno izražava kratkim i vrlo jednostavnim tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku – primjenjuje dio osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja

PP OŠ EJ C.6.5.

Učenik pronalazi informacije iz različitih izvora.

– pronalazi informacije iz različitih izvora prema uputi učitelja – pronalazi dio informacija iz različitih izvora

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Osnovna škola Engleski jezik 7. razred, 7. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ EJ A.7.1.

Učenik razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

– pokazuje djelomično razumijevanje srednje dugoga i jednostavnog teksta poznate tematike, glavnu poruku teksta te navodi ključne informacije

PP OŠ EJ A.7.2.

Učenik naglas čita srednje dug i jednostavan tekst poznate tematike.

– koristi se fonološkim obilježjima (glasovima i intonacijom) engleskoga jezika pri čitanju srednje dugoga i jednostavnog teksta naglas po modelu, pojedinačno i u skupini

– intonacijom obilježava početak i kraj rečenice u tekstu

– primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova

– djelomično točno čita srednje dug i jednostavan tekst poznate tematike

PP OŠ EJ A.7.3.

Učenik oponaša intonacijska obilježja srednje dugoga i jednostavnog govorenog teksta.

– izgovara po modelu srednje dug i jednostavan tekst odgovarajućom intonacijom – djelomično točno ponavlja i izgovara srednje dug i jednostavan tekst odgovarajućom intonacijom

PP OŠ EJ A.7.4.

Učenik govori srednje dug i jednostavan tekst poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama (Present simple, Present continuous, Future simple)

– djelomično točno govori srednje dug i jednostavan tekst poznate tematike prema predlošku

PP OŠ EJ A.7.5.

Učenik sudjeluje u srednje dugom i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku.

– sudjeluje u srednje dugom jednostavnom razgovoru prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

– sudjeluje u srednje dugom i jednostavnom razgovoru poznate tematike

PP OŠ EJ A.7.6.

Učenik piše prema predlošku vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom (preslagivanja rečenice, slikopriča, nadopune i dovršavanja teksta)

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila (pravopisni znakovi i veliko slovo)

– djelomično točno piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: svijet oko mene, tehnologija kultura i zabava, putovanja, drugi i drugačiji, posebni dani i datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica, e-pošta.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje budućih radnji, sebe i drugih, stvari, mjesta i osjećaja, uporaba rednih brojeva, izražavanje (ne)slaganja, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, uspoređivanje drugih kultura i običaja.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno pojednostavljen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje jednostavnih riječi ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP OŠ EJ B.7.1.

Učenik prepoznaje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika.

– prepoznaje specifične navike, aktivnosti i običaje iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu

– uz vizualnu podršku uočava obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi

– iz raznih multimodalnih izvora uz podršku pronalazi osnovne i jednostavne činjenice o zemljama ciljnoga jezika

– prepoznaje dio posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te dio obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi



PP OŠ EJ B.7.2.

Učenik navodi što je naučio o sebi i o drugima iz međukulturnoga iskustva.

– navodi što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe

– proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama

– djelomično točno navodi što je naučio o sebi i o drugima iz međukulturnoga iskustva

PP OŠ B.7.3.

Učenik reagira na nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama.

– reagira na primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju

– uočava različita shvaćanja pojedinih običaja i primjereno reagira

– djelomično točno reagira na nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP OŠ EJ C.7.1.

Učenik se koristi osnovnim kognitivnim strategijama učenja.

– primjenjuje jednostavna leksička i pravopisna pravila

– koristi se popisom riječi

– upotrebljava dio osnovnih kognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.7.2.

Učenik odabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.

– uz podršku organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena

– izabire i koristi se metodama koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– prati i vrednuje svoj napredak u učenju

– odabire i primjenjuje dio osnovnih metakognitivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.7.3.

Učenik odabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.

– sluša i uvažava mišljenja drugih

– sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini

– primjenjuje dio osnovnih društveno-afektivnih strategija učenja jezika

PP OŠ EJ C.7.4.

Učenik odabire i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– usmeno se kreativno izražava srednje dugim tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku

– pisano se kreativno izražava vrlo kratkim i jednostavnim tekstom prema predlošku (izrađuje poster, razglednicu)

– primjenjuje dio osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja

PP OŠ EJ C.7.5.

Učenik odabire informacije iz različitih izvora.

– iz različitih ponuđenih izvora izabire informacija prema smjernicama – odabire i tumači dio informacija iz različitih izvora

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Osnovna škola Engleski jezik 8. razred, 8. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ EJ A.8.1.

Učenik razumije jednostavan dugi tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje jednostavnoga dugog teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne i specifične informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

– pokazuje djelomično razumijevanje dugoga i jednostavnog teksta poznate tematike, glavne poruke teksta te navodi ključne i specifične informacije

PP OŠ EJ A.8.2.

Učenik naglas čita dug i jednostavan tekst poznate tematike.

– koristi se fonološkim obilježjima (glasovima i intonacijom) engleskoga jezika pri čitanju dugoga i jednostavnog teksta naglas po modelu, pojedinačno i u skupini

– intonacijom obilježava početak i kraj rečenice u tekstu

– primjenjuje uporabu osnovnih pravopisnih znakova

– djelomično točno čita dug i jednostavan tekst poznate tematike

PP OŠ EJ A.8.3.

Učenik oponaša intonacijska obilježja dugoga i jednostavnoga govorenog teksta.

– ponavlja i izgovara po modelu dug i jednostavan tekst odgovarajućom intonacijom – djelomično točno ponavlja i izgovara dug i jednostavan tekst odgovarajućom intonacijom

PP OŠ EJ A.8.4.

Učenik govori dug i jednostavan tekst poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama (Present simple, Present continuous, Future simple, Past simple)

– djelomično točno govori dug i jednostavan tekst poznate tematike prema predlošku

PP OŠ EJ A.8.5.

Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku.

– sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

– sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike

PP OŠ EJ A.8.6.

Učenik piše prema predlošku kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom (preslagivanja rečenice, slikopriča, nadopune i dovršavanja teksta)

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila (pravopisni znakovi i veliko slovo)

– djelomično točno piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: svijet oko mene, putovanja, moja domovina i druge zemlje, drugi i drugačiji, zdrav život, posebni dani i datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica, e-pismo.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje prošlih radnji, osoba, stvari, mjesta i osjećaja, uporaba rednih brojeva, kreativno izražavanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, uspoređivanje drugih kultura i običaja.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka slika ili fotografija i konkretnih materijala, primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno pojednostavljen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje jednostavnih riječi ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP OŠ EJ B.8.1.

Učenik navodi sličnosti i razlike među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika.

– navodi i imenuje specifične navike i aktivnosti iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu uz vizualnu podršku

– uz podršku izdvaja obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi

– iz raznih multimodalnih izvora uz podršku pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika

– navodi dio sličnosti i razlika među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika

PP OŠ EJ B.8.2.

Učenik opisuje što je naučio o sebi i drugima u međukulturnom iskustvu.

– tekstom govori prema modelu što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe

– proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama

– djelomično točno opisuje što je naučio o sebi i drugima u međukulturnom iskustvu

PP OŠ EJ B.8.3.

Učenik reagira na nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama i prepoznaje osnovne strategije prevladavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma.

– uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma

– prepoznaje postojanje vrijednosti, uvjerenja i običaja različitih od kulture do kulture

– djelomično točno reagira na nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama i prepoznaje osnovne strategije prevladavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP OŠ EJ C.8.1.

Učenik izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.

– prepoznaje značenje riječi na temelju strukture riječi

– koristi se vrlo jednostavnim mentalnim mapama i grafičkim organizatorima radi lakšega zapamćivanja

– izabire i primjenjuje dio osnovnih kognitivnih strategija

PP OŠ EJ C.8.2.

Učenik prilagođava osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.

– redovito prati i vrednuje vlastito učenje

– uz podršku učitelja vodi dnevnik učenja (slikom, crtežom, simbolom, riječju)

– prilagođava dio osnovnih metakognitivnih strategija učenja

PP OŠ EJ C.8.3.

Učenik prilagođava osnovne društveno-afektivne strategije učenja.

– koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi uočio prednosti učenja jezika i podijelio ih s drugima

– aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih i prihvaća različitosti

– prilagođava dio osnovnih društveno-afektivnih strategija učenja

PP OŠ EJ C.8.4.

Učenik prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– usmeno se kreativno izražava dugim i jednostavnim tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku

– pisano se kreativno izražava kratkim i jednostavnim tekstom prema predlošku (izrađuje razglednice, piše e-pismo)

– prilagođava dio osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja

PP OŠ EJ C.8.5.

Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora.

– koristi se informacijama iz jednostavnih tekstova


– upotrebljava dio informacija u vrlo kratkim tekstovima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Srednja škola, Engleski jezik 1. razred, 9. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ EJ (1) A.1.1.

Učenik razumije dug i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnog teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– pokazuje razumijevanje najosnovnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

– pokazuje djelomično razumijevanje dugog i jednostavnog teksta poznate tematike, glavnu poruku teksta, te navodi neke ključne informacije

PP SŠ EJ (1) A.1.2.

Učenik govori dug i jednostavan tekst te sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– oponaša intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke

– sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru govorom prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

– djelomično točno govori dug i jednostavan tekst poznate tematike te uz djelomičnu točnost sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru prema predlošku

PP SŠ EJ (1) A.1.3.

Učenik piše prema predlošku dug i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila

– djelomično točno piše dug i jednostavan tekst poznate tematike

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala, primjerice predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije.

Govorni model (nastavnik) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno prilagođen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ EJ (1) B.1.1.

Učenik prepoznaje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika.

– prepoznaje specifične navike, aktivnosti i običaje iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu

– uz vizualnu podršku uočava obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi

– iz raznih multimodalnih izvora uz podršku pronalazi osnovne i jednostavne činjenice o zemljama ciljnoga jezika

– prepoznaje dio posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te dio obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi

PP SŠ EJ (1) B.1.2.

Učenik navodi što je naučio o sebi i o drugima iz međukulturnoga iskustva.

– navodi što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe

– proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama

– djelomično točno navodi što je naučio o sebi i o drugima iz međukulturnoga iskustva

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ EJ (1) C.1.1.

Učenik primjenjuje osnovne strategije učenja jezika.

– odabire i koristi se osnovnim kognitivnim, metakognitivnim i društveno-afektivnim strategijama učenja jezika

– primjenjuje jednostavna leksička i pravopisna pravila

– koristi se popisom riječi

– odabire i primjenjuje dio osnovnih strategija učenja jezika

– uz podršku organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena

– odabire i koristi se metodama koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– uočava svoj napredak u učenju

– sluša i uvažava mišljenja drugih

– sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini

PP SŠ EJ (1) C.1.2.

Učenik primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– kreativno se izražava tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku – izabire i primjenjuje dio osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja

PP SŠ EJ (1) C.1.3.

Učenik se koristi informacijama iz različitih ponuđenih izvora.

– iz različitih ponuđenih izvora koristi se informacijama prema smjernicama – koristi se dijelom informacija iz različitih ponuđenih izvora

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Srednja škola, Engleski jezik 2. razred, 10. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ EJ (1) A.2.1.

Učenik razumije dug, jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje dugoga, jednostavnog teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne i specifične informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

– pokazuje djelomično razumijevanje dugoga i jednostavnog teksta poznate tematike, glavne poruke teksta, te navodi ključne i neke specifične informacije

PP SŠ EJ (1) A.2.2.

Učenik govori dug i jednostavan tekst te sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– oponaša intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i osnovnim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke

– sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru govorom prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

– djelomično točno govori dug i jednostavan tekst te uz djelomičnu točnost sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku

PP SŠ EJ (1) A.2.3.

Učenik piše prema predlošku dug i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila

– djelomično točno piše dug i jednostavan tekst poznate tematike

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala, primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije.

Govorni model (nastavnik) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno prilagođen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni učenici koriste se prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ EJ (1) B.2.1.

Učenik navodi sličnosti i razlike među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika.

– navodi i imenuje specifične navike i aktivnosti iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu uz vizualnu podršku

– uz podršku izdvaja obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi

– iz raznih multimodalnih izvora uz podršku pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika

– navodi dio sličnosti i razlika među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika

PP SŠ EJ (1) B.2.2.

Učenik opisuje što je naučio o sebi i drugima iz međukulturnoga iskustva.

– tekstom govori prema modelu što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe

– proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama

– djelomično točno opisuje što je naučio o sebi i drugima iz međukulturnoga iskustva

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ EJ (1) C.2.1.

Učenik prilagođava osnovne strategije učenja jezika.

– prilagođava osnovne kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije učenja jezika

– prepoznaje značenje riječi na temelju strukture riječi

– prilagođava dio osnovnih strategija učenja jezika

– koristi se vrlo jednostavnim mentalnim mapama radi lakšega zapamćivanja

– uz podršku prati vlastito učenje

– uz podršku nastavnika vodi dnevnik učenja

– koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi uočio prednosti učenja jezika i podijelio ih s drugima

– aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih i prihvaća različitosti

PP SŠ EJ (1) C.2.2.

Učenik prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– kreativno se izražava tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku – prilagođava dio osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja

PP SŠ EJ (1) C.2.3.

Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora.

– koristi se informacijama u jednostavnim tekstovima – koristi se dijelom informacija iz različitih izvora

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Srednja škola, Engleski jezik 3. razred, 11. godina učenja – 32 sata godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ EJ (1) A.3.1.

Učenik razumije dug tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje dugoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne i specifične informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

– pokazuje djelomično razumijevanje dugog teksta poznate tematike, glavne poruke teksta te navodi ključne i neke specifične informacije

PP SŠ EJ (1) A.3.2.

Učenik govori dug tekst te sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– oponaša intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i osnovnim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke

– sudjeluje u dugom razgovoru komunikacijom prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

– djelomično točno govori dug tekst te uz djelomičnu točnost sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku

PP SŠ EJ (1) A.3.3.

Učenik piše prema predlošku dug tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući uporabu osnovna pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila

– djelomično točno piše dug tekst poznate tematike

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez uporabe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije.

Govorni model (nastavnik) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno prilagođen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ EJ (1) B.3.1.

Učenik uspoređuje osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom.

– ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima

– izdvaja prepoznatljiva obilježja zemalja ciljnoga jezika i pronalazi analogije u vlastitoj kulturi

– opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u zemljama ciljnoga jezika i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji

– prepoznaje i razlikuje neke primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima, imenuje dio osnovnih obilježja zemalja ciljnoga jezika te prepoznaje pojedine analogije u vlastitoj kulturi

PP SŠ EJ (1) B.3.2.

Učenik oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u međukulturnim susretima.

– ponavlja prema modelu prikladne obrasce komunikacije

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze neverbalnoga reagiranja u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju

– djelomično točno prepoznaje i oponaša neke osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u međukulturnim susretima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ EJ (1) C.3.1.

Učenik primjenjuje složenije strategije učenja jezika.

– izabire i koristi se složenijim kognitivnim, metakognitivnim i društveno-afektivnim strategijama učenja jezika

– primjenjuje leksička i pravopisna pravila

– izabire i primjenjuje dio složenijih strategija učenja jezika

– koristi se popisom riječi i/ili rječnikom

– uz podršku organizira vlastito učenje

– izabire i koristi se metodama koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– uz podršku vrednuje svoj napredak u učenju

– uvažava mišljenja drugih

– sudjeluje u procesu donošenja odluka

PP SŠ EJ (1) C.3.2.

Učenik primjenjuje složenije tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– kreativno se izražava tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku – izabire i primjenjuje dio složenijih tehnika kreativnoga izražavanja

PP SŠ EJ (1) C.3.3.

Učenik prilagođava informacije iz različitih ponuđenih izvora.

– iz različitih ponuđenih izvora prilagođava informaciju prema smjernicama – izabire i prilagođava dio informacija iz različitih ponuđenih izvora

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Srednja škola, Engleski jezik 1. razred, 1. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ EJ (2) A.1.1.

Učenik pokazuje razumijevanje pojedinačnih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih tekstova.

– reagira verbalno ili neverbalno gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje upute s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

– reagira neverbalno i/ili verbalno na dio učestalih riječi i rečenica

PP SŠ EJ (2) A.1.2.

Učenik govori učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) na temelju poticaja i/ili predloška

– upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce

– pozdravlja, predstavlja se, pita za ime

– čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje

– izgovara neke učestale riječi i rečenice i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove te upotrebljava dio osnovnih komunikacijskih obrazaca

PP SŠ EJ (2) A.1.3.

Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška.

– oblikuje rečenice na temelju predloška – djelomično točno piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima za poticanje maštovitosti i kreativnost uz primjenu sredstava poučavanja pomoću kojih učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati pomoću asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući poznate situacije za uvježbavanje govora i razgovora. Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenici s govorno-jezičnim teškoćama koriste se neverbalnom komunikacijom i/ili potpomognutom komunikacijom kako bi ostvarili zadane ishode. Neverbalna komunikacija uključuje pogled, pokret, gestu, mimiku, pantomimu, znakovanje, korištenje simbolima, slikama i jednostavnim ili složenim komunikatorima u svrhu komunikacije.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ EJ (2) B.1.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice kulture ciljnoga jezika.

– prepoznaje imena i tipična prezimena vršnjaka iz zemalja ciljnoga jezika

– prepoznaje posebnosti obiteljskih proslava (rođendan) i načina obilježavanja blagdana

– neverbalno ili verbalno, na materinskome ili ciljnom jeziku, prepoznaje dio osnovnih činjenica kulture ciljnoga jezika

PP SŠ EJ (2) B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– uz podršku pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na engleskome jeziku (izražava zahvalu)

– uz podršku ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba (teacher) u poznatome kontekstu na neformalnoj razini

– oponaša prema modelu neverbalne znakove (primjerice pozdravlja rukom)

– reagira djelomično točno (neverbalno ili verbalno, na materinskome ili ciljnom jeziku)

PP SŠ.EJ (2) B.1.3.

Učenik pokazuje interes za učenje o kulturi ciljnoga jezika.

– pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu tijekom učeniku zanimljivih i primjerenih aktivnosti

– pozitivno reagira na različite književne tekstove

– reagira (neverbalno ili verbalno, na materinskome ili ciljnom jeziku) na dio prigodnih sadržaja i aktivnosti

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i preporukama iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ.EJ (2) C.1.1.

Učenik prepoznaje najosnovnije strategije učenja jezika.

– prepoznaje najosnovnije kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije učenja jezika

– gleda i pozorno sluša učitelja, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava vrlo kratke i učestale riječi i izraze razmjenjujući ih s drugima

– oponaša zvukove i intonaciju

– usmjerava pažnju na određeni zadatak i rješava ga

– prikuplja svoje radove u mapu radova (portfolio) prema uputama radi praćenja napretka u učenju

– razvija početni pozitivan stav i interes za učenje engleskoga jezika

– oponaša interakciju i surađuje s drugima u paru ili skupini pomoću igre, pjesme, priče, dijeljenjem uloga i kretanjem

– prepoznaje dio najosnovnijih strategija učenja jezika

PP SŠ.EJ (2) C.1.2.

Učenik prepoznaje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.

– kreativno se izražava po modelu / na temelju predloška – prepoznaje dio najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja

PP SŠ.EJ (2) C.1.3.

Učenik prepoznaje najosnovnije izvore informacija.

– prepoznaje i razlikuje najosnovnije izvore informacija (primjerice, udžbenik, radna bilježnica te didaktički materijali učitelja) – prepoznaje dio najosnovnijih izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Srednja škola, Engleski jezik 2. razred, 2. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar«

na kraju razreda

PP SŠ EJ (2) A.2.1.

Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih tekstova.

– reagira verbalno ili neverbalno gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje upute s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

– reagira neverbalno i/ili verbalno na dio učestalih riječi i rečenica

PP SŠ EJ (2) A.2.2.

Učenik govori kratke i vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju poticaja po modelu

– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima

– predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute

– izgovara dio učestalih riječi, pravilno izgovara manje zahtjevne glasove i niže neke učestale riječi u vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice

– koristi se dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca

PP SŠ EJ (2) A.2.3.

Učenik piše kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška.

– oblikuje tekst na temelju predloška – djelomično točno piše kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima za poticanje maštovitosti i kreativnost uz primjenu sredstava poučavanja pomoću kojih učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala, primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječcii, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati uz pomoć asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući poznate situacije za uvježbavanje govora i razgovora. Sve su razredne aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenici s govorno-jezičnim teškoćama koriste se neverbalnom komunikacijom i/ili potpomognutom komunikacijom kako bi ostvarili zadane ishode. Neverbalna komunikacija uključuje pogled, pokret, gestu, mimiku, pantomimu, znakovanje, korištenje simbolima, slikama i jednostavnim ili složenim komunikatorima u svrhu komunikacije.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ EJ (2) B.2.1.

Učenik prepoznaje povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu i prepoznaje obilježja pojedinih zemalja ciljnoga jezika.

– prepoznaje osnovne kulturno specifične elemente pojedinih zemalja (državna zastava)

– ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja

– pozitivno reagira na različite književne tekstove (primjerice, priče, bajke, basne)

– prepoznaje dio osnovnih kulturno specifičnih elementa i neka najpoznatija obilježja pojedinih zemalja ciljnoga jezika

PP SŠ EJ (2) B.2.2.

Učenik oponaša primjere uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– ponavlja prema modelu prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– ponavlja prema modelu odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze neverbalnoga reagiranja u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju (primjerice, maše rukom kao pozdrav, potvrdno ili niječno kima glavom)

– djelomično točno oponaša primjere uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima

PP SŠ EJ (2) B.2.3.

Učenik reagira sa zanimanjem na poznate i nepoznate sadržaje.

– u kontaktu s vrlo jednostavnim izvornim sadržajima na stranome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika

– reagira na dio kulturnih sadržaja i poticaja na ciljnome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ EJ (2) C.2.1.

Učenik se koristi najosnovnijim strategijama učenja jezika.

– koristi se najosnovnijim kognitivnim, metakognitivnim i društveno-afektivnim strategijama učenja jezika

– grupira slike i riječi, povezuje sadržaj vrlo kratkih učestalih uputa s pokretom

– uvježbava jednostavne učestale upute

– povezuje nove riječi/izraze s poznatima

– slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava

– prikuplja svoje radove i prati napredak u učenju

– traži pomoć nastavnika

– surađuje sa svojim vršnjacima u rješavanju vrlo jednostavnih problema

– prepoznaje da je prirodno pogriješiti pri učenju

– odabire aktivnosti koje povećavaju zadovoljstvo učenja

– koristi se dijelom najosnovnijih strategija učenja jezika

PP SŠ EJ (2) C.2.2.

Učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.

– izrađuje slikovni rječnik

– sudjeluje u vrlo kratkim predstavama.

– izabire i primjenjuje neke najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja

PP SŠ EJ (2) C.2.3.

Učenik se koristi najosnovnijim izvorima informacija prema uputama.

– koristi se najosnovnijim izvorima informacija (primjerice, udžbenik, radna bilježnica, didaktički materijali učitelja) – koristi se dijelom osnovnih izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Srednja škola, Engleski jezik 3. razred, 3. godina učenja – 32 sata godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ EJ (2) A.3.1.

Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova.

– reagira verbalno ili neverbalno gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje upute s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

– pokazuje djelomično razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova

PP SŠ EJ (2) A.3.2.

Učenik govori kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– izgovara rečenice na temelju poticaja po modelu

– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima

– predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute

– djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova

– koristi se dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca

PP SŠ EJ (2) A.3.3.

Učenik piše kratak i jednostavan tekst na temelju predloška.

– oblikuje tekst na temelju predloška – djelomično točno piše kratak i jednostavan tekst na temelju predloška

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima za poticanje maštovitosti i kreativnost uz primjenu sredstava poučavanja pomoću kojih učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– upotrebi informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati pomoću asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući poznate situacije za uvježbavanje govora i razgovora. Sve su razredne aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenici s govorno-jezičnim teškoćama koriste se neverbalnom komunikacijom i/ili potpomognutom komunikacijom kako bi ostvarili zadane ishode. Neverbalna komunikacija uključuje pogled, pokret, gestu, mimiku, pantomimu, znakovanje, korištenje simbolima, slikama i jednostavnim ili složenim komunikatorima u svrhu komunikacije.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ EJ (2) B.3.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice jezika i kulture zemlje ciljnoga jezika.

– prepoznaje neke kulturno specifične elemente jedne zemlje ciljnoga jezika, primjerice, glavni grad, naziv države, neka tradicijska obilježja i slično

– prepoznaje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece zemlje ciljnoga jezika

– prepoznaje primjerene vrste književnih tekstova, primjerice, pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme

– prepoznaje dio kulturno specifičnih elementa, aktivnosti djece te primjerene vrste književnih tekstova zemlje ciljnoga jezika

PP SŠ EJ (2) B.3.2.

Učenik prepoznaje i reagira na osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjere međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju.

– prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– izražava ispriku

– navodi i imenuje sudionike međukulturnoga susreta

– uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju

– reagira (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnom jeziku) na dio izraza za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje neke sudionike

PP SŠ EJ (2) B.3.3.

Učenik prepoznaje primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.

– verbalno ili neverbalno reagira na pristojno i prihvatljivo ponašanje u poznatome kontekstu

– primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi

– povremeno prepoznaje primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu i povremeno primjenjuje poželjne oblike ponašanja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ EJ (2) C.3.1.

Učenik primjenjuje najosnovnije strategije učenja jezika.

– izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije učenja jezika

– grupira slike i riječi uz pisani, zvučni zapis i izgovorenu riječ

– povezuje naučeno s novim sadržajima

– prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom

– prepoznaje uputu pojedinoga zadatka, priprema se za njegovo rješavanje, a zatim ga rješava

– prati crtežima, znakovima i riječima vlastiti napredak u učenju

– izabire aktivnosti koje će uraditi sam, a koje s vršnjacima u paru ili grupi

– izabire i primjenjuje dio najosnovnijih strategija učenja jezika

PP SŠ EJ (2) C.3.2.

Učenik prepoznaje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja u govorenju.

– kreativno se izražava kratkim i jednostavnim rečenicama prema predlošku

– izražava se različitim vrstama pokreta (mimika, geste, ples)

– prepoznaje dio osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja

PP SŠ EJ (2) C.3.3.

Učenik prepoznaje osnovne izvore informacija.

– prepoznaje osnovne izvore informacija (tiskani izvori i digitalni izvori) – koristi se dijelom osnovnih izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.



E. Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima, predmetima i međupredmetnim temama

Zajednički cilj svih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesne upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvoj kognitivnih sposobnosti koje tvore osnovu uspješnoga obrazovanja. Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik, uz jezično-komunikacijsku, omogućeno je razvijanje i drugih temeljnih kompetencija.

Engleski jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, ovisno o razredu povezan sa svim odgojno- obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima. Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostaloga, uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudskoga postojanja, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Povezanost se ostvaruje i s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim, ovisno o njihovoj zastupljenosti u pojedinome razredu.

Odgojno-obrazovni ishodi engleskoga jezika izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja na engleskome jeziku. Na razini nastavnih predmeta Engleski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima iz redovitoga i izbornog programa. U kasnijim se razredima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o oblicima daljnjega školovanja.

Važnost engleskoga kao jezika globalne komunikacije čini ga neizostavnim dijelom različitih projektnih zadataka, interdisciplinarnih i transdisciplinarnih programa te učenikova samostalnoga rada i cjeloživotnoga učenja.

F. Učenje i poučavanje

Iskustva učenja i poučavanja

U učenju i poučavanju engleskoga jezika poučavanje je usmjereno na učenika i njegov proces učenja. Sukladno tomu načelu, uz usvajanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda i realizaciju predmetno specifičnih zadanih ciljeva, raznolikost iskustava učenja pridonosi cjelovitomu razvoju učenika, a posebno razvoju učenikovih jezičnih kompetencija, kompetencija za cjeloživotno učenje te poticanju učenikove samostalnosti.

Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi učenici ovladali jezikom, primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su projektna nastava, učenje u izvanškolskome okružju, s naglaskom na suradničko i iskustveno učenje. Takvi su oblici rada usmjereni ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, tj. povezivanju znanja iz različitih domena u smislene cjeline.

Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika jasni su i razumljivi svim učenicima. Te su aktivnosti usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena koji čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja engleskoga jezika. Pred svakog se učenika postavljaju primjerena i pozitivna očekivanja koja uvažavaju individualne razlike i funkcionalne osobitosti svakoga učenika te su jasno definirana i usklađena s njegovim razvojnim mogućnostima. Postavljena očekivanja potiču učenika na uključenost u proces učenja i na usvajanje trajnoga napretka i dobrobiti za cjeloviti osobni i socijalni razvoj.

Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o engleskome jeziku i kulturi od važnosti u učenju i razvoju pozitivnih stavova o vlastitom postignuću u ovladavanju engleskim jezikom, učenika se usmjerava na prepoznavanje uloge engleskoga jezika u svijetu te opće potrebe za višekulturnosti.

Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se poučava, uvažavajući njegove interese i potrebe povezane s nastavkom obrazovanja. Potiču se procesi kreativnoga izražavanja, a iskustva učenja usložnjavaju se primjereno funkcionalnim osobitostima učenika.

Učitelji planiraju individualizirani kurikul usmjeren na pojedinoga učenika. Razvojne osobitosti učenika zahtijevaju njima sukladne didaktičko-metodičke pristupe, postupke i metode rada, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja ishoda učenja.

Uloga učitelja

Autonomija učitelja, koju čini skup profesionalnih sloboda, podrazumijeva promišljanje vlastitoga rada, samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula, izbor metoda poučavanja, vlastiti izbor materijala za poučavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Profesionalnost učitelja uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika.

Učitelj izabire strategije poučavanja kako bi učenici što učinkovitije ostvarili odgojno-obrazovne ishode određene kurikulom. One su važan čimbenik suvremenoga učenja i poučavanja usmjerenoga na učenika u kojoj učitelj i učenici imaju podjednako aktivnu ulogu. Svi postupci, metode i strategije poučavanja koji se primjenjuju u radu temelje se na razumijevanju osobitosti funkcioniranja učenika te uvažavanju njegova stila učenja i potrebe za prilagodbom (sadržaja poučavanja, vremena poučavanja, učenja i vrednovanja, materijala, okoline te tehnologije).

Osnovne strategije kojima učitelj poučava engleski jezik te upravlja učenjem jesu:

– izravno poučavanje

– poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom (neizravno, iskustveno poučavanje) čiji je temelj suradničko i interaktivno učenje

– učenje pomoću povratnih informacija učitelja.

Strategije poučavanja ostvaruju se upotrebom modela poučavanja koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je učitelj bio prenositelj znanja. U suvremenome učenju i poučavanju učitelj:

– usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu učenja

– mentor je i osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i kako ih tumačiti

– odgovara na pitanja i daje povratnu informaciju o napretku učenja razvijajući pritom učenikovu samostalnost

– cjeloživotni je učenik koji stječe i stvara nova znanja zajedno sa svojim učenicima.

Učitelj planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi. Učitelj se koristi strategijama poučavanja koje ukazuju učenicima što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novo-stečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).

Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dostizanja primjerenih razina postignuća, učitelj stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje odgovaraju učenikovu stilu učenja i koje dovode do učinkovitoga usvajanja djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja u učenju i poučavanju engleskoga jezika.

Materijali i izvori

Učitelj izabire, izrađuje i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i iskustvu učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se nastavni predmet Engleski jezik povezuje sa sadržajima drugih područja i predmeta te se potiče multidisciplinarnost.

Učitelj se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući multimodalne tekstove, digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na razvoj kreativnoga mišljenja. Pri izboru materijala i izvora učitelj se vodi načelom zornosti i načelom postupnosti te izabire one materijale koji na konkretan i jednostavan način prikazuju sadržaj koji se poučava.

Odabrani materijali i izvori trebaju osiguravati:

– postupno uvođenje novih sadržaja, s čestim ponavljanjima i uvođenjem preinaka

– praćenje sadržaja vizualnom podrškom (stvarne osobe/predmeti, modeli, slike, fotografije, simboli koji zamjenjuju riječ i/ili rečenicu te produbljuju značenje teksta)

– usmjeravanje na ključne pojmove tako da ih se ponavlja ili označuje bojom

– prilagođavanje pisanoga materijala prema smjernicama građe lagane za čitanje (primjerice, tekst pisan nestiliziranim fontom, veličine 14 – 24 i veći, dvostrukoga proreda, lijevo poravnanje, razlomljen u više manjih dijelova) ili priprema slušnoga zapisa

– primjena multimodalnoga pristupa poučavanju, odnosno provođenje aktivnosti utemeljenih na različitim senzornim sustavima.

Učitelj potiče učenike na izradu vlastitih sadržaja (primjerice, aktivnosti za učenike, kartica, rječnika) i njihovo dijeljenje s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskom okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.

Okružje za učenje

Učenje i poučavanje odvija se u sigurnome i poticajnom okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i učitelja, omogućuje razvoj učenikova osobnog identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Sigurno okružje podrazumijeva razumne prilagodbe učenicima s teškoćama (odabrati prikladno mjesto sjedenja, ukloniti ometajuće izvore, omogućiti promjene u prostoru i na radnome mjestu, prilagoditi rasvjetu, omogućiti kretanje). Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvome se okružju razvija humanost, prihvaćaju različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče iskustveno učenje i kreativnost.

Učitelj nastoji školsko okružje učiniti poticajnim, povezati ga sa svijetom izvan škole i omogućiti učenicima učenje u stvarnim životnim situacijama, u obitelji, lokalnoj i široj zajednici, primjerice, uključivanjem kulturnih posebnosti, aktualnih tema u zemlji i svijetu, organiziranjem izvanučionične nastave, ugošćivanjem govornika engleskoga jezika i digitalnim povezivanjem s drugim učenicima diljem Europe i svijeta. Digitalno je okružje posebno važno jer, osim obrazovnih sadržaja, pruža mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima engleskoga jezika.

Učitelj njeguje učenikovo samopouzdanje i održava njegovu motivaciju za učenjem engleskoga jezika stvarajući uvjete za slobodnu i smislenu komunikaciju pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja stranim jezikom. Tijek i dinamika aktivnosti prilagođavaju se individualnim razlikama među učenicima, odnosno njihovu prethodnome znanju, sposobnostima, strategijama učenja, interesima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnome i kulturnom podrijetlu. Uz izmjenu različitih izvora i aktivnosti učenicima se omogućuje ostvarenje uspjeha i razvoj samopouzdanja u upotrebi jezika. Prepoznaje se i potiče uloženi trud, a učenikov se napredak prati i vrednuje usporedbom njegove trenutačne i prethodnih razina ovladanosti jezikom. Tako se izgrađuje učenikovo samopoštovanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao govorniku engleskoga jezika.

Uvažavajući društvenu prirodu učenja, učitelj stvara uvjete za suradničko učenje usmjereno na konkretan cilj, uz fleksibilnu organizaciju rada koja, uz suradništvo, integrira individualizam i moguću kompetitivnost. Suradništvo je vidljivo i u odnosu učenik – učitelj, učenik – učenici: pojedine se odluke, poput izbora materijala i aktivnosti u skladu s potrebama, željama i interesima učenika te pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju, donose zajednički.

Određeno vrijeme za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Autonomija učitelja podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostaloga, znači da učitelj samostalno, prema potrebi u suradnji s drugim stručnjacima, određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno uzeti u obzir činjenicu da put kojim će učenici proći kako bi pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: funkcionalnim osobitostima učenika, predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve razrede u kojima se poučava engleski jezik. Metode i strategije poučavanja učenika s teškoćama uvijek naglašavaju važnost osiguravanja dovoljne količine vremena za obradu, uvježbavanje, ponavljanje i procjenu usvojenosti zadanih ishoda.

Grupiranje učenika

S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova uporaba i stalna komunikacija, jedan je od objektivnih preduvjeta za usvajanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje engleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporuča se grupiranje učenika u obrazovne skupine, ne veće od 5 učenika unutar jednoga razreda uz neophodno horizontalnu prohodnost. Grupiranje učenika regulira se kurikulom škole.

Slika 4. Grafički prikaz odnosa učenika i učitelja

G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

U kurikulu nastavnoga predmeta Engleski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

U Engleskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Posredno, vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuju se ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija koji se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnoga ophođenja i iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Usvojenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje.

Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima.

Elementi vrednovanja u prvome i drugom razredu osnovne škole su slušanje i govorenje, a od trećega razreda do kraja osnovne škole elementi vrednovanja su čitanje s razumijevanjem, slušanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. U srednjoj su školi elementi vrednovanja razumijevanje (recepcija pisanih i govornih tekstova) i izražavanje (interakcija i produkcija pisanih i govornih tekstova.)

Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima usvojenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite oblike poput učinkovite povratne informacije, rubrika, postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih provjera znanja, učeničke mape, opažanja.

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost u učenju. U ovome se procesu vrednovanja koristi, primjerice, izlaznim karticama, palcem gore, semaforom, učeničkim mapama, listama procjene. Ovaj proces ne dovodi do ocjena.

Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe. Usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Koristi se, primjerice, usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijima, učeničkim projektima. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja.

Vrednovanju učenika s teškoćama zahtijeva prilagodbe procesa vrednovanja, ispitnih materijala i sredstva te metoda vrednovanja, ovisno o funkcionalnim sposobnostima učenika, stilu učenja i komunikacijskim kanalima. Prilagodbe vrednovanja jednake su prilagodbama kojima se učenik koristi u procesu učenja. Prilagodbe procesa vrednovanja odnose se na prilagodbe vremena (korištenje stankama), uporabu pomagala i asistivne tehnologije, podršku druge osobe u izvođenju aktivnosti (primjerice, za čitanje zadatka, pisanje po učenikovoj uputi, manipulaciju ispitnim materijalom) te motivirajuće usmjeravanje. Prilagodbe ispitnih materijala i sredstava odnose se na prilagodbu sadržaja, jednostavniju formulaciju pitanja, manji broj zadataka prema načelu lakši – teži – lakši, prilagođene zadatke (razdijeljene po koracima), korištenje vizualnom podrškom i sl. Prilagodbe metoda vrednovanja odnose na izbor preferiranoga (usmenog/pisanog) stila provjeravanja znanja temeljenoga na učenikovim potrebama.

Kako bi se učeniku pristupilo u skladu s njegovim potrebama, nužno je redovito vrednovati izvedbu osobnoga kurikula, izvješćivati o napredovanju učenika te razmjenjivati informacije o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda s učenicima, roditeljima i kolegama sustručnjacima.

Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir usvojenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Od prvoga do četvrtoga razredu usvojenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj ocjeni, a od petoga razreda nadalje daje se veća važnost usvojenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tijekom učenja i poučavanja opisno se pratiti usvojenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva, zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).

POSEBNI KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA
NJEMAČKI JEZIK

A. Svrha i opis predmeta

Jezik je osnovno komunikacijsko sredstvo među ljudima. Materinski jezik, kao prvi i najvažniji jezik svakoga pojedinca, u prvome redu omogućuje komunikaciju s pripadnicima vlastitoga naroda, vlastite kulture. Znanje stranih jezika, s druge strane, ne obogaćuje samo naše komunikacijske, društvene i kulturološke kompetencije, već potiče razvoj naše cjelokupne ličnosti. Omogućuje nam mobilnost u svrhu obrazovanja, zapošljavanja ili putovanja. Važnost višejezičnosti prepoznala je i Europska unija čija je preporuka državama članicama da do 2025. godine svim učenicima tijekom obaveznoga obrazovanja omoguće učenje dvaju stranih jezika.

Učeći strani jezik učenici dobivaju priliku uspoređivati materinski jezik i vlastitu kulturu s drugima jezicima i kulturama te ih kritički promatrati, što pridonosi jačanju svijesti o vlastitom identitetu, kao i svijesti o pripadnosti široj zajednici.

Učenje njemačkoga jezika tradicionalno je popularno u našoj zemlji, što zbog povijesne, što zbog gospodarske povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja. Usvajanjem kompetencija potrebnih za sporazumijevanje na njemačkom jeziku, i na razini svakodnevne komunikacije, te učenjem o kulturama naroda iz zemalja njemačkoga govornog područja, učenicima se otvaraju vidici te oni postaju svjesniji različitosti i bogatstva koja iz toga proizlaze.

Konstruktivistička načela, koja učenika stavljaju u središte nastavnoga procesa i potiču ga na aktivno sudjelovanje čine temelj nastavnoga procesa učenja njemačkoga jezika. U ovom kurikulu naglasak se stavlja na stvaranje poticajnoga, opuštajućeg, što prirodnijeg ozračja koje i učenicima i učiteljima može omogućiti ugodniju radnu atmosferu.

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta

Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika jesu:

– upoznavanje i primjena osnovnih riječi i kraćih frazeoloških izraza na njemačkome jeziku koji se koriste u svakodnevnoj komunikaciji

– razvijanje receptivnih (razumijevanje pisanoga i govorenog teksta) i produktivnih (govorenje, pisanje) vještina

– upoznavanje kulturoloških obilježja zemalja njemačkoga govornog područja te poticanje pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti (uz uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta)

– razvijanje kritičkoga mišljenja i svijesti o vlastitoj kulturi, običajima, geografskom položaju Hrvatske i položaju Hrvatske unutar šire zajednice, Europske unije

– razvijanje svijesti o povezanosti Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja, posebno s Njemačkom i Austrijom

– poticanje cjelovitoga razvoja učenika unaprjeđivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina.

C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikula

Postoje tri domene predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija te Samostalnost u ovladavanju jezikom.

Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Neodvojivost domena proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se:

– na stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, osnovne gramatičke i pravopisne strukture, osnovna fonetska i fonološka jezična obilježja, uporaba jezika sukladno komunikacijskim potrebama i kontekstu)

– na razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje jednostavnih i kratkih poruka, govorenje kraćih rečenica, čitanje, razumijevanje i pisanje kraćih i jednostavnih rečenica).

Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije u učenika se potiče intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.

Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komunikaciju među govornicima njemačkoga jezika različita kulturnog podrijetla.

Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

– sposoban objektivno sagledati neke sličnosti i razlike među kulturama

– sposoban učinkovito i primjereno kontekstu voditi kraću komunikaciju s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika, što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa

– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.

Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet.

Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Učenik uz primjenu strategija podrške primjerenih odgojno-obrazovnim potrebama, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu, što mu omogućuje uspješno usvajanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje. Sve su tri domene u jednakom omjeru zastupljene u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik, čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.

Slika 1. Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja

D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama

Kurikul predmeta Njemački jezik razrađen je u trima domenama koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju percipirati u samome kurikulu te ih u skladu s time tako treba i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno- obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.

U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda u kojoj se ishodi iscrpnije razrađuju. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj dopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, preporučeni sadržaji i metodičke preporuke te razina usvojenosti »dobar« odgojno-obrazovnoga ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu, a ostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda navode se u metodičkim priručnicima pojedinoga predmetnog kurikula.

Razina usvojenosti »dobar« ne predstavlja školsku ocjenu dobar niti je jedina u razradi razina. Osim nje postoje još i iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća razina. Razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.

Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za usvajanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnom stupnju razvoja učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a progresija od nižih prema višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recepciji i produkciji tekstova. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.

Tablica 1. Vrste tekstova prema dužini, tj. trajanju

Aktivnostvrlo kratak tekstkratak tekstsrednje dug tekstdug tekst
slušanje i čitanjedo 25 riječi25 – 35 riječi35 – 45 riječiviše od 45 riječi
pisanjedo 15 riječi15 – 25 riječi25 – 35 riječiviše od 35 riječi
govorenje

monolog: do ½ minute

interakcija: do 1 minute

monolog: do 1 minute

interakcija: do 1 ½ minute

monolog: do 1 ½ minutu

interakcija: do 2 minute

monolog: do 2 minute

interakcija: do 2 ½ minute


Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja.

Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanje (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.

Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni na dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje proširenjem repertoara kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni od 1. do 4. razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju jezika kao temelja zadržavanja pozitivnih stavova prema učenju njemačkoga jezika i u nastavku osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Tablica 2. Pregled oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

oznaka ishodaZnačenje
NJoznaka nastavnog predmeta Njemački jezik
PP OŠosnovna škola, poseban program
PP SSŠPosebni program uz individualizirane postupke za srednju školu
(1)Nastavak učenja, 9. – 11. godina učenja
(2)Početak učenja, 1. – 3. godina učenja
A.domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.oznaka razreda, redni broj ishoda u domeni

Osnovna škola Njemački jezik 1. razred osnovne škole – 35 nastavnih sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ A.1.1.

Učenik pokazuje razumijevanje jednostavnih riječi i vrlo jednostavnih i vrlo kratkih rečenica pri slušanju.

– povezuje izgovorene riječi s vizualnim podražajem (slika, crtež, konkretni predmeti, gesta i mimika učitelja)

– verbalno i/ili neverbalno reagira na usmene upute praćene vizualnim podražajem (Komm mit / Setz dich)

– daje kratke odgovore na postavljena pitanja koristeći se riječima Ja/Nein

– pokazuje djelomično razumijevanje jednostavnih riječi i vrlo jednostavnih i vrlo kratkih rečenica

PP OŠ NJ A.1.2.

Učenik govori jednostavne riječi i vrlo jednostavne i vrlo kratke rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

– ponavlja jednostavne riječi i vrlo jednostavne i kratke rečenice prema zvučnom predlošku

– izgovara jednostavne riječi i vrlo jednostavne i kratke rečenice, a u brojalicama i pjesmicama pojedine riječi

– imenuje osobe i predmete prema predlošku

– govori neke jednostavne riječi i vrlo jednostavne i vrlo kratke rečenice

PP OŠ NJ A.1.3.

Učenik sudjeluje u vrlo jednostavnom i vrlo kratkom dijalogu oponašajući govorni model.

– u razgovoru sudjeluje ponavljajući jednostavne uvježbane riječi i vrlo jednostavne, kratke rečenice (Bitte/Danke)

– u odgovarajućim situacijama koristi se pozdravima, čestita blagdane i rođendan

– daje kratke odgovore na postavljena pitanja (Ja/Nein)

– djelomično sudjeluje u vrlo jednostavnom i vrlo kratkom dijalogu oponašajući govorni model

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji

– Moj svijet: dom i škola

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti.

Preporučene jezične strukture: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji u prvom licu jednine, izricanje molbi, čestitanje, uporaba brojeva i boja, odgovaranje na jednostavna pitanja.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– pozdravljanje

– čestitanje

– imenovanje osoba, stvari.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples.

Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu se treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se vodi potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Jezik se u prvome razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju rabi metajezik, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.



B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ B.1.1.

Učenik prepoznaje najjednostavnije, osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

– prepoznaje neke primjere vrlo jednostavnih i kratkih tradicionalnih i suvremenih dječjih pjesmica/brojalica na njemačkome jeziku te pozitivno reagira na njih verbalno (ponavljajući pojedine riječi) ili neverbalno (gesta, mimika)

– prepoznaje najosnovnije običaje, proslave i proizvode

– djelomično prepoznaje najjednostavnije, osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom



PP OŠ NJ B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/autentičnim situacijama.

– u odgovarajućem kontekstu prepoznaje obrasce uljudnoga ponašanja (Danke/Bitte)

– povezuje pozdrave s dobom dana

– prepoznaje i povezuje oslovljavanje učitelja s Frau/Herr

– djelomično prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/autentičnim situacijama

PP OŠ NJ B.1.3.

Učenik pokazuje znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom.

– u kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na stranome jeziku pokazuje interes i zanimanje

– pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u aktivnostima na njemačkome jeziku

– iskazuje interes za neke od kulturnih sadržaja njemačkoga govornog područja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.


C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar«

na kraju razreda

PP OŠ NJ C.1.1.

Učenik uočava neke od vrlo jednostavnih strategija učenja.




– usmjerava pažnju na nalog

– slijedi upute pri rješavanju zadanih zadataka

– sastavlja portfolio za praćenje vlastitoga napretka koristeći se materijalima koje su pripremili učitelji

– izražava motivaciju za učenje njemačkoga jezika znakovima/crtežima

– prepoznaje neke leksičke srodnike (kognate)

– djelomično uočava neke od vrlo jednostavnih strategija učenja


Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.


Osnovna škola Njemački jezik 2. razred – 35 nastavnih sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ A.2.1.

Učenik pokazuje razumijevanje jednostavnih riječi i jednostavnih, kratkih rečenica pri slušanju.

– povezuje izgovorene riječi te jednostavne, kratke rečenice s vizualnim podražajem (slika, crtež, konkretni predmeti, gesta i mimika učitelja)

– verbalno i/ili neverbalno reagira na usmene upute praćene vizualnim podražajem ili bez njega

– daje kratke odgovore na postavljena pitanja

– pokazuje djelomično razumijevanje jednostavnih riječi i jednostavnih, kratkih rečenica


PP OŠ NJ A.2.2.

Učenik govori jednostavne riječi i jednostavne, kratke rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

– ponavlja jednostavne riječi i jednostavne i kratke rečenice prema zvučnom predlošku

– izgovara jednostavne riječi i jednostavne i kratke rečenice, a u brojalicama i pjesmicama pojedine riječi

– imenuje osobe i predmete prema predlošku

– govori neke od jednostavnih riječi te neke od jednostavnih, kratkih rečenica oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela



PP OŠ NJ A.2.3.

Učenik sudjeluje u jednostavnom i kratkom dijalogu oponašajući govorni model.

– u razgovoru sudjeluje ponavljajući jednostavne uvježbane riječi i jednostavne, kratke rečenice

– u odgovarajućim situacijama koristi se pozdravima, čestita blagdane i rođendan prema ponuđenom obrascu

– daje kratke odgovore na postavljena pitanja

– djelomično sudjeluje u jednostavnome i kratkom dijalogu oponašajući govorni model


PP OŠ NJ A.2.4.

Učenik povezuje grafijski prikaz jednostavnih riječi s odgovarajućim slikovnim prikazom.

– prepoznaje jednostavne, kratke, dobro uvježbane riječi, primjerice, leksičke srodnike (kognate) te ih povezuje s odgovarajućom slikom / odgovarajućim crtežom – djelomično točno povezuje grafijski prikaz jednostavnih riječi s odgovarajućim slikovnim prikazom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji

– Moj svijet: dom i škola

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti.

Preporučene jezične strukture: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji u prvom licu jednine, izricanje molbi, čestitanje, uporaba brojeva i boja, odgovaranje na jednostavna pitanja, izricanje negacije, postavljanje jednostavnih pitanja, govorenje o sebi.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– pozdravljanje

– čestitanje

– imenovanje osoba, stvari.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi koji se sastoje od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, najjednostavniji projektni zadatci (plakati, lutkarske predstave).

Leksički se sadržaji izabiru primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se vodi potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Jezik se u drugome razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju rabi metajezik, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.




B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ B.2.1.

Učenik prepoznaje jednostavne, osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom

– imenuje jednu zemlju njemačkoga govornog područja

– prepoznaje neke od brendova (robne marke, marke automobila i sl.) te zemlje

– prepoznaje priču/bajku iz dječje književnosti na njemačkome jeziku prikazanu na pojednostavljen način, vrlo jednostavnim riječima i vrlo kratkim i jednostavnim rečenicama popraćenim slikama ili u obliku stripa

– prepoznaje neke primjere jednostavnih i kratkih tradicionalnih i suvremenih dječjih pjesmica/brojalica na njemačkome jeziku te pozitivno reagira na njih verbalno (ponavljajući pojedine riječi) ili neverbalno (gesta, mimika)

– prepoznaje najosnovnije običaje, proslave

– djelomično prepoznaje jednostavne, osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom

PP OŠ NJ B.2.2.

Učenik oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/autentičnim situacijama.

– u odgovarajućem kontekstu koristi se uljudnim obrascima ponašanja oponašajući model

– oponašajući model koristi se pozdravima sukladno dobu dana

– oslovljava učitelja s Frau/Herr

– djelomično oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/autentičnim situacijama

PP OŠ NJ B.2.3.

Učenik pokazuje znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom.

– u kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na stranome jeziku pokazuje interes i zanimanje

– pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u aktivnostima na njemačkome jeziku

– iskazuje interes za neke od kulturnih sadržaja njemačkoga govornog područja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.



C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ C.2.1.

Učenik uočava vrlo jednostavne strategije učenja.

– oponaša zvukove i intonaciju

– traži pomoć radi lakšega razumijevanja izgovorene riječi ili kratke, jednostavne rečenice

– koristi se leksičkim srodnicima (kognatima) kako bi razumio nepoznatu riječ

– koristi se portfolijem za praćenje vlastitoga napretka

– sudjeluje u suradničkom obliku učenja

– djelomično uočava vrlo jednostavne strategije učenja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.


Osnovna škola Njemački jezik 3. razred – 35 nastavnih sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ A.3.1.

Učenik pokazuje razumijevanje jednostavnih riječi i jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju.

– povezuje izgovorene riječi te jednostavne rečenice s vizualnim podražajem (slika, crtež, konkretni predmeti, gesta i mimika učitelja)

– verbalno i/ili neverbalno reagira na usmene upute praćene vizualnim podražajem ili bez njega

– daje kratke odgovore na jednostavna pitanja

– pokazuje razumijevanje nekih jednostavnih riječi i nekih jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju


PP OŠ NJ A.3.2.

Učenik govori jednostavne riječi i jednostavne rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

– ponavlja jednostavne riječi i jednostavne rečenice prema zvučnom predlošku

– izgovara jednostavne riječi i jednostavne rečenice, a u brojalicama i pjesmicama pojedine riječi

– imenuje osobe, predmete i radnje prema predlošku

– govori neke od jednostavnih riječi te neke od jednostavnih rečenica oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela

PP OŠ NJ A.3.3.

Učenik sudjeluje u dijalogu koristeći se jednostavnim riječima i jednostavnim, kratkim rečenicama pomoću ponuđenih komunikacijskih obrazaca.

– u razgovoru se služi osnovnim komunikacijskim obrascima razmjenjujući uvježbane riječi i rečenice

– u odgovarajućim situacijama koristi se pozdravima, čestita blagdane i rođendan, predstavlja se i imenuje predmete i osobe

– daje kratke odgovore na jednostavna pitanja

– djelomično sudjeluje u dijalogu koristeći se jednostavnim riječima i jednostavnim, kratkim rečenicama pomoću ponuđenih komunikacijskih obrazaca



PP OŠ NJ A.3.4.

Učenik prepisuje grafijski prikaz jednostavnih riječi.

– prepoznaje jednostavne, dobro uvježbane riječi te ih povezuje s odgovarajućom slikom / odgovarajućim crtežom – djelomično točno prepisuje grafijski prikaz jednostavnih riječi s odgovarajućim slikovnim prikazom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji

– Moj svijet: dom i škola

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti.

Preporučene jezične strukture: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji u prvom i trećem licu jednine, izricanje molbi, čestitanje, uporaba brojeva i boja, odgovaranje na jednostavna pitanja, izricanje negacije, postavljanje jednostavnih pitanja, govorenje o sebi i drugima, izricanje posvojnosti.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– pozdravljanje

– čestitanje

– imenovanje osoba, stvari, aktivnosti.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, najjednostavniji projektni zadatci (plakati, lutkarske predstave i sl.).

Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu se treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se vodi potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Jezik se u trećem razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju rabi metajezik, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.



B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ B.3.1.

Učenik prepoznaje osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

– imenuje jednu i/ili više zemalja njemačkoga govornog područja

– prepoznaje neke od brendova (robne marke, marke automobila i sl.) te zemlje i/ili tih zemalja

– prepoznaje priče/bajke iz dječje književnosti na njemačkome jeziku prikazanu na pojednostavljen način, jednostavnim riječima i kratkim i jednostavnim rečenicama popraćenim slikama ili u obliku stripa

– prepoznaje neke primjere jednostavnih tradicionalnih i suvremenih dječjih pjesmica/brojalica na njemačkome jeziku te pozitivno reagira na njih verbalno (ponavljajući pojedine riječi) ili neverbalno (gesa, mimika)

– prepoznaje osnovne običaje i proslave

– djelomično prepoznaje osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom

PP OŠ NJ B.3.2.

Učenik navodi osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/ autentičnim situacijama.

– u odgovarajućem kontekstu izdvaja uljudne obrasce ponašanja oponašajući model

– razlikuje nepoželjne od poželjnih oblika neverbalne komunikacije u razrednome odjelu i školi

– primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkom jeziku

– djelomično navodi osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/ autentičnim situacijama

PP OŠ NJ B.3.3.

Učenik pokazuje otvorenost i znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom.

– u kontaktu s autentičnim sadržajima (pjesmice, obilježavanje osnovnih blagdana) pokazuje zanimanje

– pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na njemačkome jeziku

– iskazuje interes za dio kulturnih sadržaja njemačkoga govornog područja te uglavnom pozitivno reagira na poticaje na njemačkome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.



C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ C.3.1.

Učenik prepoznaje neke od vrlo jednostavnih strategija učenja.


– neverbalnim znakovima pokazuje nerazumijevanje

– pomoću osjećajnika, crteža izražava svoje osjećaje vezane uz učenje njemačkoga jezika

– izrađuje jednostavne slikovne kartice

– djelomično prepoznaje neke od vrlo jednostavnih strategija učenja




Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.



Osnovna škola Njemački jezik 4. razred – 35 nastavnih sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ A.4.1.

Učenik razumije riječi i jednostavne, srednje duge rečenice pri slušanju i čitanju.

– povezuje izgovorene riječi te srednje duge rečenice s vizualnim podražajem (slika, crtež, konkretni predmeti, gesta i mimika učitelja)

– verbalno i/ili neverbalno reagira na usmene upute praćene vizualnim podražajem ili bez njega

– daje odgovore na srednje duga pitanja

– djelomično razumije riječi i jednostavne, srednje duge rečenice pri slušanju i čitanju


PP OŠ NJ A.4.2.

Učenik naglas čita jednostavne i kratke riječi.

– učenik naglas čita jednostavne i kratke riječi uz vizualnu potporu i/ili gestu i mimiku učitelja – točno čita naglas neke jednostavne i kratke riječi

PP OŠ NJ A.4.3.

Učenik govori jednostavne riječi i kratke rečenice.

– ponavlja jednostavne riječi i kratke rečenice prema zvučnom predlošku

– izgovara jednostavne riječi i kratke rečenice, a u brojalicama i pjesmicama pojedine riječi i pojedine rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela

– imenuje osobe, predmete, radnje i pojave prema predlošku

– govori neke jednostavne riječi te neke kratke rečenice

PP OŠ NJ A.4.4.

Učenik sudjeluje u razgovoru s drugom osobom koristeći se jednostavnim riječima i jednostavnim, kratkim rečenicama.

– u razgovoru sudjeluje razmjenjujući uvježbane riječi i jednostavne, kratke rečenice

– u odgovarajućim situacijama koristi se pozdravima, čestita blagdane i rođendan, predstavlja se i imenuje predmete, osobe i radnje

– daje odgovore na jednostavna pitanja

– predstavlja drugu osobu

– daje jednostavne upute

– u razgovoru se djelomično točno koristi odgovarajućim jednostavnim riječima i jednostavnim, kratkim rečenicama

PP OŠ NJ A.4.5.

Učenik prepisuje grafijski prikaz jednostavnih, vrlo kratkih rečenica.

– prepisuje jednostavne i vrlo kratke, dobro uvježbane rečenice te ih povezuje s odgovarajućom slikom / odgovarajućim crtežom – djelomično točno prepisuje grafijski prikaz jednostavnih, vrlo kratkih rečenica

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji

– Moj svijet: dom i škola

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti.

Preporučene jezične strukture: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji u prvom i trećem licu jednine, izricanje molbi, čestitanje, uporaba brojeva i boja, odgovaranje na jednostavna pitanja, izricanje negacije, postavljanje jednostavnih pitanja, govorenje o sebi i drugima, izricanje posvojnosti, opisivanje osoba, stvari, aktivnosti i pojava.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, najjednostavniji projektni zadatci (plakati, lutkarske predstave).

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se vodi potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Jezik se u četvrtome razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju rabi metajezik, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.



B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ B.4.1.

Učenik prepoznaje jednostavna obilježja kulture više zemalja njemačkoga govornog područja.

– imenuje nekoliko zemalja njemačkoga govornog područja

– prepoznaje neke od robnih marki (proizvodi, marke automobila i sl.) te zemlje

– sluša i izvodi tradicionalne te suvremene dječje pjesmice

– prepoznaje jednostavna obilježja kulture nekih zemalja njemačkoga govornog područja

PP OŠ NJ B.4.2.

Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/ autentičnim situacijama.

– u odgovarajućem kontekstu koristi se uljudnim obrascima ponašanja oponašajući model

– sudjeluje u najjednostavnijim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku

– djelomično oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/ autentičnim situacijama

PP OŠ NJ B.4.3.

Učenik pokazuje interes za kulture povezane s njemačkim jezikom.

– pokazuje zanimanje za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja

– pozitivno reagira na sadržaje koji opisuju specifičnosti kulture zemalja njemačkoga govornog područja

– djelomično pokazuje interes za kulture povezane s njemačkim jezikom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.


C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ C.4.1.

Učenik prepoznaje vrlo jednostavne strategije učenja.


– neverbalnim i/ili verbalnim znakovima pokazuje nerazumijevanje i traži pomoć

– slijedi jednostavne upute pri rješavanju jednostavnih zadataka

– prepoznaje prednosti suradničkoga učenja / učenja u paru

– izrađuje slikovne kartice i kartice s riječima

– djelomično prepoznaje vrlo jednostavne strategije učenja




PP OŠ NJ C.4.2.

Učenik uočava neke od izvora informacija.

– uočava razliku između radnih materijala (tiskanih, audiosadržaja i multimediju) – djelomično uočava neke od izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.



Osnovna škola Njemački jezik 5. razred – 35 nastavnih sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ A.5.1.

Učenik razumije vrlo kratke tekstove koji se sastoje od vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju.

– globalno razumije vrlo kratke tekstove koji se sastoje od konkretnih, vrlo kratkih i vrlo jednostavnih, dobro poznatih, uvježbanih i prilagođenih rečenica povezanih s neposrednim okružjem i svakodnevicom te popraćenih vizualnim sadržajima, gestom i/ili mimikom sugovornika

– uočava osnovnu poruku u vrlo jednostavnim i kratkim, dobro poznatim, uvježbanim i prilagođenim tekstovima i pomoću geste i/ili mimike sugovornika prepoznaje njegove osnovne namjere

– razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan i prilagođen tekst izgovoren sporim tempom, jasno i razgovijetno

– djelomično razumije vrlo kratke tekstove koji se sastoje od vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju

PP OŠ NJ A.5.2.

Učenik naglas čita vrlo kratke, vrlo jednostavne rečenice.

– naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne i dobro uvježbane rečenice

– u dobro poznatim rečenicama prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika

– djelomično točno naglas čita vrlo kratke, vrlo jednostavne rečenice

PP OŠ NJ A.5.3.

Učenik govori jednostavne proširene rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

– govori dobro poznate i dobro uvježbane jednostavne proširene rečenice

– upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija

– imenuje dobro poznate osobe iz svoje okoline, predmete, radnje i pojave

– upotrebljava dobro uvježbana, vrlo jednostavna jezična sredstva

– djelomično točno govori jednostavne proširene rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela


PP OŠ NJ A.5.4.

Učenik sudjeluje u razgovoru s drugom osobom koristeći se jednostavnim rečenicama.

– u usmenoj interakciji upotrebljava dobro uvježbane i dobro poznate komunikacijske obrasce

– kratko odgovara na jednostavna, kratka pitanja te postavlja vrlo jednostavna, vrlo kratka pitanja oponašajući govorni model

– sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim dijalozima

– u razgovoru s drugom osobom djelomično se točno koristi jednostavnim rečenicama


PP OŠ NJ A.5.5.

Učenik piše vrlo jednostavne, vrlo kratke rečenice.

– piše poznate, dobro uvježbane, učestale, vrlo jednostavne, vrlo kratke rečenice pomoću vizualnoga i slušnog poticaja

– povezuje pisani oblik riječi i rečenica s njihovim zvučnim zapisom i/ili vizualnom slikom

– djelomično točno piše vrlo jednostavne, vrlo kratke rečenice


Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene: obitelj (članovi uže obitelji), prijatelji i vršnjaci

– Moj svijet: stanovanje (osnovne prostorije u domu), škola (osnovni školski pribor, školski predmeti), priroda (godišnja doba), promet (osnovna prijevozna sredstva), prehrana (osnovne prehrambene namirnice), zdravlje (glavni dijelovi tijela), životinje (s kojima se učenik učestalo susreće).

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti, blagdani (Božić, Uskrs) i posebne prigode (rođendan).

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u jednini (Ich schreibe.), preterit glagola sein i haben u prvom i trećem licu jednine, opisivanje osoba, stvari, radnji i jednostavnih aktivnosti, predstavljanje sebe i drugih (Ich heiße…), izricanje molbi (Komm!), postavljanje kratkih pitanja, primjerice, s ciljem upoznavanja druge osobe (Wo wohnst du?) i uspostavljanja komunikacije s drugom osobom (Was machst du?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Das ist meine Mutter.) i naklonosti/preferencija (Ich mag…), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba brojeva do dvadeset, izricanje vremena i mjesta.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, čestitka, vrlo kratki tekstovi popraćeni slikama i obrascima s osobnim podatcima, razglednica.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kraćih rečenica odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava) i dr.

Leksički se sadržaji izabiru primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj u obzir uzima potrebe, interese i mogućnosti učenika.

Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, ali i pomoću konkretnih primjera iz okoline (učenje na temelju konkretnih materijala: pravo voće, povrće, školski pribor...).




B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ B.5.1.

Učenik opisuje jednostavna obilježja kulture više zemalja njemačkoga govornog područja.


– navodi osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

– prepoznaje zastavu jedne od zemalja njemačkoga govornog područja

– prepoznaje nazive najpoznatijih njemačkih robnih marki (trgovina, marki automobila) i povezuje ih iskustveno na temelju svakodnevnoga života

– povezuje kratke rečenice iz bajki i priča pomoću slika s istima na hrvatskome jeziku

– sluša i izvodi tradicionalne i suvremene dječje pjesmice na njemačkome jeziku

– djelomično opisuje jednostavna obilježja kulture više zemalja njemačkoga govornog područja


PP OŠ NJ B.5.2.

Učenik uočava vrlo jednostavne i često korištene primjere pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

– na konkretnim primjerima vrlo jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku izdvaja pozitivne načine ophođenja

– prepoznaje primjerene oblike oslovljavanja u komunikaciji na njemačkome i hrvatskom jeziku

– primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku

– uočava neke od vrlo jednostavnih i često korištenih primjera pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama

PP OŠ NJ B.5.3.

Učenik reagira otvoreno i sa znatiželjom na strane sadržaje.

– postavlja pitanja o jednostavnim primjerima autentičnih sadržaja koje ne razumije

– iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama.

– na vrlo jednostavan način opisuje potrebu prihvaćanja različitosti

– djelomično otvoreno i sa znatiželjom reagira na strane sadržaje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim

područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.



C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ C.5.1.

Bira neke od vrlo jednostavnih strategija učenja i uporabe jezika.

– uvažava pravila rada

– sudjeluje u suradničkom obliku učenja

– izražava svoje mišljenje i stav

– izrađuje slikovni rječnik sa slikovnim karticama, karticama s riječima / vrlo kratkim i jednostavnim rečenicama

– povremeno bira neke od vrlo jednostavnih strategija učenja i uporabe jezika

PP OŠ NJ C. 5.2.

Uočava različite izvore informacija.

– razlikuje vrste radnih materijala

– prepoznaje da popis riječi, kartice i jednostavni slikovni rječnik služe za objašnjenje novih i nepoznatih pojmova

– uočava neke od izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.


Osnovna škola Njemački jezik 6. razred – 35 nastavnih sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ A.6.1.

Učenik razumije vrlo kratke tekstove koji se sastoje od kratkih i jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju.

– globalno razumije vrlo kratke tekstove koji se sastoje od konkretnih, kratkih i jednostavnih, dobro poznatih, uvježbanih i prilagođenih rečenica povezanih s neposrednim okružjem i svakodnevicom te popraćenih vizualnim sadržajima, gestom i/ili mimikom sugovornika

– uočava osnovnu poruku u vrlo jednostavnim i kratkim, dobro poznatim, uvježbanim i prilagođenim tekstovima i uz pomoć geste i/ili mimike sugovornika prepoznaje njegove osnovne namjere

– djelomično razumije vrlo kratke tekstove koji se sastoje od kratkih i jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju

PP OŠ NJ A.6.2.

Učenik čita srednje duge rečenice.

– čita pojedinačne, poznate riječi i srednje duge, jednostavne i dobro uvježbane rečenice

– u dobro poznatim, uvježbanim riječima i rečenicama prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika

– djelomično točno čita srednje duge rečenice

PP OŠ NJ A.6.3.

Učenik govori vrlo kratke, vrlo jednostavne tekstove po uzoru na govorni model.

– govori vrlo kratke, vrlo jednostavne, dobro poznate i dobro uvježbane tekstove

– čita riječi koje se odnose na jednostavne, dobro poznate radnje, predmete i osobe iz svoje bliske okoline

– u novim situacijama koristi se nekim od naučenih osnovnih komunikacijskih obrazaca i jezičnih sredstava

– djelomično točno govori vrlo kratke, vrlo jednostavne tekstove po uzoru na govorni model

PP OŠ NJ A.6.4.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

– u usmenoj interakciji upotrebljava dobro uvježbane i dobro poznate komunikacijske obrasce

– kratko odgovara na jednostavna, kratka pitanja te postavlja jednostavna, kratka pitanja

– sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim dijalozima i igri uloga

– djelomično sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji

PP OŠ NJ A.6.5.

Učenik piše kratke i jednostavne rečenice.

– piše poznate, dobro uvježbane, učestale riječi i kratke i jednostavne rečenice prema predlošku

– povezuje pisani oblik riječi i rečenica s odgovarajućim zvučnim zapisom i/ili vizualnom slikom

– djelomično točno piše kratke i jednostavne rečenice

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene: obitelj (članovi uže obitelji), prijatelji i vršnjaci

– Moj svijet: stanovanje (osnovne prostorije u domu), škola (osnovni školski pribor, školski predmeti), priroda (godišnja doba), promet (osnovna prijevozna sredstva), prehrana (osnovne prehrambene namirnice), zdravlje (osnovni dijelovi tijela), životinje (s kojima se učenik učestalo susreće).

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti, blagdani (Božić, Uskrs) i posebne prigode (rođendan).

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u prezentu jednine (Ich spiele Fußball.), preterit glagola sein i haben, opisivanje osoba, stvari, radnji, jednostavnih aktivnosti i događaja, predstavljanje sebe i drugih (Er heißt…), izricanje molbi (Nimm!), postavljanje kratkih pitanja, primjerice s ciljem upoznavanja druge osobe (Wo wohnst du?) i uspostavljanja komunikacije s drugom osobom (Was machst du?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Das ist deine Mutter.) i znanja/vještina (Ich kann schwimmen.), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba desetica do sto, izricanje vremena i mjesta.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: slikopriče, slikovnice, strip, čestitka, vrlo jednostavni i kratki tekstovi popraćeni slikama i obrascima s osobnim podatcima, razglednica, kratka tekstualna poruka (SMS), kratko e-pismo.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova rečenica odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava) i dr.

Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu se treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj u obzir uzima potrebe, interese i mogućnosti učenika.

Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, ali i pomoću konkretnih primjera iz okoline (učenje na temelju konkretnih materijala: pravo voće, povrće, školski pribor).



B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ B.6.1.

Učenik prepoznaje neke sličnosti i razlike između vlastite kulture i kulture zemalja njemačkoga govornog područja.

– uočava osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima

– uočava sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te između svoje svakodnevice i one vršnjaka s njemačkoga govornog područja

– djelomično prepoznaje neke sličnosti i razlike između vlastite kulture i kulture zemalja njemačkoga govornog područja

PP OŠ NJ B.6.2.

Učenik uočava jednostavne primjere pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

– na konkretnim primjerima jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku primjećuje pozitivne načine ophođenja

– prepoznaje načine pomoći osobama u konfliktnim situacijama

– uočava neke od jednostavnih primjera pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.



C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ C.6.1.

Učenik primjenjuje vrlo jednostavne strategije učenja i uporabe jezika.

– traži pomoć drugih učenika pri rješavanju zadataka

– pogreške promatra kao sastavni dio učenja

– bilježi osobni napredak u učenju njemačkoga jezika

– primjenjuje neke od vrlo jednostavnih strategija učenja i uporabe jezika

PP OŠ NJ C.6.2.

Učenik prepoznaje neke od različitih izvora informacija.

– služi se jednostavnim popisom obrađenih riječi, karticama i jednostavnim slikovnim rječnikom te u njima traži objašnjenje novih i nepoznatih riječi – djelomično prepoznaje neke od različitih izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.


Osnovna škola Njemački jezik 7. razred – 35 nastavnih sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ A.7.1.

Učenik razumije kratke tekstove koji se sastoje od jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju.

– globalno razumije konkretne, kratke i jednostavne, autentične i prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima pri čitanju

– uočava osnovnu poruku u jednostavnim govorenim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika

– djelomično razumije kratke tekstove koji se sastoje od jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju

PP OŠ NJ A.7.2.

Učenik čita vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

– čita vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima

– prepoznaje i oponaša pravilan

izgovor, naglasak i intonaciju njemačkoga jezika

– djelomično točno čita vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove



PP OŠ NJ A.7.3.

Učenik govori vrlo kratke tekstove koji se sastoje od kratkih i jednostavnih rečenica po uzoru na govorni model.

– govori vrlo kratke, jednostavne, dobro poznate i dobro uvježbane tekstove

– opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja oblikujući vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica

– upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva

– djelomično točno govori vrlo kratke tekstove koji se sastoje od kratkih i jednostavnih rečenica po uzoru na govorni model


PP OŠ NJ A.7.4.

Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

– u usmenoj interakciji upotrebljava dobro uvježbane i dobro poznate komunikacijske obrasce, odgovara na jednostavna pitanja te postavlja jednostavna pitanja

– sudjeluje u kratkim i jednostavnim dijalozima i igri uloga

– djelomično sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji

PP OŠ NJ A.7.5.

Učenik piše srednje duge rečenice.

– piše poznate, dobro uvježbane, učestale riječi i srednje duge rečenice prema predlošku – djelomično točno piše riječi i srednje duge rečenice

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene – obitelj (članovi uže obitelji), prijatelji i vršnjaci

– Moj svijet: stanovanje (osnovne prostorije u domu), škola (osnovni školski pribor, školski predmeti), priroda (godišnja doba), promet (osnovna prijevozna sredstva), prehrana (osnovne prehrambene namirnice), zdravlje (osnovni dijelovi tijela), životinje (s kojima se učenik učestalo susreće).

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti, blagdani (Božić, Uskrs) i posebne prigode (rođendan).

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u prezentu (Ich gehe zu Fuß.), izricanje prošlih događaja (osnovni glagoli u perfektu), opisivanje osoba, stvari, radnji, aktivnosti i događaja predstavljanje sebe i drugih (Ich bin froh.), izricanje molbi (Komm mit!), postavljanje kratkih pitanja, primjerice, s ciljem upoznavanja druge osobe (Was magst du?) i uspostavljanja komunikacije s drugom osobom (Wie geht es Ihnen?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Mein Heft ist klein.) i htijenja (Ich muss gehen.), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba brojeva do sto, izricanje vremena i mjesta.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: slikopriče, slikovnice, strip, čestitka, jednostavni, kratki tekstovi popraćeni slikama i obrascima s osobnim podatcima, razglednica, kratka tekstualna poruka (SMS), kratko e-pismo.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika i/ili kraćih rečenica odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava) i dr.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj u obzir uzima potrebe, interese i mogućnosti učenika.

Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, ali i pomoću konkretnih primjera iz okoline (učenje na temelju konkretnih materijala: pravo voće, povrće, školski pribor).



B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ B.7.1.

Učenik na temelju primjera opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kulture zemalja njemačkoga govornog područja.

– navodi tipične karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja te ih uspoređuje s hrvatskima

– imenuje neke aktivnosti iz svakodnevice djece i mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji

– prepoznaje tipična jela i pića zemalja njemačkoga govornog područja

– čita prilagođenu bajku/priču na njemačkome jeziku, povezuje s istom na hrvatskome i prepričava sadržaj na hrvatskome jeziku

– primjereno reagira na čestitke na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku, pisano ili usmeno

– na temelju primjera opisuje neke od sličnosti i razlika između vlastite kulture i kulture zemalja njemačkoga govornog područja

PP OŠ NJ B.7.2.

Učenik opisuje jednostavne primjere pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

– na konkretnim primjerima jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku izdvaja pozitivne načine ophođenja

– prepoznaje primjerene oblike oslovljavanja u komunikaciji na njemačkome i hrvatskom jeziku

– primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku

– u kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na njemačkome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost

– pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na njemačkome jeziku

– opisuje neke od jednostavnih primjera pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.



C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ C.7.1.

Učenik primjenjuje neke od jednostavnih strategija učenja i uporabe jezika.

– opisuje osobna dostignuća i iskustvo u učenju njemačkoga jezika pomoću osjećanika

– uočava i primjenjuje korake koji ga vode do izvršenja zadatka

– traži pomoć i objašnjenje kad ne razumije zadatak

– uvažava pravila rada i izvršava zadatke u aktivnostima u skupini

– bilježi osobni napredak u učenju njemačkoga jezika te osjećaje i stavove prema učenju njemačkoga jezika

– djelomično primjenjuje neke od jednostavnih strategija učenja i uporabe jezika

PP OŠ NJ C. 7.2.

Učenik se služi nekim od izvora informacija.

– pomoću primjerenoga, jednostavnog videosadržaja dolazi do informacija

– priprema vrlo kratku i vrlo jednostavnu prezentaciju

– djelomično se služi nekim od izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.



Osnovna škola Njemački jezik 8. razred – 35 nastavnih sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ A.8.1.

Učenik razumije srednje duge tekstove pri slušanju i čitanju.

– globalno razumije srednje duge tekstove koji se sastoje od konkretnih jednostavnih, dobro poznatih, uvježbanih i prilagođenih rečenica povezanih s neposrednim okružjem i svakodnevicom

– uočava osnovnu poruku u dobro poznatim, uvježbanim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere pri čitanju

– prepoznaje ključne informacije te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem

– djelomično razumije srednje duge tekstove pri slušanju i čitanju

PP OŠ NJ A.8.2.

Učenik čita jednostavne i kratke tekstove.

– čita dobro uvježbane jednostavne, kratke tekstove

– prepoznaje i primjenjuje osnovna prozodijska obilježja njemačkoga jezika

– djelomično točno čita jednostavne i kratke tekstove

PP OŠ NJ A.8.3.

Učenik govori kratke tekstove koji se sastoje od jednostavnih rečenica po uzoru na govorni model.

– oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica i izgovara ih oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela

– upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce u novim situacijama

– opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja oblikujući vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica

– prepričava vrlo kratke obrađene tekstove pomoću predloška ili vođen pitanjima

– upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva

– djelomično točno govori kratke tekstove po uzoru na govorni model

PP OŠ NJ A.8.4.

Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

– u usmenoj interakciji upotrebljava dobro uvježbane i dobro poznate komunikacijske obrasce

– odgovara na jednostavna pitanja te postavlja jednostavna pitanja

– sudjeluje u jednostavnim dijalozima i igri uloga

– djelomično sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji

PP OŠ NJ A.8.5.

Učenik piše vrlo jednostavne i vrlo kratke tekstove.

– piše poznate, dobro uvježbane, vrlo jednostavne i vrlo kratke tekstove prema predlošku – djelomično točno piše vrlo jednostavne i vrlo kratke tekstove

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene – obitelj (članovi uže obitelji), prijatelji i vršnjaci

– Moj svijet: stanovanje (osnovne prostorije u domu), škola (osnovni školski pribor, školski predmeti), priroda (godišnja doba), promet (osnovna prijevozna sredstva), prehrana (osnovne prehrambene namirnice), zdravlje (osnovni dijelovi tijela) životinje

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti, blagdani (Božić, Uskrs) i posebne prigode (rođendan).

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u prezentu, perfektu i futuru, opisivanje osoba, stvari, radnji, aktivnosti i događaja, predstavljanje sebe i drugih, izricanje molbi (Spiel mit!), postavljanje kratkih pitanja, primjerice, s ciljem upoznavanja druge osobe (Wo wohnst du?) i uspostavljanja komunikacije s drugom osobom (Bist du morgen frei?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Deine Tasche gefällt mir.) i želja (Ich möchte Wasser trinken.), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba rednih brojeva do pet, izricanje vremena i mjesta.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: slikopriče, slikovnice, strip, čestitka, jednostavni i kratki tekstovi popraćene slikama i obrascima s osobnim podatcima, razglednica, kratka tekstualna poruka, kratko e-pismo.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kraćih rečenica odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava) i dr.

Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu se treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj u obzir uzima potrebe, interese i mogućnosti učenika.

Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, ali i pomoću konkretnih primjera iz okoline (učenje na temelju konkretnih materijala: pravo voće, povrće, školski pribor).




B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ B.8.1.

Učenik izdvaja sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.

– navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja njemačkoga govornog područja

– opisuje svoju svakodnevnicu i uspoređuje s onom svojih vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja

– na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

– opisuje likove iz njemačkih priča, bajki i drugih kraćih narativnih formi te ih uspoređuje s likovima iz hrvatske dječje književnosti

– izdvaja sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života

PP OŠ NJ B.8.2.

Učenik primjenjuje pozitivne načine ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

– prepoznaje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i u školi uvažavajući različitosti kultura

– primjereno reagira u jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku

– na temelju različitih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te prepoznaje moguće uzroke nesporazuma

– opisuje načine pomoći osobama u konfliktnim situacijama

– primjenjuje neke od pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.



C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ NJ C.8.1.

Učenik primjenjuje jednostavne strategije učenja i uporabe jezika.

– razvrstava jezične elemente prema sličnosti ili različitosti

– izrađuje najjednostavnije mentalne mape

– pokazuje samopouzdanje u uporabi jezika i prihvaća pogreške kao sastavni dio učenja

– primjenjuje jednostavne strategija učenja i uporabe jezika

PP OŠ NJ C. 8.2.

Učenik se služi različitim izvorima informacija.

– pronalazi informacije u različitim izvorima, uključujući i elektroničke medije – djelomično se služi različitim izvorima informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja.

Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.


Srednja škola, Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ (1) NJ A.1.1.

Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

– globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem

– globalno razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– neverbalno pokazuje razumijevanje, primjerice, pokazivanjem odgovarajuće slike, izvođenjem određene radnje, crtanjem

– uočava osnovnu poruku u srednje dugim i jednostavnim tekstovima

– razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno uz ponavljanja

– u manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te djelomično izvršava zadatke

PP SŠ (1) NJ A.1.2.

Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

– oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s općim temama

– planira, oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– prema predlošku opisuje svoje okružje, radnje i događaje

– pri izgovoru oponaša izgovor i intonaciju govornoga modela

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima

– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja

– razmjenjuje informacije u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim uvježbanim razgovorima karakterističnima za svoju struku

– sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga

– proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove prema modelu

– povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji, pokušavajući upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva

PP SŠ (1) NJ A.1.3.

Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

– oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanom predlošku

– dopunjava različite jednostavne obrasce (prenosi informacije) poznatim riječima

– primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka pomoću predloška

– pravilno piše poznate i učestale riječi

– piše predviđene tekstne vrste prema modelu

– pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju uvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Način življenja (svakodnevne aktivnosti, obitelj, prijatelji, stanovanje, zdravlje)

– Obrazovanje/škola i rad/zanimanje

– Slobodno vrijeme i zabava

– Teme povezane sa strukom.

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u prvom i trećem licu jednine i množine, opisivanje osoba, stvari, radnji, aktivnosti i događaja, predstavljanje sebe i drugih, izricanje molbi i davanje uputa (Hilf mir!, Spiel mit!), postavljanje kratkih pitanja da bi se uspostavila komunikacija (Wo wohnst du?, Bist du morgen frei?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Deine Tasche gefällt mir.) i želja (Ich möchte Wasser trinken.), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba rednih brojeva do pet, izricanje vremena i mjesta.

Jezik se prema PK uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Jezične strukture ne tumače se kao paradigme niti se koristi metajezikom, nego se potrebne strukture uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno razvoju i jezičnoj vještini učenika.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini, sukladno potrebama i mogućnostima učenika. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima, razni oblici prilagođenih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih dobi, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (primjerice, informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, razgovora, izvješća, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava dramatizacija, skeč), izrada umnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskog jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (primjerice, postavljanjem potpitanja), kao i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ (1) NJ B.1.1.

Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim međukulturnim susretima.

– primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pisano ili usmeno

– u raznim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

– uz poticaj primjereno reagira na čestitke i pozive te pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

PP SŠ (1) NJ B.1.2.

Učenik pokazuje zanimanje za učenje ciljnoga jezika.

– otvoreno i s interesom reagira na sadržaje na stranom jeziku

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama

– u kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanim sa stranim kulturama uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema Način življenja pogodna za usvajanje ishoda poput pronalaženja informacija o zemljama njemačkoga govornog područja, kao i za razvoj otvorenosti i znatiželje za strane i nerazumljive sadržaje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvješćivanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ (1) NJ C.1.1.

Učenik uočava i koristi se najosnovnijim strategijama učenja jezika.

– gleda i pozorno sluša nastavnika, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava učestale riječi i izraze u skladu sa svojim mogućnostima

– oponaša zvukove i intonaciju u skladu sa svojim mogućnostima

– povremeno primjenjuje različite strategija učenja i uporabe jezika prilagođene zadatku

– usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

– razvija pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

– surađuje s drugima u paru ili skupini

– uočava da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku

* u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

PP SŠ (1) NJ C.1.2.

Učenik upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku

– pronalazi jednostavne informacije u različitim izvorima

– koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika

– koristi se različitim izvorima informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na one usvojene u osnovnoj školi u nekome drugom stranom jeziku. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.




Srednja škola, Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ (1) NJ A.2.1.

Učenik razumije duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

– globalno i selektivno razumije duge i jednostavne prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem – u manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te djelomično izvršava zadatke

– globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– neverbalno pokazuje razumijevanje, primjerice, pokazivanjem odgovarajuće slike, izvođenjem određene radnje, crtanjem

– uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima

– pronalazi ključne informacije u tekstu

– razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno uz ponavljanja

PP SŠ (1) NJ A.2.2.

Učenik proizvodi kratke govorne tekstove.

– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama

– oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– prema predlošku opisuje svoje okružje, radnje i događaje

– prepričava kratke obrađene tekstove pomoću predloška ili vođen pitanjima

– pri izgovoru oponaša izgovor i intonaciju govornoga modela

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima

– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja

– razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim uvježbanim razgovorima karakterističnima za svoju struku

– sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga

– proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove prema modelu

– povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

PP SŠ (1) NJ A.2.3.

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.

– oblikuje kratke i jednostavne tekstove u skladu sa svojim mogućnostima prema poznatome i uvježbanom predlošku povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem

– piše predviđene tekstne vrste prema modelu

– povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

– oblikuje vrlo kratke i jednostavne tekstove u skladu sa svojim mogućnostima prema poznatome i uvježbanome predlošku povezane sa svojom strukom

– dopunjava različite jednostavne obrasce (prenosi informacije) poznatim riječima

– primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima

– pravilno piše poznate i učestale riječi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Način življenja (svakodnevne aktivnosti, obitelj, prijatelji, stanovanje, zdravlje)

– Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

– Slobodno vrijeme i zabava

– Teme povezane sa strukom.

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u prvom i trećem licu jednine i množine, opisivanje osoba, stvari, radnji, aktivnosti i događaja, predstavljanje sebe i drugih, izricanje molbi i davanje uputa (Hilf mir!, Spiel mit!), postavljanje kratkih pitanja da bi se uspostavila komunikacija (Wo wohnst du?, Bist du morgen frei?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Deine Tasche gefällt mir.) i želja (Ich möchte Wasser trinken.), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba rednih brojeva do deset, izricanje vremena i mjesta.

Jezik se prema PK uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Jezične strukture ne tumače se kao paradigme niti se koristi metajezikom, nego se potrebne strukture uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno razvoju i jezičnoj vještini učenika.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini, sukladno potrebama i mogućnostima učenika. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U drugom se razredu jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju, produbljuju i proširuju.

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima, razni oblici prilagođenih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih dobi, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (primjerice, informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, razgovora, izvješća, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava, dramatizacija, skeč), izrada umnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskog jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (primjerice, postavljanjem potpitanja), kao i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ (1) NJ B.2.1.

Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim međukulturnim susretima.

– uočava i opisuje pojedine karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja

– primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pisano ili usmeno

– u raznim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

– opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom

PP SŠ (1) NJ B.2.2.

Učenik pokazuje zanimanje za učenje ciljnoga jezika.

– otvoreno i s interesom reagira na sadržaje na stranom jeziku

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama

– u kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanim sa stranim kulturama uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema Način življenja pogodna za usvajanje ishoda poput pronalaženja informacija o zemljama njemačkoga govornog područja, kao i za razvoj otvorenosti i znatiželje za strane i nerazumljive sadržaje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvješćivanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ (1) NJ C.2.1.

Učenik uočava i koristi se nekim strategijama učenja jezika.

– gleda i pozorno sluša nastavnika, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava učestale riječi i izraze u skladu sa svojim mogućnostima

– oponaša zvukove i intonaciju

– razvija pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

– surađuje s drugima u paru ili skupini

– povezuje nove riječi s već poznatim sličnim riječima u materinskome jeziku

– uočava da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku

* u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

– povremeno primjenjuje različite strategija učenja i uporabe jezika prilagođene zadatku

– usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

PP SŠ (1) NJ C.2.2.

Učenik upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnome rječniku ili elektroničkome rječniku

– pronalazi i razvrstava jednostavne informacije u različitim izvorima

– koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika

– koristi se različitim izvorima informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na one usvojene u osnovnoj školi u nekome drugom stranom jeziku. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.



Srednja škola, Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja – 32 sata godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ (1) NJ A.3.1.

Učenik razumije duge tekstove pri slušanju i čitanju.

– globalno i selektivno razumije duge prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem

– globalno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovu strukom

– neverbalno pokazuje razumijevanje, primjerice, pokazivanjem odgovarajuće slike, izvođenjem određene radnje, crtanjem

– pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem

– razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno uz ponavljanja

– u manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te djelomično izvršava zadatke

PP SŠ (1) NJ A.3.2.

Učenik proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

– oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama

– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– prema predlošku opisuje svoje okružje, radnje i događaje

– prepričava kratke obrađene tekstove pomoću predloška ili vođen pitanjima

– pri izgovoru oponaša izgovor i intonaciju govornoga modela

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima

– pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju kratkih novih, neuvježbanih iskaza

– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja

– razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim uvježbanim razgovorima karakterističnima za svoju struku

– sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga

– proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove prema modelu

– povremeno sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji i pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza


PP SŠ (1) NJ A.3.3.

Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove.

– oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanom predlošku

– primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za svoju struku

– dopunjava različite jednostavne obrasce

– primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i kratkih osobnih poruka

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima

– pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, kratkih, neuvježbanih iskaza

– pravilno piše poznate i učestale riječi

– piše predviđene tekstne vrste prema modelu

– povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Način življenja (svakodnevne aktivnosti, obitelj, prijatelji, stanovanje, zdravlje)

– Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

– Slobodno vrijeme i zabava

– Teme povezane sa strukom.

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u prvom i trećem licu jednine i množine, opisivanje osoba, stvari, radnji, aktivnosti i događaja, predstavljanje sebe i drugih, izricanje molbi i davanje uputa (Hilf mir!, Spiel mit!), postavljanje kratkih pitanja da bi se uspostavila komunikacija (Wo wohnst du?, Bist du morgen frei?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Deine Tasche gefällt mir.) i želja (Ich möchte Wasser trinken.), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba rednih brojeva do 20, izricanje vremena i mjesta.

Jezik se prema PK uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Jezične strukture ne tumače se kao paradigme niti se koristi metajezikom, nego se potrebne strukture uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno razvoju i jezičnoj vještini učenika.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini, sukladno potrebama i mogućnostima učenika. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (primjerice, CV), razni oblici prilagođenih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih dobi, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (primjerice, informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, razgovora, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava, dramatizacija, skeč), izrada umnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskog jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (primjerice, postavljanjem potpitanja), kao i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ (1) NJ B.3.1.

Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim međukulturnim susretima.

– uočava pojedine karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim

– u raznim izvorima pronalazi informacije neke aktivnosti iz svakodnevice mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji

– primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pisano ili usmeno

– u raznim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

– prepoznaje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te djelomično opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura

PP SŠ (1) NJ B.3.2.

Učenik pokazuje zanimanje za učenje ciljnoga jezika.

– otvoreno i s interesom reagira na sadržaje na stranom jeziku

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama

– u kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanim sa stranim kulturama, uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema Način življenja pogodna za usvajanje ishoda poput pronalaženja informacija o zemljama njemačkoga govornog područja, kao i za razvoj otvorenosti i znatiželje za strane i nerazumljive sadržaje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvješćivanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ (1) NJ C.3.1.

Učenik uočava i koristi se najosnovnijim strategijama učenja jezika.

– gleda i pozorno sluša nastavnika, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava učestale riječi i izraze u skladu sa svojim mogućnostima

– oponaša zvukove i intonaciju

– razvija pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

– surađuje s drugima u paru ili u skupini

– otkriva logične veze među strukturama i pojmovima

– povezuje nove riječi s već poznatim sličnim riječima u materinskome jeziku i drugim jezicima koje uči (germanizmi, internacionalizmi) i uočava mogućnosti pozitivnoga transfera

– uočava da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku

*u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

– povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika prilagođene zadatku

– usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

PP SŠ (1) NJ C.3.2.

Učenik upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnome rječniku ili elektroničkome rječniku

– u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija

– koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika

– uz poticaj se koristi različitim izvorima informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na one usvojene u osnovnoj školi u nekome drugom stranom jeziku. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.




Srednja škola, Njemački jezik 1. razred, 1. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ (2) NJ A.1.1

Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

– globalno i selektivno razumije kratke i vrlo jednostavne prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem

– globalno razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– neverbalno pokazuje razumijevanje, primjerice, pokazivanjem odgovarajuće slike, izvođenjem određene radnje, crtanjem

– uočava osnovnu poruku u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim tekstovima

– razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno uz ponavljanja

– u manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih tekstova te djelomično uspijeva izvršiti zadatke

PP SŠ (2) NJ A.1.2.

Učenik proizvodi vrlo kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

– proizvodi vrlo kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove prema modelu

– povremeno učinkovito sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji te pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju uvježbanih iskaza

– oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s općim temama

– prema predlošku opisuje svoje okružje, radnje i događaje

– pri izgovoru oponaša izgovor i intonaciju govornoga modela

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u vrlo kratkim uvježbanim iskazima

– oblikuje prema predlošku vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– pokušava postaviti jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja

– sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga

PP SŠ (2) NJ A.1.3.

Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

– oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanom predlošku

– dopunjava različite jednostavne obrasce (prenosi informacije) poznatim riječima

– primjenjuje pravila pisanja vrlo kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka pomoću predloška

– pravilno piše poznate i učestale riječi

– piše predviđene tekstne vrste prema modelu

– pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju uvježbanih iskaza

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Način življenja (svakodnevne aktivnosti, obitelj, prijatelji, stanovanje, zdravlje)

– Obrazovanje/škola i rad/zanimanje

– Slobodno vrijeme i zabava

– Teme povezane sa strukom.

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u prvom i trećem licu jednine i množine, opisivanje osoba, stvari, radnji, aktivnosti i događaja, predstavljanje sebe i drugih, izricanje molbi i davanje uputa (Hilf mir!, Spiel mit!), postavljanje kratkih pitanja da bi se uspostavila komunikacija (Wo wohnst du?, Bist du morgen frei?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Deine Tasche gefällt mir.) i želja (Ich möchte Wasser trinken.), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba rednih brojeva do pet, izricanje vremena i mjesta.

Jezik se prema PK uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Jezične strukture ne tumače se kao paradigme niti se koristi metajezikom, nego se potrebne strukture uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno razvoju i jezičnoj vještini učenika.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini, sukladno potrebama i mogućnostima učenika. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima razni oblici prilagođenih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih dobi, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (primjerice, informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, razgovora, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava, dramatizacija, skeč), izrada umnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu se vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati na materinskom jeziku.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (primjerice, postavljanjem potpitanja), kao i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ (2) NJ B.1.1.

Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim međukulturnim susretima.

– primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pisano ili usmeno

– u raznim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

– uz poticaj primjereno reagira na čestitke i pozive te pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

PP SŠ (2) NJ B.1.2.

Učenik pokazuje zanimanje za učenje ciljnoga jezika.

– otvoreno i s interesom reagira na sadržaje na stranom jeziku

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama

– u kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanim sa stranim kulturama, uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema Način življenja pogodna za usvajanje ishoda poput pronalaženja informacija o zemljama njemačkoga govornog područja, kao i za razvoj otvorenosti i znatiželje za strane i nerazumljive sadržaje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku

Međukulturalni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvješćivanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ (2) NJ C.1.1.

Učenik uočava i koristi se najosnovnijim strategijama učenja jezika.

– gleda i pozorno sluša nastavnika, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava učestale riječi i izraze u skladu sa svojim mogućnostima

– oponaša zvukove i intonaciju u skladu sa svojim mogućnostima

– razvija pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

– surađuje s drugima u paru ili skupini

– uočava da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku

*u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

– povremeno primjenjuje različite strategija učenja i uporabe jezika prilagođene zadatku

– usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

PP SŠ (2) NJ C.1.2.

Učenik upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku

– pronalazi jednostavne informacije u različitim izvorima

– koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika

– uz poticaj se koristi različitim izvorima informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na one usvojene u osnovnoj školi u nekome drugom stranom jeziku. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.




Srednja škola, Njemački jezik 2. razred, 2. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ (2) NJ A.2.1.

Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

– globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem

– globalno razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– neverbalno pokazuje razumijevanje, primjerice, pokazivanjem odgovarajuće slike, izvođenjem određene radnje, crtanjem

– uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima

– pronalazi ključne informacije u tekstu

– razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno uz ponavljanja

– u manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te djelomično izvršava zadatke

PP SŠ (2) NJ A.2.2.

Učenik proizvodi kratke govorne tekstove.

– oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s općim temama

– oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– prema predlošku opisuje svoje okružje, radnje i događaje

– prepričava kratke obrađene tekstove pomoću predloška ili vođen pitanjima

– pri izgovoru oponaša izgovor i intonaciju govornoga modela

– proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove prema modelu

– povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima

– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja

– razmjenjuje informacije u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim uvježbanim razgovorima karakterističnima za svoju struku

– sudjeluje u kratkim uvježbanim dijalozima i igrama uloga

PP SŠ (2) NJ A.2.3.

Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove.

– oblikuje kratke i vrlo jednostavne tekstove u skladu sa svojim mogućnostima prema poznatome i uvježbanom predlošku povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem

– oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove u skladu sa svojim mogućnostima prema poznatome i uvježbanom predlošku povezane sa svojom strukom

– dopunjava različite jednostavne obrasce (prenosi informacije) poznatim riječima

– primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u kratkim uvježbanim iskazima

– pravilno piše poznate i učestale riječi

– piše predviđene tekstne vrste prema modelu

– povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Način življenja (svakodnevne aktivnosti, obitelj, prijatelji, stanovanje, zdravlje)

– Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

– Slobodno vrijeme i zabava

– Teme povezane sa strukom.

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u prvom i trećem licu jednine i množine, opisivanje osoba, stvari, radnji, aktivnosti i događaja, predstavljanje sebe i drugih, izricanje molbi i davanje uputa (Hilf mir!, Spiel mit!), postavljanje kratkih pitanja da bi se uspostavlila komunikacija (Wo wohnst du?, Bist du morgen frei?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Deine Tasche gefällt mir.) i želja (Ich möchte Wasser trinken.), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba rednih brojeva do deset, izricanje vremena i mjesta.

Jezik se prema PK uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Jezične se strukture ne tumače kao paradigme niti se koristi metajezikom, nego se potrebne strukture uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno razvoju i jezičnoj vještini učenika.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini, sukladno potrebama i mogućnostima učenika. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U drugom razredu jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima razni oblici prilagođenih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih dobi, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (primjerice, informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, razgovora, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije treba pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava, dramatizacija, skeč), izrada umnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu se vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskog jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (primjerice, postavljanjem potpitanja), kao i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ (2) NJ B.2.1.

Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim međukulturnim susretima.

– uočava i opisuje pojedine karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja

– primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pisano ili usmeno

– u raznim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

– uz poticaj opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom

PP SŠ (2) NJ B.2.2.

Učenik pokazuje zanimanje za učenje ciljnoga jezika.

– otvoreno i s interesom reagira na sadržaje na stranom jeziku

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama

– u kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanim sa stranim kulturama, uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema Način življenja pogodna za usvajanje ishoda poput pronalaženja informacija o zemljama njemačkoga govornog područja, kao i za razvoj otvorenosti i znatiželje za strane i nerazumljive sadržaje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvješćivanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ (2) NJ C.2.1.

Učenik uočava i koristi se nekim strategijama učenja jezika.

– gleda i pozorno sluša nastavnika, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava učestale riječi i izraze u skladu sa svojim mogućnostima

– oponaša zvukove i intonaciju

– razvija pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

– surađuje s drugima u paru ili skupini

– povezuje nove riječi s već poznatim sličnim riječima u materinskome jeziku

– uočava da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku

* u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

– povremeno primjenjuje različite strategija učenja i uporabe jezika prilagođene zadatku

– usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

PP SŠ (2) NJ C.2.2.

Učenik upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnome rječniku ili elektroničkome rječniku

– pronalazi i razvrstava jednostavne informacije u različitim izvorima

– koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika

– uz poticaj koristi se različitim izvorima informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako da je model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.




Srednja škola, Njemački jezik 3. razred, 3. godina učenja – 32 sata godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ (2) NJ A.3.1.

Učenik razumije srednje duge tekstove pri slušanju i čitanju.

– globalno i selektivno razumije srednje duge prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem

– globalno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom

– neverbalno pokazuje razumijevanje, primjerice, pokazivanjem odgovarajuće slike, izvođenjem određene radnje, crtanjem

– pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem

– razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno uz ponavljanja

– u manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih tekstova te uz podršku izvršava zadatke

PP SŠ (2) NJ A.3.2.

Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama

– oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane sa svojom strukom

– prema predlošku opisuje svoje okružje, radnje i događaje

– prepričava kratke obrađene tekstove pomoću predloška ili vođen pitanjima

– pri izgovoru oponaša izgovor i intonaciju govornoga modela

– proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove prema modelu

– povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji i pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima

– pokušava produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju kratkih novih, neuvježbanih iskaza

– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja

– razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim uvježbanim razgovorima karakterističnima za svoju struku

– sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga

PP SŠ (2) NJ A.3.3.

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.

– oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanom predlošku

– primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za svoju struku

– dopunjava različite jednostavne obrasce

– primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i kratkih osobnih poruka

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima

– pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, kratkih, neuvježbanih iskaza

– pravilno piše poznate i učestale riječi

– piše predviđene tekstne vrste prema modelu

– povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Način življenja (svakodnevne aktivnosti, obitelj, prijatelji, stanovanje, zdravlje)

– Obrazovanje / škola i rad /zanimanje

– Slobodno vrijeme i zabava

– Teme povezane sa strukom.

Preporučeni jezični sadržaji: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji i aktivnosti u prvom i trećem licu jednine i množine, opisivanje osoba, stvari, radnji, aktivnosti i događaja, predstavljanje sebe i drugih, izricanje molbi i davanje uputa (Hilf mir!, Spiel mit!), postavljanje kratkih pitanja da bi se uspostavila komunikacija (Wo wohnst du?, Bist du morgen frei?), odgovaranje na takva pitanja, izricanje posvojnosti (Deine Tasche gefällt mir.) i želja (Ich möchte Wasser trinken.), korištenje negacijom (nein/nicht), uporaba rednih brojeva do 20, izricanje vremena i mjesta.

Jezik se prema PK uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Jezične strukture ne tumače se kao paradigme niti se koristi metajezikom, nego se potrebne strukture uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno razvoju i jezičnoj vještini učenika.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini, sukladno potrebama i mogućnostima učenika. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima razni oblici prilagođenih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih dobi, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (primjerice, informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, razgovora, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije treba pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava, dramatizacija, skeč), izrada umnih mapa, prezentacija, letka, brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskog jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (primjerice, postavljanjem potpitanja), kao i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz upotrebu udžbenika i sl.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

PP SŠ (2) NJ B.3.1.

Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim međukulturnim susretima.

– uočava pojedine karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim

– u raznim izvorima pronalazi informacije i neke aktivnosti iz svakodnevice mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji

– primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pisano ili usmeno

– u raznim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja

– uz poticaj prepoznaje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura

PP SŠ (2) NJ B.3.2.

Učenik pokazuje zanimanje za učenje ciljnoga jezika.

– otvoreno i s interesom reagira na sadržaje na stranome jeziku

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama

– u kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanim sa stranim kulturama, uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema Način življenja pogodna za usvajanje ishoda poput pronalaženja informacija o zemljama njemačkoga govornog područja, kao i za razvoj otvorenosti i znatiželje za strane i nerazumljive sadržaje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvješćivanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

PP SŠ (2) NJ C.3.1.

Učenik uočava i koristi se najosnovnijim strategijama učenja jezika.

– gleda i pozorno sluša nastavnika, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava učestale riječi i izraze u skladu sa svojim mogućnostima

– oponaša zvukove i intonaciju

– razvija pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

– surađuje s drugima u paru ili skupini

– otkriva logične veze među strukturama i pojmovima

– povezuje nove riječi s već poznatim sličnim riječima u materinskome jeziku i drugim jezicima koje uči (germanizmi, internacionalizmi) i uočava mogućnosti pozitivnoga transfera

– povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika prilagođene zadatku

– usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika

– uočava da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku

* u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

PP SŠ (2) NJ C.3.2.

Učenik upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.

– služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnome rječniku ili elektroničkome rječniku

– u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija

– koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika

– uz poticaj se koristi različitim izvorima informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.



E. Povezanost s drugim predmetima

Njemački je jezik sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja u okviru kojega se razvijaju ključne kompetencije za stjecanje i prijenos znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti, stoga je usko povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikula na svim razinama obrazovanja. Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika omogućeno je razvijanje svih temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje, a činjenica da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja povezuje Njemački jezik sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i gotovo svim predmetima. Učenje stranoga jezika povezano je sa svim odgojno-obrazovnim područjima. U skladu s dobi učenika i njihovim napretkom i znanjima iz svih ostalih predmetnih područja, nastava stranih jezika nastoji ta predznanja integrirati na primjeren način i učenike poticati na povezivanje sadržaja iz drugih predmeta i stranoga jezika. Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostaloga, uključuju jezične sadržaje i kulturu življenja, ali i zbog primjene različitih metoda poučavanja i izvora znanja, povezanost se ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim, umjetničkim, prirodoslovnim, tehničkim, informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim područjem. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Njemački jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i društveni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije), a druge se međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja i tema u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta. Učenika se potiče da se koristi svojim iskustvom povezanim s učenjem materinskog jezika te da razvija što veću samostalnost u učenju jezika. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti i povezivanju cjelokupnoga jezičnog obrazovanja, razvoju svjesnosti o jeziku, povezanosti jezika i kulture te svjesnosti o učenju jezika.

F. Učenje i poučavanje predmeta

Iskustva učenja i poučavanja

Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga učenja i poučavanja njemačkoga jezika, pri čemu se uvažavaju učenikov kognitivni, afektivni i jezični razvoj te njegove potrebe, interesi kao i neposredno životno okružje. Tijekom takva učenja i poučavanja prenose se nova znanja uvažavajući učenikova prethodna iskustva učenja. Učenje jezika jest dinamičan, aktivan proces koji učeniku pruža mogućnost za kreativno učenje te za raznoliku upotrebu jezika. Stoga učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba stvarati prilike za konkretnu primjenu naučenoga. Takav pristup pridonosi razvoju i održavanju motivacije kao jednom od ključnih preduvjeta za uspjeh u učenju i poučavanju stranih jezika pa tako i njemačkoga jezika.

Cilj je učenja i poučavanja njemačkoga jezika razvijati u učenika komunikacijsku jezičnu kompetenciju proširenu elementima međukulturne kompetencije te ih pripremati za samostalno učenje kao temelj cjeloživotnoga učenja. Pritom se učenika prvenstveno potiče na sudjelovanje u interakciji na njemačkom jeziku. Funkcionalna uporaba jezika bitno je značajnija sastavnica učenja i poučavanja njemačkoga jezika nego gramatička ispravnost u izražavanju. Osvješćivanje jezika kao sustava spor je i dugotrajan proces koji je potrebno provoditi postupno i promišljeno strukturirajući usvajanje znanja i razvoj vještina u spiralnoj progresiji. Učenika treba ohrabrivati u prepoznavanju i primjeni strategija učenja koje se temelje na povezivanju s učenjem materinskoga jezika, a koje potiču njegovu samostalnost.

Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba uvažavati različite stilove učenja, obuhvaćati raznolike oblike poučavanja i rada te biti prilagođeno razvojnoj dobi i mogućnostima učenika. Težište je učenja jezika na slušnome razumijevanju i govornoj komunikaciji, a učenje i poučavanje temelji se na učenju svim osjetilima te na cjelovitome učenju.

Kako bi učenik bio uspješan u učenju, potrebno ga je poticati na stvaranje rutina u učenju s obzirom na vrijeme i prostor te mu pružiti podršku u planiranju učenja tako da organizira prioritete u učenju, poučiti ga ulančavanju znanja i vještina te njihovoj primjeni, poučiti ga različitim strategijama učenja te ga poticati na razmišljanje i evaluaciju vlastitoga procesa učenja. Pri odabiru primjerenoga oblika prilagodbe za pojedinoga učenika s teškoćama valja voditi računa o individualnim potrebama i obilježjima učenika s teškoćama. U postupku prilagođavanja moguće je prilagoditi nastavne sadržaje, ciljeve i ishode, kao i vrijeme usvajanja ili rada na zadatku, količinu pojmova, strategije i metode poučavanja i slično. Svaka prilagodba podrazumijeva primjerene didaktičko-metodičke postupke u radu koji obuhvaćaju odabir primjerenih strategija i postupaka prilagođavanja u poučavanju sukladno sposobnostima učenika: perceptivno, spoznajno, govorno i prilagođavanje zahtjeva. Određivanjem učenikova preferiranoga stila učenja i njegovim utjecajem na odabir poticaja i aktivnosti, postiže se veća učinkovitost procesa učenja i poučavanja.

Učenjem stranih jezika, među njima i njemačkoga, proširuje se učenikovo iskustvo, potiče kognitivni razvoj te razvija analitičko i kreativno mišljenje. Upoznajući se s elementima stranih društava i kultura, razvijajući poštovanje i interes za njih, učenik upoznaje multikulturalnost kao bitno obilježje suvremenih društava obogaćujući tako svoj identitet.

Za učenike u posebnom programu uz individualizirani pristup učitelji planiraju individualizirani kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima primjerene individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.

Uloga učitelja

Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika usmjerenoga na učenika iznimno je važna uloga učitelja. Poticanje učenikova interesa za njemački jezik i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika. Stoga je važna zadaća učitelja osigurati ugodno i poticajno razredno ozračje izborom aktivnosti primjerenih učenikovu kognitivnom i afektivnom razvoju, pri čemu treba voditi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama među učenicima. Učitelj jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja njemačkoga jezika u kojemu učenik bez stresa i straha pred učiteljem i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji, što mu omogućuje doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje jezikom. Učitelj je moderator, voditelj, pomagač i savjetnik u nastavnome procesu koji podržava i vodi učenika u procesu učenja i osnažuje ga na njegovu putu prema samostalnosti, poučavajući ga ne samo jezičnim, nego i izvanjezičnim sadržajima te različitim kognitivnim i socijalno-afektivnim strategijama učenja jezika. Učitelj potiče i razvoj drugih kompetencija važnih za cjeloživotno učenje. U radu s učenicima s teškoćama od učitelja se očekuje prepoznavanje i uvažavanje odgojno-obrazovnih potreba učenika. U tom smislu njegova je uloga odabrati primjerene poticaje, načine, oblike i metode rada te strategije podrške.

Radi osiguravanja kvalitete učenja i poučavanja te napretka učenika, učitelj treba dobro poznavati cijelu kurikulnu vertikalu predmeta Njemački jezik. Učitelj treba biti osposobljen za samostalno donošenje odluka o primjeni kurikula, izboru materijala te izboru metoda poučavanja. Također, učitelj ima aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, svojim sustručnjacima, drugim učiteljima u školi i izvan nje, strukovnim udrugama te mjerodavnim obrazovnim institucijama kako bi učeniku omogućio što bolje i učinkovitije napredovanje u usvajanju znanja, vještina i stavova u predmetu Njemački jezik. Od učitelja se očekuje profesionalni pristup koji podrazumijeva etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Učitelj treba pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito usavršavati.

Materijali i izvori

Učenicima tijekom nastavnoga procesa u školskome i izvanškolskom okružju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja prilagođeni učenikovu jezičnom, kognitivnom i afektivnom stupnju razvoja, njegovim interesima i potrebama.

Tijekom učenja i poučavanja rabe se primjerena nastavna sredstva i pomagala, a osim njima, učitelj se služi prilagođenim i autentičnim tiskanim, digitalnim, interaktivnim i multimedijskim sadržajima i materijalima iz različitih izvora primjerenoga sadržaja. Tekstovi kojima se koriste u radu s učenicima s teškoćama moraju biti jezično, grafički i sadržajno uređeni u skladu s preporukama za pripremu građe lagane za čitanje. Kad okolnosti to dopuštaju, preporuča se izbor nastavnih materijala koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih predmeta i njemačkoga jezika. Naročito je korisna primjena nastavnih sredstava poput kartica riječi, slikovnih rječnika, slovarice i sl. Učenik također sudjeluje u izboru nastavnoga materijala, čime se potiče njegova samostalnost i preuzimanje odgovornosti za učenje.

Potrebno je naglasiti važnost izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, primjerice, televizijskim programima na njemačkome jeziku ili programima predviđenim za učenje njemačkoga jezika, raznim digitalnim aplikacijama za učenje njemačkoga jezika i općenito svim vrstama multimedijskih sadržaja na njemačkome jeziku.

Okružje za učenje

Uspjeh u učenju i poučavanju njemačkoga jezika u velikoj mjeri ovisi i o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržemu i lakšem ovladavanju jezikom. U takvu je okružju učenje i poučavanje usmjereno na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima.

Učenje njemačkoga jezika jest proces koji se odvija u školskome i izvanškolskom okružju. Kako bi se omogućila raznovrsnost okružja u kojemu se uči i poučava te pogodovalo učinkovitomu učenju, poželjno je učenje i poučavanje nadograditi planiranim aktivnostima kao što su kontakt s govornicima njemačkoga jezika u stvarnome i digitalnom okružju, posjeti kulturnim centrima, projekcijama, izložbama, posjeti zemljama njemačkoga govornog područja. Promišljena uporaba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji mogu pridonijeti stvaranju poticajnoga i produktivnog okružja. Digitalno okružje, koje je današnjemu učeniku prirodno okružje, nudi brojne prilike za svjesno i nesvjesno usvajanje novih jezičnih znanja i vještina.

Određeno vrijeme za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Njemački se jezik u posebnom programu, uz individualizirani pristup, uči kao izborni nastavni predmet od 1. razreda osnovne škole.

Autonomija učitelja podrazumijeva samostalno donošenje odluka povezanih s implementacijom kurikula što, između ostaloga, znači da učitelj samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda. Pritom treba voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili, ovisi o velikomu broju različitih čimbenika: motivaciji za učenje jezika, broju učenika u razrednome odjelu ili kombiniranom razrednom odjelu pa čak i o dobu dana kad učenici imaju određeni nastavni predmet. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava njemački jezik. Važno je osigurati optimalne pedagoške uvjete za učenje njemačkoga jezika te voditi računa o mjestu i vremenu poučavanja.

Vrijeme učenja svakako treba sagledati u kontekstu izloženosti učenika njemačkomu jeziku. Naime, uspjeh u učenju je bolji što su učenici češće u doticaju s ciljnim jezikom te im to treba omogućiti u što većoj mjeri na što više načina, primjerice, praćenjem prikladnih videosadržaja (crtanih filmova i sl.).

Grupiranje učenika

Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba poticati učenike na postupno osamostaljivanje u učenju i na grupni rad. Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama, gdje svaki učenik ima priliku za aktivno sudjelovanje.

G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Njemački jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

U predmetu Njemački jezik vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Usvojenost ishoda u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija i domeni Samostalnost u ovladavanju jezikom prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.

Elementi vrednovanja u predmetu Njemački jezik u posebnom programu, uz individualizirani pristup, jesu sljedeće jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima.

Elementi vrednovanja u prvome i drugom razredu osnovne škole su slušanje i govorenje, a od trećega razreda do kraja osnovne škole elementi vrednovanja su čitanje s razumijevanjem, slušanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.

U srednjoj su školi elementi vrednovanja razumijevanje (recepcija pisanih i govornih tekstova) i izražavanje (interakcija i produkcija pisanih i govornih tekstova.)

Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima usvojenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Učenička se izvedba procjenjuje na temelju kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima usvojenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za usvajanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.

Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.

Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne rezultira ocjenama. Usmjereno je na promišljanje o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnim samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja učenici koriste portfolijem, dnevnikom učenja, rubrikama za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i sl. Učenici su upoznati s izradom kriterija za vrednovanje i samovrednovanje, što pridonosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao i vrednovanje za učenje, i ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.

Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom predmeta Njemački jezik tijekom školske godine ili na njezinu kraju, kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se u skladu s individualiziranim kurikulom, a napredak učenika procjenjuje se u odnosu na njega samoga. Koriste se različiti oblici pisanih i usmenih provjera znanja koje su prilagođene odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebnih za određenu ocjenu.

Prilagodbe vrednovanja uključuju prilagodbe procesa vrednovanja, prilagodbe ispitnih materijala i sredstava te prilagodbe metoda vrednovanja. Prilagodbe procesa vrednovanja odnose se na prilagodbe trajanja ispitnih situacija, mogućnost stanki, mogućnost uporabe pomagala i asistivne tehnologije, pomoć druge osobe u izvođenju aktivnosti, motivirajuće usmjeravanje (hrabrenje, poticanje) i sl. Prilagodbe ispitnih materijala i sredstava uključuju drukčiji oblik pitanja, manji broj zadataka, drukčije postavljene zadatke (razdijeljeni po koracima, zadatci alternativnog tipa umjesto višestrukoga izbora, zadatke povezivanja, sređivanja ili dopunjavanja itd., s uvođenjem perceptivne podrške i sl.) dok se prilagodbe metoda vrednovanja odnose na prilagodbe u usmenom ispitivanju, prilagodbe u pisanoj provjeri te prilagodbe u praktičnom radu. Osnovno je pravilo da se u vrednovanju primjenjuju iste prilagodbe kao i u ostalim etapama odgojno-obrazovnog procesa.

Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).

Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži uporaba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika potrebno je poticati i pratiti i usvojenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Usvojenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnome praćenju.

Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir usvojenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.

POSEBNI KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA
FRANCUSKI JEZIK

A. Svrha i opis predmeta

Osnovna je svrha nastavnoga predmeta Francuski jezik učenike pripremiti za razvijanje vještina potrebnih za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju na francuskome jeziku u različitim životnim situacijama te samostalno stjecanje i primjenu znanja. Učeći francuski jezik, učenik usvaja znanja i razvija vještine i stavove koji mu omogućuju bolje razlikovanje i razumijevanje svoje i frankofonskih kultura, poštovanje različitosti te osvješćivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnog identiteta. Učenici s teškoćama u razvoju uključuju se u odgojno-obrazovni sustav uz odgovarajuće mjere potpore u različitom opsegu, a prema osobnim potrebama i osobitostima.

Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika učenika potiče na razumijevanje važne uloge poučavanja i učenja francuskoga jezika, upoznavanje frankofonskih kultura i razvoj vlastite višejezičnosti i višekulturnosti što ga motivira na cjeloživotni razvoj vlastitoga frankofonskog identiteta. Konačno, poučavanje i učenje francuskoga jezika učeniku osigurava lakšu i uspješniju integraciju u društveni, gospodarski i kulturni život Republike Hrvatske, kao i u zajednicu više od 200 milijuna govornika francuskoga jezika, olakšava učenje drugih stranih jezika te omogućuje uključivanje i sudjelovanje na tržištu rada.

Poučavanjem i učenjem francuskoga jezika promiču se temeljne vrijednosti, kao što su znanje, identitet, poštovanje drugih te poduzetnost i odgovornost. Znanje francuskoga jezika učeniku omogućuje bolje spoznavanje i razumijevanje sebe, svojih osobitosti i vlastitoga okružja te vlastitoga međuodnosa s okružjem. Upoznajući frankofonsku kulturu, učenik osvješćuje i učvršćuje svoj nacionalni identitet i izgrađuje njegovu frankofonsku sastavnicu te se ostvaruje kao osoba koja je u mogućnosti prihvatiti nova iskustva i spoznaje. U procesu poučavanja i učenja francuskoga jezika učenik upoznaje život svojih vršnjaka i stanovnika frankofonskih zemalja, promišlja o njihovoj svakodnevici te uči poštovati, prihvatiti i cijeniti druge. Poštujući različitost obrazovnih mogućnosti i razinu postignuća, aktivnim sudjelovanjem u procesu poučavanja i učenja učenik razvija čitalačke navike, samoinicijativnost i odgovornost, što mu omogućuje konstruktivno, kreativno i inovativno razvijanje osobnih potencijala i kompetencija.

Načela učenja i poučavanja francuskoga jezika

Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika karakterizira otvorenost i prilagodljivost, a temelji se na uporabi pristupa primjerenih cjelovitomu razvoju učenika. Poticajno iskustvo učenja francuskoga jezika ostvaruje se povezivanjem znanja i vještina, uporabom različitih oblika aktivnoga učenja usmjerenoga na učenika te usklađivanjem načina i sadržaja poučavanja s učenikovim interesima i potrebama. Takav pristup nastavi Francuskoga jezika učeniku osigurava uspješan prelazak iz jednoga razreda u drugi te upućuje na vrijednost naučenoga i njegovu važnost za cjeloživotni osobni rast i razvoj.

Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnome kurikulu

Francuski jezik poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezni, izborni ili fakultativni nastavni predmet. Uz različito definirane ishode po razredima učenik postiže razinu usvojenosti znanja i vještina od A1 do B2 prema ZEROJ-u, ovisno o satnici pojedinoga programa i sposobnostima učenika.

Slika 1. Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnomu kurikulu

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja

Ciljevi su poučavanja i učenja francuskoga jezika sljedeći:

– stjecanje jezičnih znanja koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na jezično prihvatljiv način

– stjecanje znanja o društvenim odnosima i društveno-jezičnim pravilima koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na društveno prihvatljiv način

– stjecanje znanja o organiziranju, strukturiranju i prilagođavanju tekstova koji će učeniku omogućiti funkcionalno usvajanje usmene i pisane komunikacije

– razvoj jezičnih djelatnosti: slušanja, čitanja, govorenja, pisanja

– prepoznavanje najznačajnijih frankofonskih društveno-kulturnih obilježja, razvijanje međukulturnih vještina i stavova te razvijanje svijesti o važnosti vlastite kulture i drugih kultura potrebnih za uspješno sudjelovanje u međukulturnim susretima s pripadnicima frankofonskih kultura

– stjecanje znanja, vještina i stavova koji će učeniku pružiti mogućnost i razviti sposobnost za samostalnost i cjeloživotno učenje francuskoga jezika.

C. Struktura – domene predmetnoga kurikula

Tri su domene predmetnoga kurikula Francuskoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Francuski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti francuskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Francuskoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Francuski jezik (vidi Sliku 2.).

Slika 2. Grafički prikaz organizacije nastavnoga predmeta Francuski jezik u svim godinama učenja

Domena Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacija na francuskome jeziku podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se:

– na stjecanju znanja o francuskome jeziku što podrazumijeva znanja o leksiku, gramatici, semantici, pragmatici, fonologiji, ortografiji, ortoepiji i društveno-jezičnim pravilima (pravila pristojnoga ponašanja, razlike u registru, dijalekti, pravila neverbalnoga komuniciranja) tipičnima za komunikaciju s frankofonima

– na ovladavanju vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu u skladu s jezičnim znanjima što podrazumijeva vještinu slušanja i razumijevanja govorenih poruka, vještinu govorenja, vještinu čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova, usmenoga i pisanog međudjelovanja (razgovora).

Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnom svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u kurikul predmeta Francuski jezik na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o različitosti.

Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje govornika i komuniciranje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da može:

– spoznati sličnosti i razlike među kulturama

– na empatičan, prilagodljiv i otvoren način razumjeti, prihvatiti i poštovati govornika francuskoga jezika i frankofonskih kultura

– izgraditi skladne međukulturne odnose na temelju učinkovite i kontekstu primjerene komunikacije s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije učeniku pomaže prihvatiti različitosti, osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnom okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje.

Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom

Ovladavanje strategijama učenja ključ je uspješnoga razvoja komunikacijske kompetencije u francuskome jeziku i preduvjet za njezin cjeloživotni razvoj.

Učenik uz podršku učitelja:

– planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje

– razvija motivaciju i ustrajnost

– razvija pozitivan stav prema učenju i radu

– pronalazi, odabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija

– unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine.

Preuzimanje aktivne uloge u procesu učenja omogućuje učeniku uspješno usvajanje ciljeva i zadovoljavanje potreba čime razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama

Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena nastavnoga predmeta Francuski jezik međusobno se prožimaju i dopunjuju i tako čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu kurikula.

Svi odgojno-obrazovni ishodi, kao i njima pripadajuća razrada ishoda, razvijaju se kumulativno po razredima: usvajanje svakoga pojedinog ishoda u određenome razredu podrazumijeva i usvojenost ishoda iz prethodnih razreda.

Kurikulom predložena razrada ishoda ne predstavlja sve sadržaje, nego samo one ključne za usvajanje ishoda koje učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. Ključni pojam za razumijevanje odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija jest tekst. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.

U kurikulu Francuskoga jezika broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u jezičnim vještinama primanja ili proizvodnje. U vještinama slušanja i čitanja: vrlo kratak tekst sadrži do 20 riječi, kratak tekst od 20 do 30 riječi, srednje dug tekst od 30 do 40 riječi, dug tekst od 40 do 50 riječi, vrlo dug tekst više od 50 riječi. U vještinama pisanje i govorenja: vrlo kratak tekst sadrži do 10 riječi, kratak tekst od 10 do 15 riječi, srednje dug tekst od 15 do 20 riječi, dug tekst od 20 do 25 riječi te vrlo dug tekst više od 25 riječi.

Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog…), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje…), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost…) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka…). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja.

Preporuke za usvajanje ishoda iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom predstavljaju temeljne smjernice za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, a nalaze se nakon svakoga razreda.

Razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova. U Tablici 1. nalaze se objašnjenja oznaka ishoda.

Tablica 1. Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

FJFrancuski jezik
PP OŠPosebni programi osnovna škola
PP SŠPosebni programi srednja škola
PP SŠ FJ (1)Ishodi za srednju školu: Francuski jezik kao prvi strani jezik
PP SŠ FJ (2)Ishodi za srednju školu: Francuski jezik kao drugi strani jezik
A.Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.Oznaka razreda
1.2.Oznaka rednoga broja ishoda

Primjer 1.

PP OŠ FJ A.1.1.

Posebni program, Osnovna škola, Francuski jezik, domena Komunikacijska jezična kompetencija, prvi razred, prvi ishod

Osnovna škola Francuski jezik, 1. razred – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ A.1.1.

Učenik razumije učestale riječi u prilagođenome govoru.

– reagira, verbalno i neverbalno, na učestale riječi

– prepoznaje razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik

– pokazuje razumijevanje izgovorene riječi povezujući je sa slikom

– razumije dio učestalih riječi ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja

PP OŠ FJ A.1.2.

Učenik prepoznaje grafijske slike učestalih riječi.

– pokazuje razumijevanje usmeno usvojenih riječi

– povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom

– pokazuje razumijevanje napisane riječi povezujući je sa slikom

– prepoznaje dio grafijskih slika učestalih riječi

 

  

PP OŠ FJ A.1.3.

Učenik piše učestale riječi prema predlošku.

– piše učestale riječi prema grafomotoričkom predlošku

– prepoznaje francuske grafeme

– prepoznaje francuske grafeme i osnovne razlike između grafije hrvatskoga i francuskog jezika

– djelomično točno piše dio učestalih riječi prema grafomotoričkom predlošku i prepoznaje francuske grafeme

PP OŠ FJ A.1.4.

Učenik govori učestale riječi na temelju zvučnoga modela.

– ponavlja riječi na temelju zvučnoga modela oponašajući izgovor i intonaciju

– imenuje i pokazuje predmete iz svojega okružja na temelju predloška

– djelomično točno govori učestale riječi na temelju zvučnoga modela

 

PP OŠ FJ A.1.5.

Učenik sudjeluje u vođenome jednostavnom razgovoru koristeći se učestalim riječima.

– koristi se učestalim riječima kako bi započeo razgovor

– odgovara na vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja prema predlošku

– sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnom vođenom razgovoru koristeći se učestalim riječima i primjenjujući društveno-jezična pravila

– sudjeluje u vođenome razgovoru djelomično točno koristeći učestale riječi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Igračke i igre; Boje; Moja obitelj; Moj dom; Hrana; Životinje; Praznici i blagdani.

Preporučeni jezični sadržaji: pozdravi, osobni podatci, obitelj, životinje, boje, igre i igračke, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari, osoba i životinja, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe i zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, brojenje do 10, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma), izražavanje sviđanja i nesviđanja.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, vrlo kratka poruka, strip, pjesme, brojalice.

Navedene su teme i sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnostima slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakoga učenika.

Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatoga prema nepoznatom i od lakšega prema težemu, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.

Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara razvojnoj dobi učenika pri čemu treba početi od jezičnih struktura koje su češće u uporabi prema onima koje se rjeđe pojavljuju.

Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.

S čitanjem se započinje vrlo postupno tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U prvome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja, a ne proizvodnja tekstova. S pisanjem se započinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima koristi se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Aktivnosti vrednovanja naučenoga ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Upute kod provjera vrednovanja naučenoga kratke su i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ B.1.1.

Učenik prepoznaje najjednostavnija obilježja frankofonskih kultura.

– prepoznaje najjednostavnije simbole frankofonske kulture

 

– prepoznaje dio najjednostavnijih obilježja frankofonske kulture

PP OŠ FJ B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.

– prepoznaje načine neformalnoga pozdravljanja primjerene situaciji

– prepoznaje načine čestitanja

– prepoznaje načine neformalnoga zahvaljivanja

– prepoznaje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu

PP OŠ FJ B.1.3.

Učenik pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu.

– rado sudjeluje u aktivnostima za djecu specifičnima za frankofonsku kulturu

– izražava želju za dječjim sadržajima tipičnima za frankofonsku kulturu

– uglavnom pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ C.1.1.

Učenik prepoznaje vrlo jednostavne strategije za slušanje.

– uočava vrlo jednostavne strategije koje pridonose jednostavnijem razumijevanju riječi – prepoznaje dio vrlo jednostavnih strategija za slušanje

PP OŠ FJ C.1.2.

Učenik prepoznaje vrlo jednostavne strategije za govorenje.

– uočava vrlo jednostavne strategije koje pridonose jednostavnijem izražavanju – prepoznaje dio vrlo jednostavnih strategija za govorenje

PP OŠ FJ C.1.3.

Učenik upoznaje vrlo jednostavne izvore informacija na ciljnome jeziku.

– upoznaje vrlo jednostavne izvore informacija (primjerice, udžbenik, radnu bilježnicu, audiovizualni, digitalni i didaktički materijal)

– upoznaje načine služenja vrlo jednostavnim izvorima informacija

– poznaje dio vrlo jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, na strategije ih se upućuje kontinuirano i sustavno.

Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno: učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano: tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti.

Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se oni mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima.

Prijedlog vrlo jednostavnih strategija za slušanje:

– koristi se materinskim jezikom ili drugim stranim jezikom kako bi razumio nepoznatu riječ ili izraz na francuskome jeziku

– koristi se kognatima kako bi razumio nepoznatu riječ, primjerice, radio i la radio

– zaključuje o značenju riječi i izraza na temelju sličnosti

– usmjerava pažnju pri slušanju

– pažljivo sluša upute za slušanje i čitanje

– koristi se ilustracijama kako bi razumio značenje nepoznate riječi ili nepoznatoga teksta

– uočava kada sugovornik ne razumije njegov iskaz i koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi mu pojednostavnio razumijevanje

Preporuke za usvajanje – sugovorniku verbalno ili neverbalno daje do znanja da nije razumio

– traži pomoć zbog nerazumijevanja govorene riječi, rečenice ili teksta

– traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u slušanju.

Vrlo jednostavne strategije za govorenje:

– koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se predloškom u pisanju i govorenju

– koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi se jasnije izrazio

– oponaša zvukove i intonaciju

– prepoznaje svoja odstupanja u izgovoru i odstupanja drugih učenika

– ponavlja riječi radi boljega izgovora i radi otklanjanja odstupanja

– pažljivo prati upute za pisanje i govorenje

– služi se uputama i predloškom u planiranju pisanja i govorenja

– kombinira tehnike pisanja kao mogućnost izražavanja misli (crtež, tekst)

– provjerava točnost prepisanoga ili napisanog

– traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja rečenice

– traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u govorenju i pisanju

– prepoznaje vezu između djelatnosti pisanja i govorenja i emocija.




Osnovna škola Francuski jezik, 2. razred – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ A.2.1.

Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.

– reagira, verbalno i/ili neverbalno, na vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice

– pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj poznate tematike

– razumije dio vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja

PP OŠ FJ A.2.2.

Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome obliku.

– pokazuje razumijevanje usvojenih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica

– pokazuje razumijevanje povezujući riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice sa slikovnim sadržajima

– razumije dio vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica u pisanome obliku

PP OŠ FJ A.2.3.

Učenik prepisuje vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku.

– prepisuje riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku

– uočava odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik)

– djelomično točno prepisuje vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku

PP OŠ FJ A.2.4.

Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku.

– ponavlja vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku

– imenuje i pokazuje radnje i predmete iz svojega okružja

– oponaša francuski izgovor i koristi se odgovarajućom intonacijom

– djelomično točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku

PP OŠ FJ A.2.5.

Učenik sudjeluje u vođenome jednostavnom razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama prema predlošku.

– koristi se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i završio razgovor prema predlošku

– postavlja vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama prema predlošku

– sudjeluje u kratkom i vrlo jednostavnom vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– sudjeluje u vođenome jednostavnom razgovoru djelomično točno koristeći vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog tema: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Moja obitelj; Moj dom; Tijelo; Odijevanje; Hrana i piće; Basne; Praznici i blagdani.

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju, primjerice, pozdravi, osobni podatci, obitelj, životinje, boje, igre i igračke, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari, osoba i životinja, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe, zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, odgovaranje na jednostavna pitanja, brojenje do 15, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma, mes), izražavanje sviđanja i nesviđanja (j’aime / je n’aime pas).

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, vrlo kratka poruka, strip, pjesma, basna, brojalica.

Navedene su teme i sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnosti slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.

Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne treba pridati osobitu važnost.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatoga prema nepoznatom i od lakšega prema težem, pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.

Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika pri čemu treba početi od jezičnih struktura koje su češće u uporabi prema onima koje se rjeđe rabe. Jezične strukture se ne tumače već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.

S čitanjem se započinje vrlo postupno tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U drugome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja nego proizvodnje tekstova. Pisanju se pristupa postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima se koristi za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.

Prednost se daje tečnosti, pred točnošću.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ B.2.1.

Učenik prepoznaje jednostavna obilježja vlastite i frankofonskih kultura.

– prepoznaje hrvatske i frankofonske nacionalne simbole

– prepoznaje vrlo jednostavne elemente frankofonskih kultura i civilizacije

– prepoznaje dio jednostavnih obilježja vlastite i frankofonskih kultura

 

PP OŠ FJ B.2.2.

Učenik razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.

– uočava i uspoređuje načine neformalnoga obraćanja i pozdravljanja i obraćanja u frankofonskoj kulturi

– uočava i uspoređuje načine čestitanja i zahvaljivanja frankofonskoj kulturi

– razlikuje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu

 

PP OŠ FJ B.2.3.

Učenik prepoznaje sličnosti i razlike jednostavnih obilježja frankofonskih kultura.

– uočava i prihvaća vrlo jednostavna obilježja načina života i ljudi frankofonskoga govornog područja

– pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju obilježja frankofonskih kultura

– spontano prihvaća dio sličnosti i razlika jednostavnih obilježja frankofonskih kultura

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ C.2.1.

Učenik uočava svrhu korištenja strategijama za slušanje.

– prepoznaje važnost korištenja strategijama za slušanje – uočava svrhu korištenja dijelom strategija za slušanje

PP OŠ FJ C.2.2.

Učenik uočava svrhu korištenja strategijama za govorenje.

– prepoznaje važnost korištenja strategijama za govorenje – uočava svrhu korištenja dijelom strategija za govorenje

PP OŠ FJ C.2.3.

Učenik prepoznaje vrlo jednostavne izvore informacija na ciljnome jeziku.

 

 

– prepoznaje vrlo jednostavne izvore informacija (primjerice, udžbenik, radnu bilježnicu, audiovizualni, digitalni i didaktički materijal)

– razlikuje vrlo jednostavne izvore informacija

– prepoznaje načine služenja vrlo jednostavnim izvorima informacija

– prepoznaje namjenu vrlo jednostavnih izvora informacija

– djelomično prepoznaje vrlo jednostavne izvore informacija na ciljnome jeziku

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, na strategije ih se upućuje kontinuirano i sustavno.

Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno: učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano: tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti.

Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se one mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima.




Osnovna škola Francuski jezik, 3. razred – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ A.3.1.

Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.

– pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih rečenica

– izvršava vrlo jednostavne upute izrečene na francuskome jeziku

– pokazuje razumijevanje jednostavnoga zvučnog sadržaja povezujući ga sa slikovnim predloškom i/ili napisanim riječima

– razumije dio kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja

PP OŠ FJ A.3.2.

Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome obliku.

– pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih rečenica

– pokazuje razumijevanje napisane rečenice povezujući je s njezinim pisanim oblikom

– djelomično razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome obliku

PP OŠ FJ A.3.3.

Učenik piše kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku.

– sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama prema predlošku

– primjenjuje pravila francuskoga pravopisa

– djelomično točno piše kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku

PP OŠ FJ A.3.4.

Učenik govori kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku.

– izgovara kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju zvučnoga predloška

– opisuje kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška

– izgovara francuske glasove i koristi se odgovarajućom jezičnom intonacijom

– djelomično točno govori kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku

PP OŠ FJ A.3.5.

Učenik sudjeluje u vođenom jednostavnom razgovoru koristeći se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.

– koristi se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i završio razgovor

– postavlja vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama

– sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– djelomično točno sudjeluje u vođenom jednostavnom razgovoru koristeći se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog tema: Moj dom; Hrana i obroci; Svakodnevne aktivnosti; Slobodno vrijeme i druženje; Vremenske prilike; Praznici i blagdani.

Prijedlog jezičnih sadržaja: imenovanje i opisivanje osoba; predstavljanje (C’est…, C’est un/une…, Il y a…), snalaženje u prostoru i vremenu, izražavanje ukusa, izražavanje slaganja i neslaganja (j’aime, je n’aime pas).

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, priča u slikama, strip, brojalica, pjesma.

Navedene su teme i sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakoga učenika.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatoga prema nepoznatom i od lakšega prema težem, pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.

Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika pri čemu treba početi od jezičnih struktura koje su češće u uporabi prema onima koje se rjeđe rabe.

Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.

Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugoga razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanoga izražavanja.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.

Prednost se daje tečnošću pred točnošću.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ B.3.1.

Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.

– prepoznaje osnovna obilježja svoje i frankofonskih kultura u poznatim sadržajima

– prepoznaje osnovne sličnosti i razlike vlastite i frankofonskih kultura

– prepoznaje dio osnovnih sličnosti i razlika u vlastitoj i frankofonskoj kulturi

PP OŠ FJ B.3.2.

Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu.

– koristi se načinima neformalnoga pozdravljanja i obraćanja primjerenima situaciji

– koristi se načinima čestitanja primjerenima situaciji

– izražava svoje osjećaje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama

– koristi se dijelom osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu

PP OŠ FJ B.3.3.

Učenik uočava osnovne frankofonske kulturne obrasce ponašanja.

– prepoznaje obrasce ponašanja u frankofonskoj kulturi

– pozitivno reagira na osnovne obrasce ponašanja u frankofonskoj kulturi

– uočava dio osnovnih frankofonskih kulturnih obrazaca ponašanja

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ C.3.1.

Učenik prepoznaje vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje.

– prepoznaje važnost korištenja vrlo jednostavnim strategijama za slušanje i čitanje

– u skladu s potrebom i uz podršku, na jednostavnoj razini istražuje odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje

– prepoznaje vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje

PP OŠ FJ C.3.2.

Učenik prepoznaje vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje.

– prepoznaje važnost korištenja vrlo jednostavnim strategijama za pisanje i govorenje

– u skladu s potrebom i uz podršku, na jednostavnoj razini istražuje odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje

– prepoznaje vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje

PP OŠ FJ C.3.3.

Učenik se koristi temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.

– u skladu s potrebom odabire odgovarajući temeljni, vrlo jednostavan izvor informacija (udžbenik, radna bilježnica, radni listić)

– prema uputama pronalazi informacije u temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija

– koristi se dijelom temeljnih, vrlo jednostavnih izvora informacija

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje:

– koristi se materinskim jezikom kako bi razumio nepoznatu riječ ili izraz na francuskome jeziku

– koristi se kognatima kako bi razumio nepoznatu riječ (primjerice, radio i la radio)

– zaključuje o značenju riječi i izraza na temelju sličnosti

– usmjerava pažnju pri slušanju

– pažljivo čita upute za slušanje i čitanje

– koristi se ilustracijama kako bi razumio značenje nepoznate riječi ili nepoznatoga teksta

– koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi mu pojednostavnio razumijevanje

– sugovorniku verbalno ili neverbalno daje do znanja da nije razumio

– traži pomoć zbog nerazumijevanja govorene riječi, rečenice ili teksta

– traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u slušanju i čitanju

– uočava vezu između djelatnosti slušanja i čitanja emocija.

Prijedlog vrlo jednostavnih strategija za pisanje i govorenje:

– koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se predloškom u pisanju i govorenju

– koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi se jasnije izrazio

– oponaša zvukove i intonaciju

– uočava svoja odstupanja u izgovoru i odstupanja drugih učenika

– uočava važnost samoispravljanja u čitanju

– ponavlja riječi radi boljega izgovora i radi otklanjanja odstupanja

– pažljivo čita upute za pisanje i govorenje

– služi se uputama i predloškom u planiranju pisanja i govorenja

– kombinira tehnike pisanja kao mogućnost izražavanja misli (crtež, tekst)

– provjerava točnost prepisanoga ili napisanog

– traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja rečenice

– traži pomoć pri suočavanu s negativnim emocijama u govorenju i pisanju

– uočava vezu između djelatnosti pisanja i govorenja i emocija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno: uporabom metajezika primjerenoga dobi učenika, i integrirano: tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.




Osnovna škola Francuski jezik, 4. razred – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ A.4.1.

Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.

– pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica u prilagođenome govoru

– pokazuje razumijevanje povezujući jednostavni zvučni i slikovni jezični sadržaj

– izvršava jednostavne upute na francuskome jeziku

– djelomično razumije kratke i jednostavne rečenica ako se govori polako i uz ponavljanje

PP OŠ FJ A.4.2.

Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome obliku.

– pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica u pisanome obliku

– pokazuje razumijevanje povezujući jednostavni zvučni i slikovni jezični sadržaj

– djelomično razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome oblike

PP OŠ FJ A.4.3.

Učenik piše kratke i jednostavne rečenice prema predlošku.

 

– sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji kratkim i jednostavnim rečenicama prema predlošku

– opisuje slikovni predložak kratkim i jednostavnim rečenicama

– odgovara na jednostavna pitanja koristeći se riječima oui, non

– djelomično točno piše kratke i jednostavne rečenice prema predlošku

PP OŠ FJ A.4.4.

Učenik govori kratke i jednostavne rečenice prema predlošku.

 

– izgovara kratke i jednostavne rečenice prema zvučnom predlošku

– opisuje slikovni predložak koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama

– najčešće pravilno izgovara francuske glasove

– primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice prema predlošku

PP OŠ FJ A.4.5.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom vođenom razgovoru.

 

– koristi se kratkim i jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor poznate tematike

– postavlja vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih kratkim i jednostavnim rečenicama

– najčešće pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– sudjeluje u vrlo kratkom i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno jezična pravila

– djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom vođenom razgovoru

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog tema: Mjesto u kojem živim; Javni prostori; Zdravlje i higijena; Prijatelji; Glazba i sport; Praznici i blagdani.

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, poster, kratka poruka, strip, pjesma.

Navedene su teme i sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatoga prema nepoznatom i od lakšega prema težem, pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.

Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika pri čemu treba početi od jezičnih struktura koje su češće u uporabi prema onima koje se rjeđe rabe.

Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.

Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugoga razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanoga izražavanja.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinskim i drugi jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.

Prednost se daje tečnošću pred točnošću.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ.B.4.1.

Učenik navodi osnovne sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura.

– prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u nekim kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama

– prepoznaje navike iz svakodnevice govornika hrvatskoga jezika i govornika francuskoga jezika

– navodi dio osnovnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura

PP OŠ FJ B.4.2.

Učenik se koristi prikladnim obrascima ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.

– prepoznaje različite obrasce uljudnoga ophođenja (formalnoga, neformalnog)

– koristi se osnovnim i vrlo jednostavnim obrascima ophođenja tipičnim za frankofonsku kulturu

– koristi se dijelom prikladnih obrazaca ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama

PP OŠ FJ.B.4.3.

Učenik prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.

– prepoznaje zajedničke interese svojih vršnjaka u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama

– pozitivno reagira na primjere skladnih međukulturnih odnosa

– prepoznaje neke vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ C.4.1.

Učenik primjenjuje vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje.

– koristi se vrlo jednostavnim strategijama za slušanje i čitanje

– u skladu s potrebom istražuje, na jednostavnoj razini, odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje

– primjenjuje dio vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje

PP OŠ FJ C.4.2.

Učenik primjenjuje vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje.

– koristi se vrlo jednostavnim strategijama za pisanje i govorenje

– u skladu s potrebom istražuje, na jednostavnoj razini, odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje

– primjenjuje dio jednostavnih strategija za pisanje i govorenje

PP OŠ FJ C.4.3.

Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.

 

– u skladu s potrebom odabire odgovarajući jednostavni izvor informacija (primjerice, u slikovnom rječniku, slikovnici)

– prema uputama pronalazi informacije u jednostavnim izvorima informacija (primjerice, u slikovnom rječniku, slikovnici)

– koristi se dijelom jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog jednostavnih strategija za slušanje i čitanje:

– povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu

– uočava i koristi se sličnostima i razlikama između francuskoga i drugih jezika koje zna i uči radi boljega razumijevanja

– povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njezino značenje u rečenici ili tekstu te utvrđuje svrhu slušanja i čitanja

– usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu

– koristi se ključnim informacijama kako bi poboljšao razumijevanje teksta

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći se asocijacijama i zajedničkim korijenom riječi

– podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu

– koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatoga teksta

– skenira/prelijeće tekst

– traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta

– prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći se alatima za samovrednovanje

– pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza

– prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja

– postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta

– zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio

– prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora.

Prijedlog jednostavnih strategija za pisanje i govorenje:

– koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje

– prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći se alatima za samovrednovanje

– procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenog koristeći se alatom za samovrednovanje

– koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitoga iskaza

– uočava važnost pojedinih faza pisanja

– koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje

– planira temu i sadržaj pisanoga teksta

– traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila

– traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenoga i pisanog teksta

– uočava vlastiti izgovor

– uočava točnost uporabe riječi i izraza

– prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja

– ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje

– isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika

– traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza

– prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja

– kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno: uporabom metajezika primjerenoga dobi učenika, i integrirano: tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.




Osnovna škola Francuski jezik, 5. razred – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ A.5.1.

Učenik razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst u prilagođenome govoru.

– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnog audio i/ili audiovizualnoga teksta poznate tematike

– pokazuje razumijevanje ključne informacije povezujući jednostavni zvučni i slikovni jezični sadržaj

– djelomično razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst ako se govori polako i uz ponavljanje

PP OŠ FJ A.5.2.

Učenik razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan pisani tekst.

– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnog pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike

– pokazuje razumijevanje ključne informacije povezujući jednostavni pisani i slikovni jezični sadržaj

– djelomično razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan pisani tekst

PP OŠ FJ A.5.3.

Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku.

 

– oblikuje i piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku

– sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji prema predlošku koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova

– opisuje slikovni predložak koristeći se, primjerice, slikopričom, preslagivanjem riječi u rečenici i/ili dovršavanjem rečenica

– koristi se odgovarajućim jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– djelomično točno piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku koristeći se odgovarajućim jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

PP OŠ FJ A.5.4.

Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku.

– govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku

– koristi se jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– najčešće pravilno izgovara francuske glasove

– primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– djelomično točno govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku

PP OŠ FJ A.5.5.

Učenik sudjeluje u kratkom i vrlo jednostavnom vođenom razgovoru.

– sudjeluje u kratkom i vrlo jednostavnom razgovoru poznate tematike

– postavlja kratka i jednostavna pitanja i odgovara na njih

– koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– najčešće pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila (razlikuje tu/vous)

– djelomično točno sudjeluje u kratkom i vrlo jednostavnom vođenom razgovoru

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog tema: Svakodnevne aktivnosti; Prijatelji; Škola; Slobodno vrijeme; Svijet prirode; Dom; Hrana; Kupnja, Praznici i blagdani.

Prijedlog jezičnih sadržaja: fizički opis osobe i opis karaktera (opisni pridjevi, slaganje u rodu i broju), opis krajolika, biljka i životinja, opis prostora i prostorija, izražavanje sadašnjosti (sadašnje vrijeme glagola 1. grupe), izražavanje sviđanja i nesviđanja, postavljanje vrlo jednostavnih pitanja.

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, pismo prijatelju, poster, kratka poruka, strip, pjesma.

Navedene su teme i sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakoga učenika.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatoga prema nepoznatom i od lakšega prema težem, pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički se sadržaji uvode uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.

Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i pri čemu treba početi od jezičnih struktura koje su češće u uporabi prema onima koje se rjeđe rabe.

Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.

Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugoga razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanoga izražavanja.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.

Prednost se daje tečnosti pred točnošću.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ B.5.1.

Učenik navodi osnovne i specifične sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura.

 

– prepoznaje osnovne i specifične sličnosti i razlike u nekim kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama

– prepoznaje određene navike govornika hrvatskoga jezika i govornika francuskoga jezika

– navodi dio osnovnih i dio specifičnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura

PP OŠ FJ B.5.2.

Učenik uočava obrasce ophođenja tipične za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.

 

– uočava različite obrasce uljudnoga ophođenja

– prepoznaje načine ponašanja frankofona u različitim poznatim situacijama

– koristi se osnovnim i jednostavnim obrascima ophođenja tipičnim za frankofonsku kulturu

– koristi se prikladnim obrascima uljudnoga ophođenja

– uočava dio obrazaca ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama

 

PP OŠ FJ B.5.3.

Učenik razvija skladne međuljudske i međukulturne odnosa (prijateljstvo, suradnju, solidarnost, različitost).

– uočava zajedničke interese svojih vršnjaka u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama

– pozitivno reagira na primjere skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa

 

– razvija neke vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa

 

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ C.5.1.

Učenik primjenjuje vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.

– prepoznaje vlastiti stil učenja

– razlikuje vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– primjenjuje dio vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja

PP OŠ FJ C.5.2.

Učenik primjenjuje vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.

– prepoznaje vlastiti stil učenja

– razlikuje vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– primjenjuje dio vrlo jednostavnih strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja

 

PP OŠ FJ C.5.3.

Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.

 

– prepoznaje osnovne informacije iz različitih izvora

– u skladu s potrebama traži različite izvore informacija

– u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije

– koristi se dijelom informacija iz različitih izvora na ciljnome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje:

– koristi se materinskim jezikom kako bi razumio nepoznatu riječ ili izraz na francuskome jeziku

– koristi se kognatima kako bi razumio nepoznatu riječ (primjerice, radio i la radio)

– zaključuje o značenju riječi i izraza na temelju sličnosti

– usmjerava pažnju pri slušanju

– pažljivo čita upute za slušanje i čitanje

– koristi se ilustracijama kako bi razumio značenje nepoznate riječi ili nepoznatoga teksta

– uočava kada sugovornik ne razumije njegov iskaz i koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi mu pojednostavnio razumijevanje

– sugovorniku verbalno ili neverbalno daje do znanja da nije razumio

– traži pomoć zbog nerazumijevanja govorene riječi, rečenice ili teksta

– traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u slušanju i čitanju

– uočava vezu između djelatnosti slušanja i čitanja i emocija.

Prijedlog vrlo jednostavnih strategija za pisanje i govorenje:

– koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se predloškom u pisanju i govorenju

– koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi se jasnije izrazio

– oponaša zvukove i intonaciju

– uočava svoja odstupanja u izgovoru i odstupanja drugih učenika

– uočava važnost za samoispravljanjem u čitanju

– ponavlja riječi radi boljega izgovora i radi otklanjanja odstupanja

– pažljivo čita upute za pisanje i govorenje

– služi se uputama i predloškom u planiranju pisanja i govorenja

– kombinira tehnike pisanja kao mogućnost izražavanja misli (crtež, tekst)

– provjerava točnost prepisanoga ili napisanog

– traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja rečenice

– traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u govorenju i pisanju

– uočava vezu između djelatnosti pisanja i govorenja i emocija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno: uporabom metajezika primjerenoga dobi učenika, i integrirano: tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.




Osnovna škola Francuski jezik, 6. razred – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ A.6.1.

Učenik razumije kratak i vrlo jednostavan tekst u prilagođenome govoru.

– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnog audio i audiovizualnog teksta poznate tematike

– pokazuje razumijevanje ključnih i nekih specifičnih informacija povezujući jednostavan zvučni i slikovni jezični sadržaj

– djelomično razumije kratak i vrlo jednostavan tekst ako se govori polako i uz ponavljanje

PP OŠ FJ A.6.2.

Učenik razumije kratak i vrlo jednostavan pisani tekst.

– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnog pisanog ili multimodalnog teksta poznate tematike

– pokazuje razumijevanje ključnih i nekih specifičnih informacija povezujući jednostavan zvučni slikovni sadržaj

– djelomično razumije kratak i vrlo jednostavan pisani tekst

PP OŠ FJ A.6.3.

Učenik piše kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku.

– oblikuje i piše kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška koristeći se jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– opisuje svoju okolinu i radnje koristeći se multimodalnim izvorima kao predloškom

– sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji prema predlošku koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova

– djelomično točno piše kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku koristeći se odgovarajućim jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

PP OŠ FJ A.6.4.

Učenik govori kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku.

– govori kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku koristeći se jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– uglavnom pravilno izgovara francuske glasove

– primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju.

– ponavlja priču na temelju vizualnoga ili multimodalnog predloška koristeći se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama

– djelomično točno govori kratak i vrlo jednostavan tekst prema predlošku

PP OŠ FJ A.6.5.

Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru.

– sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru poznate tematike koristeći se odgovarajućim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– postavlja kratka i jednostavna pitanja i odgovara na njih

– uglavnom pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila (razlikuje tu/vous)

– djelomično točno sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog tema: Putovanja, Gradovi i znamenitosti; Ekologija; Praznici i blagdani.

Prijedlog jezičnih sadržaja: izražavanje određenosti, neodređenosti i posvojnosti, izražavanje odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje količine i kvalitete, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje.

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, oglas, reklama.

Navedene teme i sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatoga prema nepoznatom i od lakšega prema težem, pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.

Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i pri čemu treba početi od jezičnih struktura koje su češće u uporabi prema onima koje se rjeđe rabe.

Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca.

Iako je težište na govornoj komunikaciji nakon drugoga razreda, češće se primjenjuju aktivnosti pisanoga izražavanja.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne.

Prednost se daje tečnosti pred točnošću.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ B.6.1.

Učenik prepoznaje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.

 

– prepoznaje posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja

– navodi specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura (na materinskome jeziku)

– prepoznaje navike govornika hrvatskoga jezika i govornika francuskoga jezika

– djelomično točno prepoznaje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura

PP OŠ FJ B.6.2.

Učenik oponaša obrasce ophođenja tipične za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.

 

– uočava različite obrasce uljudnoga ophođenja

– prepoznaje načine ponašanja frankofona u različitim poznatim situacijama

– koristi se jednostavnim obrascima ophođenja tipičnim za frankofonsku kulturu

– oponaša prikladne obrasce uljudnoga ophođenja

– oponaša dio obrazaca ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatoj situaciji

PP OŠ FJ B.6.3.

Učenik poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.

– poštuje različite interese svojih vršnjaka u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama

– pozitivno reagira na različitost interesa u razvijanju skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa

– uglavnom poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ C.6.1.

Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.

– istražuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja

– primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– primjenjuje dio jednostavnih strategija za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja

 

PP OŠ FJ C.6.2.

Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.

– istražuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja

– primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– primjenjuje dio jednostavnih strategija za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja

PP OŠ FJ C.6.3.

Učenik grupira prema predlošku informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.

– u skladu s potrebama traži i odabire prema predlošku informacije iz različitih izvora po uputama učitelja

– na različite načine grupira i predstavlja prikupljene informacije (primjerice, umna mapa, tablice i slično)

– djelomično točno i prema predlošku grupira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog jednostavnih strategija za slušanje i čitanje:

– povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu

– uočava i koristi se sličnostima i razlikama između francuskoga i drugih jezika koje zna i uči radi boljega razumijevanja

– povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njezino značenje u rečenici ili tekstu utvrđuje svrhu slušanja i čitanja

– usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu

– koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći se asocijacijama i zajedničkim korijenom riječi

– podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu

– koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatoga teksta

– skenira/prelijeće tekst

– traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta

– prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći se alatima za samovrednovanje

– pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza

– prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja

– postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta

– zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio

– prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora.

Prijedlog jednostavnih strategija za pisanje i govorenje:

– koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje

– prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći se alatima za samovrednovanje

– procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenog koristeći se alatom za samovrednovanje

– koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitoga iskaza

– uočava važnost pojedinih faza pisanja

– koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje

– planira temu i sadržaj pisanoga teksta

– traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila

– traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenoga i pisanog teksta

– uočava vlastiti izgovor

– uočava točnost uporabe riječi i izraza

– prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja

– ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje

– isprobava riječi i izraze te prati reakcije sugovornika

– traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza

– prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja

– kontrolira negativne emocije samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno: uporabom metajezika primjerenoga razvojnoj dobi učenika, i integrirano: tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.

Za svaku predstavljenu strategiju učenicima se objašnjava razlog primjene i način njezine primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.



Osnovna škola Francuski jezik, 7. razred – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ A.7.1.

Učenik razumije srednje dug i vrlo jednostavan tekst u prilagođenom govoru.

– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i vrlo jednostavnog audio i audiovizualnog teksta poznate tematike

– pokazuje razumijevanje ključnih i specifičnih informacija povezujući jednostavni zvučni i slikovni jezični sadržaj

– djelomično razumije srednje dug i vrlo jednostavan tekst ako se govori polako i uz ponavljanje

 

PP OŠ FJ A.7.2.

Učenik razumije srednje dug i vrlo jednostavan pisani tekst.

 

– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i vrlo jednostavnog pisanog ili multimodalnog teksta poznate tematike

– pokazuje razumijevanje ključnih i specifičnih informacija povezujući jednostavni zvučni i slikovni sadržaj

– djelomično razumije srednje dug i vrlo jednostavan pisani tekst

PP OŠ FJ A.7.3.

Učenik piše srednje dug i vrlo jednostavan tekst.

– oblikuje i piše srednje dug i vrlo jednostavan tekst koristeći se jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– opisuje svoju okolinu, radnje i događaje koristeći se multimodalnim izvorima kao predloškom

– sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući uporabu osnovnih pravopisnih znakova

– djelomično točno piše srednje dug i vrlo jednostavan tekst koristeći se jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

PP OŠ FJ A.7.4.

Učenik govori kratak i jednostavan tekst.

– govori kratak i jednostavan tekst koristeći se jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– uglavnom pravilno izgovara francuske glasove

– primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– prepričava priču na temelju vizualnoga ili multimodalnog predloška koristeći se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama

– djelomično točno govori kratak i jednostavan tekst

PP OŠ FJ A.7.5.

Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru.

– sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru poznate tematike koristeći se odgovarajućim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– postavlja kratka i jednostavna pitanja i odgovara na njih

– najčešće pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– sudjeluje u razgovoru primjenjujući primjerena društveno-jezična pravila

– djelomično točno sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog tema: Važne frankofonske ličnosti; Prehrana; Prijateljstva; Praznici i blagdani.

Prijedlog jezičnih sadržaja: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni i složeni oblik budućeg vremena), povezivanje ideja i događaja jednostavnim veznicima i veznim riječima (d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que).

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-pismo, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješka, strip, pjesma.

Navedene su teme i sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem, pri čemu se naglasak stavlja na izgovor, a ne na vremenu izgovora.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodna dva ciklusa.

Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju.

Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ B.7.1.

Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.

– prepoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se razvojno primjerenim multimodalnim tekstovima – djelomično uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura

PP OŠ FJ B.7.2.

Učenik primjenjuje obrasce ophođenja tipične za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.

 

– koristi se različitim obrascima uljudnoga ophođenja

– primjenjuje jednostavne obrasce ophođenja tipične za frankofonsku kulturu

– koristi se odgovarajućim izrazima pristojnosti tipičnim za frankofonsku kulturu

– prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u poznatim situacijama

– primjenjuje prikladne obrasce uljudnoga ophođenja

– primjenjuje neke obrasce ophođenja tipične za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama

 

PP OŠ FJ B.7.3.

Učenik uočava jednostavne strategije za izbjegavanje međukulturnih nesporazuma.

– uočava različite okolnosti i međukulturne situacije u kojima dolazi do nesporazuma

– uočava jednostavne strategije samoregulacije u nesporazumu

– uočava dio jednostavnih strategija za izbjegavanje međukulturnih nesporazuma

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ C.7.1.

Učenik prepoznaje povezanost strategija za slušanje i čitanje s uspjehom u slušanju i čitanju.

– prepoznaje vlastiti uspjeh u učenju primjenom jednostavnih strategija slušanja i čitanja

– povezuje primjenu jednostavnih strategija s razvojem vještina slušanja i čitanja

– djelomično prepoznaje povezanost strategija za slušanje i čitanje s uspjehom u slušanju i čitanju

PP OŠ FJ C.7.2.

Učenik prepoznaje povezanost strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.

– prepoznaje vlastiti uspjeh u učenju primjenom jednostavnih strategija pisanja i govorenja

– povezuje primjenu jednostavnih strategija s razvojem vještina pisanja i govorenja

– djelomično prepoznaje povezanost strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju

PP OŠ FJ C.7.3.

Učenik organizira prema predlošku informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.

– u skladu s potrebama organizira informacije prema predlošku iz različitih izvora prema uputama učitelja

– na različite načine predstavlja organizirane informacije (primjerice, umna mapa, tablice i slično)

– djelomično i prema predlošku organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku

 

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog jednostavnih strategija za slušanje i čitanje:

– povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu

– uočava i koristi se sličnostima i razlikama između francuskoga i drugih jezika koje zna i uči radi boljega razumijevanja

– povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njezino značenje u rečenici ili tekstu te utvrđuje svrhu slušanja i čitanja

– usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu

– koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći se asocijacijama i zajedničkim korijenom riječi

– podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu

– koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatoga teksta

– skenira/prelijeće tekst

– traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta

– prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći se alatima za samovrednovanje

– pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza

– prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja

– postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta

– zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio

– prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe.

Prijedlog jednostavnih strategija za pisanje i govorenje:

– koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje

– prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći se alatima za samovrednovanje

– procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenog koristeći se alatom za samovrednovanje

– koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitoga iskaza

– uočava važnost pojedinih faza pisanja

– koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje

– planira temu i sadržaj pisanoga teksta

– traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila

– traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenoga i pisanog teksta

– uočava vlastiti izgovor

– uočava točnost uporabe riječi i izraza

– prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja

– ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje

– isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika

– traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza

– prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja

– kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U učenju i poučavanju strategija koristi se pojmom »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Komunikacijske su aktivnosti dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.

Za svaku se predstavljenu strategiju objašnjava razlog primjene i način njezine primjene te se učenicima navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost korištenja njima, učenici, primjerice, provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja.




Osnovna škola Francuski jezik, 8. razred – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ A.8.1.

Učenik razumije dug i vrlo jednostavan govoreni tekst u prilagođenom govoru.

– pokazuje razumijevanje dugoga i vrlo jednostavnog audio i audiovizualnog teksta poznate tematike

– izdvaja ključne i specifične informacije povezujući jednostavan zvučni i slikovni jezični sadržaj

– djelomično razumije dugi i vrlo jednostavan govoreni tekst ako se govori polako i uz ponavljanje

PP OŠ FJ A.8.2.

Učenik razumije dug i vrlo jednostavan pisani tekst.

– pokazuje razumijevanje dugoga i vrlo jednostavnog pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike

– izdvaja ključne i specifične informacije u tekstu

– djelomično razumije dug i vrlo jednostavan pisani tekst

PP OŠ FJ A.8.3.

Učenik piše dug i vrlo jednostavan tekst.

– oblikuje i piše dug i vrlo jednostavan tekst koristeći se jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– opisuje svoju neposrednu stvarnost i okolinu koristeći se multimodalnima izvorima kao predloškom

– koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje osnovna pravopisna pravila

– djelomično točno piše dug i vrlo jednostavan tekst koristeći se jednostavnim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

PP OŠ FJ A.8.4.

Učenik govori srednje dug i jednostavan tekst.

– govori srednje dug i jednostavan tekst koristeći se odgovarajućim vokabularom i jednostavnim jezičnim strukturama

– većinom pravilno izgovara francuske glasove

– primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– prepričava priču na temelju vizualnoga ili multimodalnog predloška koristeći se jednostavnim rečenicama

– djelomično točno govori srednje dug i jednostavan tekst

PP OŠ FJ A.8.5.

Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnom razgovoru.

– sudjeluje u srednje dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike koristeći se odgovarajućim vokabularom i vrlo jednostavnim jezičnim strukturama

– postavlja kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih

– većinom pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– sudjeluje u razgovoru primjenjujući primjerena društveno-jezična pravila

– djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnom razgovoru

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog tema: Mediji; Komunikacija; Školovanje; Osobna iskustva, uspomene, želje i nadanja; Praznici i blagdani.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave.

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, kratki prozni tekstovi.

Navedene su teme i sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodna dva ciklusa.

Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju.

Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ B.8.1.

Učenik povezuje vrlo jednostavne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi.

– povezuje svoja znanja i životna iskustva s vrlo jednostavnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi

– opisuje vrlo jednostavne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu

– povezuje dio vrlo jednostavnih činjenica o vlastitoj i frankofonskoj kulturi

PP OŠ FJ B.8.2.

Učenik razlikuje obrasce ophođenja tipične za vlastitu i frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.

– na jednostavnoj razini razlikuje obrasce ophođenja i ponašanja frankofona i pripadnika hrvatske kulture u poznatim međukulturnim situacijama

– koristi se izrazima pristojnosti tipičnim za frankofonsku kulturu

– razlikuje neke obrasce ophođenja tipične za vlastitu i frankofonsku kulturu u poznatim situacijama

 

PP OŠ FJ B.8.3.

Učenik primjenjuje jednostavne strategije izbjegavanja međukulturnih nesporazuma.

– navodi primjere nesporazuma u različitim okolnostima i međukulturnim situacijama (na materinjem jeziku)

– primjenjuje jednostavne strategije samoregulacije u međukulturnom nesporazumu

– primjenjuje dio jednostavnih strategija izbjegavanja međukulturnih nesporazuma

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP OŠ FJ C.8.1.

Učenik odabire jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.

– prepoznaje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu sa svojim preferencijama

– odabire preferirane jednostavne strategije za slušanje i čitanje

– odabire dio jednostavnih strategija za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja

 

PP OŠ FJ C.8.2.

Učenik odabire jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.

– prepoznaje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu sa svojim preferencijama

– odabire preferirane jednostavne strategije za pisanje i govorenje

– odabire dio jednostavnih strategija za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja

 

PP OŠ FJ C.8.3.

Učenik vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.

– izdvaja informacije iz različitih izvora

– uspoređuje informacije iz različitih izvora

– odabire preferirani izvor informacija za učenje

– djelomično vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku

 

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog jednostavnih strategija za slušanje i čitanje:

– povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu

– uočava i koristi se sličnostima i razlikama između francuskoga i drugih jezika koje zna i uči radi boljega razumijevanja

– povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njezino značenje u rečenici ili tekstu te utvrđuje svrhu slušanja i čitanja

– usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu

– koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći se asocijacijama i zajedničkim korijenom riječi

– podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu

– koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatoga teksta

– skenira/prelijeće tekst

– traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta

– prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći se alatima za samovrednovanje

– pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza

– prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja

– postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta

– zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio

– prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora.

Prijedlog jednostavnih strategija za pisanje i govorenje:

– koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje

– prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći se alatima za samovrednovanje

– procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenog koristeći se alatom za samovrednovanje

– koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitoga iskaza

– uočava važnost pojedinih faza pisanja

– koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje

– planira temu i sadržaj pisanoga teksta

– traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila

– traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenoga i pisanog teksta

– uočava vlastiti izgovor

– uočava točnost uporabe riječi i izraza

– prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja

– ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje

– isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika

– traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza

– prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja

– kontrolira negativne emocije, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezikom: koristi se pojmom »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Komunikacijske su aktivnosti dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.

Za svaku se predstavljenu strategiju objašnjava razlog primjene i način njezine primjene te se učenicima navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost korištenja njima, učenici, primjerice, provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja.




Srednja škola Francuski jezik, 1. razred, 9. godina učenja – 35 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ FJ (1) A.1.1.

Učenik razumije dug i jednostavan govoreni tekst u prilagođenom govoru.

– pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnog audio i audiovizualnog teksta poznate opće tematike i tematike svoje struke

– izdvaja ključne i specifične informacije povezujući jednostavni zvučni i slikovni jezični sadržaj

– djelomično razumije dug i jednostavan govoreni tekst ako se govori polako i uz ponavljanje

PP SŠ FJ (1) A.1.2.

Učenik razumije dug i jednostavan pisani tekst.

– pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnog pisanog ili multimodalnog teksta poznate opće tematike i tematike svoje struke

– izdvaja ključne i specifične informacije u tekstu

– djelomično razumije dug i jednostavan pisani tekst

PP SŠ FJ (1) A.1.3.

Učenik piše dug i jednostavan tekst.

– oblikuje i piše dug i jednostavan tekst koristeći se jednostavnim vokabularom i jednostavnim jezičnim strukturama

– opisuje svoju neposrednu stvarnost i okolinu koristeći se multimodalnima izvorima kao predloškom

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje osnovna pravopisna pravila

– djelomično točno piše dug i jednostavan tekst

PP SŠ FJ (1) A.1.4.

Učenik govori dug i jednostavan tekst.

– govori dug i jednostavan tekst koristeći se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke i jednostavnim jezičnim strukturama

– većinom pravilno izgovara francuske glasove

– primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– prepričava priču na temelju vizualnoga ili multimodalnog predloška koristeći se jednostavnim rečenicama

– djelomično točno govori dug i jednostavan tekst

PP SŠ FJ (1) A.1.5.

Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru.

– započinje, održava i zaključuje dug i jednostavan razgovor

– postavlja pitanja i odgovara na njih

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog tema: teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: Svijet i društvo u kojem živimo; Zemlje frankofonskoga govornog područja; Životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija).

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave.

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu, u osnovnoj školi, proširuju se i produbljuju.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-pismo, neformalno pismo, poster, biografija, kratka poruka, bilješke, strip, pjesma, kratki prozni tekstovi.

Navedene su teme i sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, svi se novi sadržaji usvajaju u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren razvojnoj dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, pri čemu treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodna dva ciklusa.

Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju.

Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ FJ (1) B.1.1.

Učenik prepoznaje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva.

– spoznaje utjecaje vlastite kulture i frankofonskih kultura na razvoj društva koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima

– povezuje usvojene činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi

– prepoznaje dio utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva

PP SŠ FJ (1) B.1.2.

Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.

– prilagođava svoje ponašanje u međukulturnim susretima s frankofonima

– uspoređuje i koristi se odgovarajućim izrazima pristojnosti tipičnima za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu

– prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama

– odabire dio obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim situacijama

PP SŠ FJ (1) B.1.3.

Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.

– prepoznaje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnom susretu

– prepoznaje stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura

– povremeno pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

PP SŠ FJ (1) C.1.1.

Učenik prepoznaje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.

– razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama

– prepoznaje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka

– u skladu s različitim zadatcima odabire jednostavne strategije za slušanje i čitanje

– prepoznaje dio jednostavnih strategija za slušanje i čitanje primjerenih različitim potrebama

PP SŠ FJ (1) C.1.2.

Učenik prepoznaje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.

– razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama

– prepoznaje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka

– u skladu s različitim zadatcima odabire jednostavne strategije za pisanje i govorenje

– prepoznaje dio jednostavnih strategija za pisanje i govorenje primjerenih različitim potrebama

PP SŠ FJ (1) C.1.3.

Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.

– odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima

– pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu

– koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju

– odabire dio različitih informacija prema vlastitim potrebama i interesima





Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prijedlog jednostavnih strategija za slušanje i čitanje:

– povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu

– povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njezino značenje u rečenici ili tekstu

– utvrđuje svrhu slušanja i čitanja

– usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu

– koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta

– podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu

– koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatoga teksta

– traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta

– prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći se alatima za samovrednovanje

– pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza

– prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja

– postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta

– zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio

– prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora.

Prijedlog jednostavnih strategija za pisanje i govorenje:

– koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje

– prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći se alatima za samovrednovanje

– uočava važnost pojedinih faza pisanja

– koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje