Uredba o mjerama racionalizacije radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (TEN-T)

NN 135/2024 (22.11.2024.), Uredba o mjerama racionalizacije radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (TEN-T)

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

2218

Na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16., 116/18., 80/22. i 78/24.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. studenoga 2024. donijela

UREDBU

O MJERAMA RACIONALIZACIJE RADI UBRZANJA REALIZACIJE TRANSEUROPSKE PROMETNE MREŽE (TEN-T)

Članak 1.

Ovom Uredbom uređuju se postupci izdavanja dozvola koji su potrebni za odobravanje provedbe:

a) projekata koji su dio prethodno utvrđenih dionica osnovne mreže, kako je navedeno u Prilogu ove Uredbe i koji čini njezin sastavni dio

b) drugih projekata na koridorima osnovne mreže, kako je utvrđeno na temelju članka 11. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1679 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, izmjeni Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1315/2013 (SL L 2024/1679, 28. 6. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1679), čiji ukupni trošak prelazi iznos od 300.000.000,00 eura, uz iznimku projekata koji se odnose isključivo na telematske aplikacije, nove tehnologije i inovacije u smislu članaka 43. i 45. Uredbe (EU) 2024/1679.

Članak 2.

Ovom Uredbom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2021/1187 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o mjerama racionalizacije radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (TEN-T) (SL L 258, 20. 7. 2021.).

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ove Uredbe imaju sljedeće značenje:

1. projekt TEN-T mreže je projekt za izgradnju, prilagodbu ili izmjenu utvrđene dionice prometne infrastrukture čiji je cilj poboljšati kapacitet, sigurnost i učinkovitost te infrastrukture, a koji se nalazi na transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T)

2. odluka o odobrenju je skup odluka koje mogu biti upravne prirode, koje u skladu s nacionalnim pravnim sustavom i nacionalnim upravnim pravom istodobno ili uzastopno donosi nacionalno tijelo ili tijela u skladu s nacionalnim pravnim sustavom i nacionalnim upravnim pravom, ne uključujući upravna i sudska žalbena tijela, kojima se utvrđuje ima li nositelj projekta pravo provesti projekt na određenom zemljopisnom području, ne dovodeći u pitanje nijednu odluku donesenu u kontekstu upravnog ili sudskog žalbenog postupka

3. obavijest je obavijest o projektu kojom nositelj projekta obavješćuje imenovano tijelo ili prema potrebi, zajedničko tijelo iz točke 9. ovoga stavka

4. postupak izdavanja dozvola je svaki postupak koji se odnosi na pojedinačni projekt obuhvaćen ovom Uredbom i kojega se mora pridržavati da bi se pribavila odluka o odobrenju, u skladu s pravom Europske unije ili nacionalnim pravom, uz izuzetak urbanističkog planiranja ili planiranja uporabe zemljišta, postupaka povezanih s dodjelom ugovora o javnoj nabavi i koraka poduzetih na strateškoj razini koji se ne odnose na određeni projekt, kao što su strateška procjena utjecaja na okoliš, planiranje javnog proračuna te nacionalni ili regionalni prometni planovi

5. projekt je prijedlog za izgradnju, prilagodbu ili izmjenu utvrđene dionice prometne infrastrukture čiji je cilj poboljšati kapacitet, sigurnost i učinkovitost te infrastrukture i čija se provedba mora odobriti odlukom o odobrenju

6. prekogranični projekt je projekt iz točke 5. ovoga stavka, a kojim je obuhvaćena prekogranična dionica između dviju ili više država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: država članica)

7. nositelj projekta je podnositelj zahtjeva za provedbu projekta ili tijelo javne vlasti koje pokreće projekt obuhvaćen ovom Uredbom

8. imenovano tijelo je Operativna skupina u smislu zakona kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske koja je kontaktna točka za nositelja projekta i koja olakšava učinkovitu i strukturiranu provedbu postupaka izdavanja dozvola u skladu s ovom Uredbom, odnosno tijelo druge države članice koja je kontaktna točka za nositelja projekta i koje olakšava učinkovitu i strukturiranu provedbu postupaka izdavanja dozvola za projekte TEN-T mreže

9. zajedničko tijelo je tijelo osnovano uzajamnim sporazumom između Republike Hrvatske i druge/drugih država članica Europske unije kako bi se olakšali postupci izdavanja dozvola povezani s prekograničnim projektima, među ostalima i zajednička tijela koja su osnovala imenovana tijela ako su države članice ovlastile ta imenovana tijela za osnivanje zajedničkih tijela sukladno ovoj Uredbi.

10. središnje tijelo nadležno za promet je tijelo državne uprave prema zakonu kojim se uređuje ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave nadležno za promet i infrastrukturu u Republici Hrvatskoj.

(2) Ostali pojmovi u ovoj Uredbi imaju jednako značenje kao pojmovi definirani u zakonu kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske.

Članak 4.

(1) Projekt TEN-T mreže sukladno odredbama zakona kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske, a vezano za projekte koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, automatizmom se uvrštavaju na Listu strateških projekata.

(2) Sva nadležna tijela koja su uključena u postupak izdavanja dozvola, uz izuzetak sudova, daju prioritet projektima TEN-T mreže.

Članak 5.

(1) Trajanje postupka za izdavanje dozvola za projekte TEN-T mreže ne smije prekoračiti rok od četiri godine od početka postupka izdavanja dozvola.

(2) Rokom od četiri godine iz stavka 1. ovoga članka ne dovode se u pitanje obveze koje proizlaze iz međunarodnog prava i prava Europske unije te njime nisu obuhvaćena razdoblja potrebna za provođenje upravnih i sudskih žalbenih postupaka i korištenje pravnih sredstava pred sudom niti razdoblja potrebna za provedbu svih odluka ili svih pravnih sredstava koji su iz tog proizašli.

(3) Nositelj projekta odgovoran je sukladno zakonu kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske za nepridržavanje roka od četiri godine iz stavka 1. ovoga članka ili odobrenog produljenja sukladno članku 6. stavku 1. ove Uredbe.

(4) Osim zadaća propisanih zakonom kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske, Operativna skupina nadzire vremenski okvir postupka izdavanja dozvola, a osobito evidentiranje svakog produljenja roka za izdavanje dozvola za projekte TEN-T mreže.

Članak 6.

(1) Ako su nastupile okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti ili je to potrebno radi zaštite okoliša i života i zdravlja ljudi ili interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, Povjerenstvo u smislu zakona kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) može na zahtjev nositelja projekta odobriti produljenje roka od četiri godine iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe.

(2) Trajanje produljenja iz stavka 1. ovoga članka određuje se ovisno o okolnostima svakog konkretnog slučaja, obrazlaže se i ograničeno je.

(3) U produljeni rok ne uračunava se vrijeme potrebno za provođenje upravnih ili sudskih postupaka.

(4) Ako je Povjerenstvo odobrilo produljenje roka od četiri godine iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe, investitora će se u roku od osam dana od dana odobrenja obavijestiti o razlozima odobravanja produljenja.

(5) Dodatno produljenje može se pod istim uvjetima odobriti još jednom.

Članak 7.

(1) Kod provođenja prekograničnog projekta TEN-T mreže, Operativna skupina surađuje s imenovanim tijelom druge države članice s ciljem koordinacije svojih vremenskih rasporeda i postizanja dogovora o zajedničkom planu u vezi s postupkom izdavanja dozvola.

(2) Povjerenstvo i Operativna skupina surađuju s europskim koordinatorima iz članaka 52. i 53. Uredbe (EU) 2024/1679 i pružaju koordinatorima podatke potrebne radi izvršenja njihovih zadaća, a osobito informacije o postupcima izdavanja dozvola za prekogranične projekte TEN-T mreže.

(3) U slučaju nepridržavanja roka iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe, Povjerenstvo i Operativna skupina će na zahtjev europskih koordinatora iz članaka 52. i 53. Uredbe (EU) 2024/1679 dostaviti sve informacije o poduzetim mjerama ili mjerama koje se planiraju poduzeti kako bi se omogućilo da postupak izdavanja dozvola završi uz najmanje moguće kašnjenje.

Članak 8.

(1) Za prekogranične projekte može se osnovati zajedničko tijelo sporazumom između dvije države članice.

(2) Ako postupak nabave u prekograničnom projektu TEN-T mreže provodi zajednički subjekt, središnje tijelo nadležno za promet, a zajedno s državom ili državama članicama sudionicama poduzima mjere u okviru svoje nadležnosti kako bi osiguralo da zajednički subjekt primjenjuje nacionalno pravo jedne države članice, osim ako je sporazumom među državama članicama sudionicama predviđeno drukčije.

(3) U sporazumu iz stavka 1. ovoga članka predviđa se primjena nacionalnog prava jedne države članice na postupke nabave koje provodi zajednički subjekt te se isto primjenjuje kada je riječ o javnoj nabavi koju provodi društvo kći zajedničkog subjekta.

(4) Kada se radi o javnoj nabavi koju provodi društvo kći zajedničkog subjekta, središnje tijelo nadležno za promet, a zajedno s državom ili državama članicama sudionicama poduzima potrebne mjere kako bi osiguralo da društvo kći primjenjuje nacionalno pravo jedne države članice.

Članak 9.

(1) Središnje tijelo nadležno za promet izrađuje i dostavlja izvješće Europskoj komisiji o provedbi i rezultatima provedbe ove Uredbe svake dvije godine, a prvi put do 10. kolovoza 2026. godine.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži informacije o broju postupaka izdavanja dozvola obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe, prosječnom trajanju postupaka izdavanja dozvola, broju postupaka izdavanja dozvola koji prekoračuju rok i osnivanju svih zajedničkih tijela tijekom razdoblja izvješćivanja.

Članak 10.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/24-03/119
Urbroj: 50301-27/27-24-3
Zagreb, 21. studenoga 2024.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PRILOG

Prethodno utvrđene dionice prekograničnih veza
i veza koje nedostaju u koridorima osnovne mreže
[iz članka 1. točke a) ove Uredbe]

Koridor osnovne mreže »Atlantski koridor«
prekogranične vezeÉvora – Méridaželjeznica
Vitoria-Gasteiz – San Sebastián – Bayonne – Bordeaux
Aveiro – Salamanca
rijeka Douro (Via Navegável do Douro)unutarnji plovni putovi
veze koje nedostajuinteroperabilne pruge na Pirinejskom poluotoku čiji profil nije u skladu s UIC-omželjeznica
Koridor osnovne mreže »Baltičko – jadranski koridor«
prekogranične veze

Katowice/Opole – Ostrava – Brno

Katowice – Žilina

Bratislava – Beč

Graz – Maribor

Venecija – Trst – Divača – Ljubljana

željeznica

Katowice – Žilina

Brno – Beč

cesta
veze koje nedostaju

Gloggnitz – Mürzzuschlag: osnovni tunel Semmering

Graz – Klagenfurt: željeznička pruga i tunel Koralm

Kopar – Divača

željeznica
Koridor osnovne mreže »Mediteranski koridor«
prekogranične vezeBarcelona – Perpignanželjeznica
Lyon – Torino: osnovni tunel i pristupni putovi
Nica – Ventimiglia
Venecija – Trst – Divača – Ljubljana
Ljubljana – Zagreb
Zagreb – Budimpešta
Budimpešta – Miskolc – granica s Ukrajinom
Lendava – Letenyecesta
Vásárosnamény – granica s Ukrajinom
veze koje nedostajuAlmería – Murciaželjeznica
interoperabilne pruge na Pirinejskom poluotoku čiji profil nije u skladu s UIC-om
Perpignan – Montpellier
Kopar – Divača
Rijeka – Zagreb
Milano – Cremona- Mantova – Porto Levante/Venecija – Ravenna/Trstunutarnji plovni putovi
Koridor osnovne mreže »Koridor Sjeverno more – Baltik«
prekogranične vezeTallinn – Riga – Kaunas – Varšava baltička željeznica, nova potpuno interoperabilna pruga s profilom u skladu s UIC-omželjeznica
Świnoujście/Szczecin – Berlinželjeznica i unutarnji plovni putovi
koridor Via Baltica EE – LV – LT – PLcesta
veze koje nedostajuKaunas – Vilnius: dio baltičke željeznice, nove potpuno interoperabilne pruge s profilom u skladu s UIC-omželjeznica
Varšava/Idzikowice – Poznań/Wrocław, uključujući veze s planiranim središnjim prometnim čvorištem
Nord-Ostsee-Kanalunutarnji plovni putovi
Berlin – Magdeburg – Hannover; Mittellandkanal; zapadnonjemački kanali
Rajna, Waal
Sjevernomorski kanal, IJssel, kanal Twente
Koridor osnovne mreže »Sjeverno more – Sredozemlje«
prekogranične vezeBrussel ili Bruxelles – Luxembourg – Strasbourgželjeznica
Terneuzen – Gentunutarnji plovni putovi
Seine – mreža Scheldt i pripadajuća porječja rijeka Seine, Scheldt i Meuse
koridor Rajna – Scheldt
veze koje nedostajuAlbertkanaal/kanal Albert i kanal Bocholt-Herentalsunutarnji plovni putovi
Koridor osnovne mreže »Orient/istočno Sredozemlje«
prekogranične vezeDresden – Prag/Kolínželjeznica
Beč/Bratislava – Budimpešta
Békéscsaba – Arad – Temišvar
Craiova – Calafat – Vidin – Sofija – Solun
Sofija – granica sa Srbijom/granica s MK
granica s Turskom – Alexandroúpoli
granica s MK – Solun
Ioannina – Kakavia (granica s Albanijom)cesta
Drobeta Turnu Severin/Craiova – Vidin – Montana
Sofija – granica sa Srbijom
Hamburg – Dresden – Prag – Pardubiceunutarnji plovni putovi
veze koje nedostajuIgoumenitsa – Ioanninaželjeznica
Prag – Brno
Solun – Kavala – Alexandroupoli
Temišvar – Craiova
Koridor osnovne mreže »Rajnsko-alpski koridor«
prekogranične vezeZevenaar – Emmerich – Oberhausenželjeznica
Karlsruhe – Basel
Milano/Novara – granica sa Švicarskom
Basel – Antwerpen/Rotterdam – Amsterdamunutarnji plovni putovi
veze koje nedostajuGenova – Tortona/Novi Ligureželjeznica
Zeebrugge – Gent
Koridor osnovne mreže »Rajnsko-dunavski koridor«
prekogranične vezeMünchen – Pragželjeznica
Nürnberg – Plzeň
München – Mühldorf – Freilassing – Salzburg
Strasbourg – Kehl Appenweier
Hranice – Žilina
Košice – granica s Ukrajinom
Beč – Bratislava/Budimpešta
Bratislava – Budimpešta
Békéscsaba – Arad – Temišvar – granica sa Srbijom
Bukurešt – Giurgiu – Rousse
Dunav (Kehlheim – Constanța/Midia/Sulina) i pripadajuća porječja Váha, Save i Tiseunutarnji plovni putovi
Zlín – Žilinacesta
Temišvar – granica sa Srbijom
veze koje nedostajuStuttgart – Ulmželjeznica
Salzburg – Linz
Craiova – Bukurešt
Arad – Sighișoara – Brašov – Predeal
Koridor osnovne mreže »Skandinavsko-mediteranski koridor«
prekogranične vezegranica s Rusijom – Helsinkiželjeznica
Kopenhagen – Hamburg: pristup­ni putovi čvrste veze na pojasu Fehmarn Belt
München – Wörgl – Innsbruck – Fortezza – Bolzano – Trento – Verona: osnovni tunel Brenner i njegovi pristupni putovi
Göteborg – Oslo
Kopenhagen – Hamburg: čvrsta veza na pojasu Fehmarn Beltželjeznica/cesta